Mononukleoza je infekcija, obično uzrokovana Epstein-Barr virusom (EBV), koja najčešće pogađa tinejdžere i mlađe odrasle osobe. Tipični simptomi u tim dobnim skupinama su:

• grlobolja 
• povišena temperatura 
• natečeni limfni čvorovi 
• povećani krajnici  
• umor 
• bolovi u mišićima
• glavobolja
• povećana slezena.

Kod mlađe djece mogu postojati samo blagi simptomi ili ih uopće nema. Starije odrasle osobe imaju veću vjerojatnost da će imati žuticu i da neće imati upalu grla ili natečene žlijezde. Uobičajeno je da ljudi imaju različite kombinacije simptoma koji se kreću od blagih do teških.

Procjenjuje se da je oko 95 % odraslih osoba u svijetu na kraju seropozitivno na EBV, što dokazuje prisutnost virusa u organizmu. EBV se lako širi u svim skupinama stanovništva. Tradicionalna dobna skupina u kojoj je zabilježena najveća učestalost od 15 do 24 godine, a ljudi popratnu bolest često nazivaju “bolest ljubljenja“, zbog načina prijenosa virusa. Kad su u pitanju posljedice mononukleoze kod odraslih, treba istaknuti da je ona neuobičajena kod odraslih koji obično nisu osjetljivi na klinički oblik ove bolesti zbog prethodne izloženosti, u mlađoj dobi.

Kod većine ljudi simptomi se povlače nakon 2 – 4 tjedna, iako osjećaj dugotrajnog umora i lakšeg umaranja može zaostati i do dva mjeseca nakon što simptomi nestanu. Većina ljudi neće doživjeti dugoročnije učinke bolesti, no kod nekih ljudi može doći do dugoročnih komplikacija i simptoma koji se u nekim slučajevima čak i pogoršavaju. Zato u nastavku doznajte koje su to moguće posljedice mononukleoze.

Obično ostaje potpuno neaktivan ili, u slučaju mononukleoze, postaje neaktivan nakon što uzrokuje početni slučaj bolesti. Virus se, međutim, ponekad može ponovno aktivirati. To može uzrokovati probleme određenim pojedincima, poput onih koji su imaju oslabljeni imunološki sustav. Kod tih ljudi simptomi se mogu ponoviti tjednima, mjesecima ili godinama nakon oporavka od početne bolesti.

Komplikacije mononukleoze

Osobe koje imaju oslabljen imunološki sustav, uključujući osobe s ozbiljnim bolestima (poput AIDS-a) koje slabe imunološki sustav ili osobe koje uzimaju lijekove koji suzbijaju imunitet (nakon transplantacije organa) općenito imaju veći rizik od razvoja komplikacija od mononukleoze. Također, postoje određene osobe za koje je vjerojatnije da će razviti bolesti povezane s ovom infekcijom. Određene populacije u Aziji i Srednjoj Americi imaju povećan rizik od razvoja raka povezanog s mononukleozom. Iako znanstvenici i dalje nisu sigurni koji je točan uzrok, jedna teorija sugerira da bi nešto u okolišu moglo biti ključno za njegov razvoj. 

Postoje dokazi da genetika igra ulogu u tome tko će najvjerojatnije razviti mononukleozu od ljudi zaraženih EBV-om, ali zasad ne postoji genetsko objašnjenje tko će doživjeti komplikacije zbog mononukleoze. Budući da su određene vrste limfoma uzrokovane EBV-om, istraživači također analiziraju ovu vezu kako bi vidjeli može li se objasniti zašto su određeni ljudi pod većim rizikom da razviju komplikacije EBV-a, tj. dobiju trajne posljedice mononukleoze.

Mononukleoza može uzrokovati razne komplikacije koje se ponekad mogu pretvoriti u ozbiljne probleme.

• Puknuće slezene – slezena se može povećati zbog mononukleoze i, iako rijetko, može naknadno puknuti, što je hitna situacija koja može uzrokovati masivno, često po život opasno, unutarnje krvarenje. Važno je izbjegavati kontaktne sportove i naporne aktivnosti prilikom mononukleoze jer mogu uzrokovati ovu komplikaciju. Slezena nije nužna za život, ali bez nje su osobe izloženije riziku od infekcije bakterijom Streptococcus pneumoniae i nekim drugim bakterijama.
• Komplikacije u jetri – druga najčešća komplikacija koja proizlazi iz mononukleoze su problemi povezani s jetrom poput hepatitisa i žutice. Hepatitis je blaga i manje opasna upala jetre koju može karakterizirati bol. Žutica se može vidjeti kada bjeloočnice očiju i koža požute. I hepatitis i žutica su u većini slučajeva blagi i obično nije potrebno dodatno liječenje. 
• Miokarditis – iako su rjeđe, srčane komplikacije također mogu biti posljedica mononukleoze. U tim slučajevima srčani mišić postaje upaljen i dovodi do drugih problema, poput nepravilnog srčanog ritma. Pojava nepravilnih otkucaja srca obično je vidljiva u prva tri tjedna nakon što pacijent dobije bolest. Medicinska pomoć može biti od velike pomoći pacijentima koji imaju srčane probleme, ali obično odlaze sami od sebe kada se infekcija povuče.
• Neurološke komplikacije – EBV također može uzrokovati infekcije i probleme živčanog sustava poput paralize očnih mišića, upale leđne moždine i oticanja mozga, kao i oticanja okolnih tkiva. Također, može uzrokovati paralizu mišića lica na jednoj strani (Bellova pareza). Iznenadni i nekoordinirani pokreti mišića, psihoze, Guillain-Barreov sindrom, poremećaji spavanja i meningitis druge su komplikacije koje uključuju EBV virus.
• Opstrukcija dišnog puta – mononukleoza može uzrokovati oticanje krajnika, što rezultira poteškoćama s disanjem pa čak i ometanjem dišnih putova. Opstrukcija dišnih putova i naknadno otežano disanje rezultat su krajnika koji su izuzetno natečeni. Liječenje ove komplikacije obično uključuje kortikosteroidne lijekove koji smanjuju intenzitet oteklina. Ako to ne uspije, može se izvršiti tonzilektomija (kirurško uklanjanje krajnika).
• Anemija – karakterizira je smanjeni broj crvenih krvnih stanica, što zauzvrat smanjuje količinu hemoglobina u krvi. Ovo stanje obično nestaje nekoliko mjeseci nakon infekcije, čak i bez liječenja.
• Osip poput crvenih mrlja – može se razviti ako ljudi uzimaju određene antibiotike tijekom mononukleoze. Osip koji se javlja ne treba smatrati alergijskom reakcijom jer je rezultat reakcije s mononukleozom. 
• Trombocitopenija – niska razina krvnih pločica koje su ključne u mehanizmu zaustavljanja krvarenja.
• Autoimune bolesti i karcinomi – postoji povezanost između Epstein-Barr virusa i pojave određenih karcinoma poput Burkittovog limfoma, Hodgkinovog limfoma i nazofaringealnog karcinoma te autoimunih bolesti poput multiple skleroze.

Posljedice mononukleoze – kako ih spriječiti?

Mononukleozu je gotovo nemoguće spriječiti. To je zato što zdravi ljudi, koji su u prošlosti bili zaraženi EBV-om, mogu povremeno širiti infekciju do kraja života. Gotovo su sve odrasle osobe zaražene EBV-om i izgradile su antitijela za borbu protiv infekcije. Ljudi obično dobiju mononukleozu samo jednom u životu.

Liječenje mononukleoze obično je potpornim metodama. To uključuje lijekove protiv visoke temperature i protuupalne lijekove koji pomažu u liječenju groznice, upale grla i općeg umora koji se javljaju u ovoj bolesti. Također, treba poticati hidrataciju (voda, juha), odmor i kvalitetan prehrambeni unos namirnica koji čuvaju jetru. U slučajevima opstrukcije dišnih putova apliciraju se kortikosteroidi, a u težim slučajevima u obzir dolazi i kirurško liječenje.

Ako vidite bilo koji od sljedećih simptoma, odmah potražite liječničku pomoć. Oni bi mogli biti znak komplikacije zbog koje je potrebna hitna medicinska pomoć:

• otežano disanje
• iznenadna i oštra bol na gornjoj lijevoj strani trbuha (znak rupture slezene)
• visoka temperatura (39 °C ili više) koja se ne spušta uz lijekove
• problemi s gutanjem
• jaka glavobolja
• primjetna žuta boja u očima i koži (znak žutice)
• slabost u rukama i nogama.

Pročitajte i članke:

• Mononukleoza (bolest poljupca) – uzroci, simptomi i liječenje
• Mononukleoza – prehrana za vrijeme i nakon bolesti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• epstein-barr virus
• komplikacije mononukleoze
• posljedice mononukleoze