Pretilost kod djece i prekomjerna tjelesna težina u stalnom su porastu te postaju globalni javno-zdravstveni problem suvremenog društva.

U SAD-u se pretilost naziva “kugom novog doba” koja sve više zahvaća i djecu pa čak i onu vrtićke dobi. U mnogim zemljama pretilost kod djece doseže epidemijske razmjere koji su krenuli osamdesetih godina prošlog stoljeća. Više informacija saznajte u nastavku teksta.

Što je pretilost?

Pretilost je pojava prekomjernog nakupljanja masti u organizmu i porasta tjelesne težine. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i njene smanjene potrošnje pa se višak energije pohrani u obliku masti.

Pretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socijalno-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika.

Pretila djeca su izložena povećanom riziku od niza kroničnih bolesti poput:

• hipertenzije,
• arterijskih i srčanih oboljenja,
• šećerne bolesti te
• bolesti mišićno-koštanog sustava. 

Upravo ovo je čini toliko opasnom pa je stoga opravdano nastojati suzbiti je već u djetinjstvu i adolescenciji.

Pretilost kod djece – vrste

Pretilost se prema uzroku dijeli na dvije glavne vrste (etiološka klasifikacija), a to su primarna pretilost i sekundarna pretilost.

Primarna pretilost (sinonimi su konstitucionalna, idiopatska, jednostavna, monosimptomatska) je ona u kojoj je gomilanje masti u organizmu vodeći i uglavnom jedini problem. Oko 97% pretile djece ima ovaj oblik pretilosti.

Sekundarna pretilost (sinonimi su simptomatska, polisimptomatska, složena) je ona kod koje je prekomjerna debljina simptom neke druge bolesti. Zastupljena je u 3% populacije. Najčešće se radi o:

• manjku hormona rasta,
• hipotireozi,
• Prader Wilijevom sindromu,
• pseudohipoparatireoidizmu – skupini genetskih poremećaja za koje je specifična rezistencija na djelovanje paratireoidnog hormona kojeg luči doštitna žlijezda,
• Cushingovom sindromu – endokrinom poremećaju koji je posljedica povišene razine kortizola u krvi,
• Mauriacovom sindromu – komplikaciji šećerne bolesti ovisne o inzulinu koja nije dobro regulirana,
• ozljedama glave,
• tumorima hipotalamusa,
• infekcijama središnjeg živčanog sustava.

Pretilost kod djece – uzroci

Mogući uzroci pretilosti kod djece mogu biti genetski ili okolišni čimbenici.

Genetski čimbenici

Genetski čimbenici imaju udio u oko 70% slučajeva pretilosti kod djece, a ponajviše utječu na metabolizam masti te regulaciju hormona koji utječu na apetit.

Statistike pokazuju da postoji čak 40% šansi da se pojavi pretilost kod djeteta kojemu jedan roditelj ima isti problem, a brojka je dvostruko veća za oba pretila roditelja. Roditelji su ključne osobe u razvoju djece pa je logično da će dijete imati i zadržati zdrave prehrambene navike ako dolazi iz obitelji u kojoj se promovira zdrava prehrana.

Okolišni čimbenici

Okolišni čimbenici obuhvaćaju kulturološke, socijalne i ekonomske čimbenike. Naime, u mnogim kulturama prevladava mišljenje da je dobro uhranjeno dijete znak zdravog djeteta.

Pokazalo se i da su djeca danas sve manje fizički aktivna te da većinu vremena provode ispred televizora, mobitela i računala posežući za grickalicama i slatkišima.

Nažalost, roditelji nerijetko daju podršku takvom ponašanju čime se stvara vrlo negativna i nezdrava okolina. 

Pretilost djece u Hrvatskoj

Prema istraživanju “Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016.” ukupno 31% djevojčica i 38.7% dječaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu. Svrha istraživanja je bila prikupiti informacije o tjelesnoj visini, masi te opsegu struka i bokova kod djece od 6 do 9 godina kako bi se pratila uhranjenost djece.

Pedeset posto djece provodi 3 sata ili manje sati tjedno u organiziranoj tjelesnoj aktivnosti, dok 56.1% djece radnim danom provede minimalno dva sata gledajući televiziju ili koristeći ostale elektroničke uređaje, a taj se postotak za vrijeme vikenda diže na 87.4%.

Zanimljivo je i da 22.9% djece redovito ne doručkuje, iako se doručak smatra najvažnijim obrokom u danu. Poražavajuće je da 66.5% ne jede voće svaki dan, a čak 82.8% ne jede povrće ni jednom u danu.

Ovi podaci su zaista zabrinjavajući ako uzmemo u obzir kako pretilost kod djece iz dana u dan raste. 

Pretilost kod djece – posljedice i komplikacije

Pretilost kod djece može rezultirati pojavom ozbiljnih zdravstvenih komplikacija kao što su:

• povišenje krvnog tlaka,
• povišenje kolesterola, triglicerida, LDL-a, VLDL-a,
• arterijske i srčane bolesti,
• bolesti mišića i kostiju,
• problemi sa spavanjem (opstrukcijska apneja),
• bolesti jetre,
• dijabetes,
• prerani ulazak u pubertet,
• poremećaji prehrane (anoreksija i bulimija),
• ostali psihički poremećaji (depresija, socijalna anksioznost, tjeskoba itd.).

Pretilost kod djece – dijagnoza

Pretilost kod djece se najjednostavnije dijagnosticira vaganjem i redovitim praćenjem vrijednosti tjelesne težine. Pretilost kod male djece, predškolske i školske djece se najbolje može procijeniti vaganjem te usporedbom tjelesne težine s referentnim vrijednostima za njihovu dob ili za tjelesnu visinu.

Za stariju djecu i adolescente je moguće izračunati indeks tjelesne mase, a preporučljivo je i mjerenje kožnog nabora, odnosno potkožnog masnog tkiva te opsega ekstremiteta na određenim dijelovima tijela. Indeks tjelesne mase je omjer tjelesne težine u kilogramima i visine u metrima na kvadrat. 

Pretilost kod djece – liječenje

Kao i kod svih bolesti, liječenje pretilosti kod djece je najbolje i najuspješnije ako započne na vrijeme. Liječenje je često kompleksno i dugotrajno.

Provodi se dijetama i fizičkom aktivnosti uz naglasak na edukaciju o zdravom načinu života te promjenu životnog stila, načina prehrane te stava vezanog za hranu i tjelesnu aktivnosti.

Kod sekundarne pretilosti, bitno je liječiti osnovnu bolest koja je do pretilosti i dovela.

Pretilost kod djece – prevencija

Kao i svugdje, tako i kad je riječ o pretilosti, definitivno je bolje spriječiti nego liječiti.

Prevencija može biti usmjerena na pojedinca, na cijelu populaciju ili na populaciju s povećanim rizikom za razvoj pretilosti.

Kad su djeca u pitanju, polazi se prvenstveno od roditelja koji igraju najbitniju ulogu u odgoju djece, bilo kao uzori bilo kao edukatori o raznim životnim navikama.

Također, ističe se edukacija trudnica vezana za porast tjelesne mase u trudnoći što ima izravan utjecaj na razvoj gestacijskog dijabetesa, rađanje djeteta povećane težine te niza zdravstvenih problema majke i djeteta.

Edukacijom na razini obrazovnog sustava podučava se djecu o važnosti zdravog načina života te prehrambenih navika.

Ističe se učenje o raznolikosti i redovitosti obroka, nutritivno bogatim, a istovremeno zdravim, namirnicama te izbjegavanju štetnih, kao i njihova zamjena zdravijim varijantama.

Fizička aktivnost cijele obitelji je neizmjerno važna za djecu. Ako djeca uočavaju da njihovi roditelji pridaju važnost kretanju i provođenju vremena na otvorenom, vrlo brzo će shvatiti značaj takvih aktivnosti.

Stoga pokušavajte često odlaziti s djecom na druženja na otvorenom, šetajte i bavite se sportom te pasivno provođenje slobodnog vremena svedite na minimum.

Jelovnik za pretilu djecu

Usvajanje zdravih navika u djetinjstvu će rezultirati i zdravom prehranom tijekom cijeloga života što je odlična motivacija za poticanje iste kod djece od najranije dobi. 

Za novorođenčad i dojenčad je prvi izbor majčino mlijeko koje sadrži sve potrebne hranjive sastojke, enzime koji potiču probavu i hormonima slične tvari za sazrijevanje probavnog sustava te jačanje imuniteta kod djece.

Dojenje bi trebalo trajati barem prvih šest mjeseci djetetovog života, a mnogi stručnjaci savjetuju majkama da doje djecu što duže kako bi se imunološki sustav ojačao i zaštitio.

Nakon prvih šest mjeseci djetetovog života, moguće je uvesti i lagane namirnice bogate bjelančevinama, vitaminima i mineralima, jednu po jednu kako bi se dijete postepeno moglo naviknuti na razne okuse te kako bi se namirnice koje dovedu do eventualnih alergijskih reakcija mogle lakše izolirati.

Starija djeca bi trebala imati pet obroka u danu: tri glavna te doručak i užinu. Obroci trebaju biti raznovrsni, u određeno vrijeme te s pravilnim razmacima. Sve hranjive tvari potrebne za pravilan rast i razvoj djece trebaju biti zastupljene.

Za stariju djecu se preporučuje izbjegavanje prekomjernog konzumiranja slatkiša i sokova te baziranje na hrani koja je bogata hranjivim sastojcima (voće i povrće, žitarice, kruh, riža, meso, riba, mlijeko i mliječni proizvodi itd.).

Uz to, grickalice bi se trebale zamijeniti zdravim verzijama grickalica (npr. orašastim plodovima), a izležavanje pred televizorom bi se trebalo zamijeniti fizičkom aktivnošću na otvorenom.

Poslije pete godine života, moguće je koristiti dijetu, odnosno smanjiti energetski unos za 20 – 25%, no trebate biti jako oprezni po tom pitanju s obzirom na to da su djeca u konstantnom rastu i razvoju te im je potrebno sve više hranjivih sastojaka.

Gubitak na težini tjedno ne bi smio prelaziti više od 250 grama, a ako se to dogodi, obvezno se posavjetujte s pedijatrom koji će najbolje znati utvrditi kakav dijetetski pristup je najbolji za vaše dijete.

Pretilost kod djece – kako pomoći djeci?

Mnogi roditelji se prekasno sjete reagirati po pitanju pretilosti pa nerijetko posežu za istraživanjem dijeta za djecu od 7 godina, dijeta za djecu od 10 godina, dijeta za djecu od 11 godina itd.

Specifične i ispravne dijete za svaki uzrast na internetu zasigurno ne postoje zato što je svako dijete posebno i treba imati individualni pristup, a potpuno je krivo smatrati da ćete samom redukcijskom prehranom uspjeti vratiti težinu djeteta na normalnu razinu.

Naime, pretilo dijete će jako teško izdržati bilo kakvu redukcijsku dijetu ako se popravljanje njegovog stanja bazira na naglom uvođenju dijeta. Postepeno izbacivanje nezdrave hrane te zamjena zdravim namirnicama je puno bolja opcija.

Uz sve to, djecu biste trebali što više poticati na fizičku aktivnost. Umjesto da ih vozite do ulaznih vrata u školu, pustite ih da pješače. Potaknite ih na bavljenje sportom, motivirajte za vježbanje, savjetujte o štetnosti alkoholnih pića, droge i pušenja.

Zdrava prehrana i fizička aktivnost bi trebale biti stil života, a ne nešto od čega će djeca bježati ili što će ih asocirati na strogoću, napor, muku i sl. No, djecu je potrebno poučiti o takvom načinu života te imati dovoljno strpljenja za brojne padove koje ćete doživjeti na tom putu.

Za sve one koji žele savjete iz prve ruke kada su u pitanju pretila djeca, forum je također mjesto na kojem možete pročitati savjete i iskustva drugih roditelja koji imaju problema s pretilom djecom.

• fizička aktivnost
• prekomjerna tjelesna težina
• pretila djeca
• pretilost
• pretilost kod djece
• redukcijska dijeta
• sekundarna pretilost
• zdrava prehrana
• zdravlje djece