Depresija, zatvor i infekcije mokraćnog sustava mogu prethoditi dijagnozi ove ozbiljne autoimune bolesti!

Osobe s multiplom sklerozom imaju 22 % veću vjerojatnost da će imati depresiju

Nedavna objava u medicinskom časopisu Neurology, povezanim s Američkom akademijom za neurologiju, otkriva korelaciju između određenih zdravstvenih problema i naknadne dijagnoze multiple skleroze (MS).

Studija, koja je uključivala 20.174 osobe s tek dijagnosticiranom multiplom sklerozom, usporedila je njihovu medicinsku dokumentaciju s onom kontrolne skupine od 54.790 osoba bez te bolesti.

Osobe s multiplom sklerozom imaju 22 % veću vjerojatnost da će imati depresiju

Istraživači su otkrili da je kod osoba s multiplom sklerozom veća vjerojatnost da će doživjeti depresiju, zatvor, infekcije urinarnog trakta (UTI), seksualne probleme i infekcije mokraćnog mjehura do pet godina prije nego što im se postavi dijagnoza MS.

Istraživanje je također proširilo fokus na druge autoimune bolesti, uključujući lupus i Crohnovu bolest, pronalazeći sličnu prevalenciju ovih zdravstvenih problema u tim stanjima. Studija je koristila bazu podataka koja obuhvaća 113 bolesti i simptoma koji su se pojavili pet godina prije i nakon dijagnoze MS.

Konkretno, utvrđeno je da osobe s multiplom sklerozom imaju:

  • 22 % veću vjerojatnost da će imati depresiju
  • 50 % veću vjerojatnost da će doživjeti zatvor
  • 38 % veću vjerojatnost da će imati infekcije mokraćnog sustava
  • 47 % veću vjerojatnost da će se suočiti sa seksualnim problemima
  • 21 % veću vjerojatnost da će naići na probleme mokraćnog mjehura (cistitis).

Štoviše, istraživači su uočili veću učestalost propisivanja antidepresiva kod onih s multiplom sklerozom i prije i nakon dijagnoze u usporedbi s onima bez te bolesti.

istraživači su uočili veću učestalost propisivanja antidepresiva kod onih s multiplom sklerozom i prije i nakon dijagnoze u usporedbi s onima bez te bolesti
FOTO: Shutterstock

Uobičajenost ovih simptoma u općoj populaciji

Prepoznavanje prodromalne faze, razdoblja koje prethodi potpunom razvoju bolesti, ključno je za prepoznavanje etioloških čimbenika i ranu intervenciju kako bi se spriječio ili odgodio nastup tipičnih kliničkih manifestacija.

Autori studije naglašavaju potencijalnu korisnost identificiranja ovih stanja, posebno za probir pojedinaca s obiteljskom poviješću MS ili onih koji pokazuju znakove na snimkama mozga prije pojave simptoma.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju protiv trenutnih promjena u kliničkoj praksi na temelju ovih otkrića. Premda priznaju doprinos studije razumijevanju potencijalnog razdoblja prije MS obilježenog određenim simptomima, naglašavaju uobičajenost ovih simptoma u općoj populaciji i kod drugih autoimunih bolesti.

Također, naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjem i razmatranjem dodatnih čimbenika rizika za razvoj MS. Ograničenja u studiji, kao što je nepostojanje čimbenika poput razine obrazovanja i etničke pripadnosti, potiču na oprezno tumačenje rezultata. Osim toga, studija postavlja pitanja o tome jesu li promatrana pretklinička stanja čimbenici rizika za MS ili samo nespecifični rani simptomi.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Saznajte više o depresiji u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu