Multipla skleroza (MS) je autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav napada vlastite zdrave stanice koje su dio neurološkog sustava. Kod osoba s MS-om, imunološki sustav napada stanice mijelina, zaštitnog omotača koji okružuje živce u mozgu i leđnoj moždini. Oštećenje mijelinskog omotača ometa slanje živčanih signala iz mozga u druge dijelove tijela. Oštećenje može dovesti do simptoma koji utječu na mozak, leđnu moždinu i oči.

Stručnjaci još uvijek sa sigurnošću ne znaju što uzrokuje multiplu sklerozu. Istraživanja su u tijeku kako bi se utvrdilo što uzrokuje bolest. Čimbenicima rizika za bolest smatraju se:

• izloženost određenim virusima ili bakterijama – kao što je Epstein-Barr virus
• mjesto života – područja udaljenija od ekvatora imaju veće stope MS-a; to može biti zato što ove regije dobivaju manje sunčanih dana, što može biti povezano s nižom razinom vitamina D, faktorom rizika za razvoj MS-a
• funkcioniranje imunološkog sustava – multipla skleroza je autoimuna bolest, a i dalje je nepoznato što uzrokuje da imunološke stanice nekih ljudi pogrešno napadaju zdrave stanice
• mutacije gena – član obitelji s MS-om povećava rizik od bolesti, ali još uvijek nije jasno kako i koji geni igraju ulogu u pokretanju multiple skleroze.

Većina ljudi s MS-om dobivaju dijagnozu u dobi od 20 – 40 godina, no postoji oblik bolesti i kod djece i kod starijih od 50 godina.

MS je najčešći autoimuni poremećaj središnjeg živčanog sustava. Posljednja procjena ukupnog broja oboljelih od multiple skleroze iznosila je 2,8 milijuna na globalnoj razini, s učestalošću od 36 na 100.000 ljudi. Učestalost bolesti se uvelike razlikuje u različitim regijama širom svijeta. U Africi se multipla skleroza javlja kod pet ljudi na 100.000, u usporedbi s jugoistočnom Azijom gdje je učestalost devet na 100.000, a 112 na 100.000 je u Sjevernoj Americi i 133 na 100.000 u Europi.

Svjetski dan multiple skleroze službeno se obilježava 30. svibnja. Okuplja globalnu zajednicu organizacija u svrhu podizanja svijesti o toj bolesti i vođenja kampanje sa svima koji su pogođeni multiplom sklerozom (MS).

Simptomi multiple skleroze – kako prepoznati multiplu sklerozu?

Simptomi multiple skleroze su promjenjivi i nepredvidivi. Ne postoje dvije osobe koje imaju potpuno iste simptome, a simptomi svake osobe mogu se mijenjati tijekom vremena. Jedna osoba može osjetiti samo jedan ili dva moguća simptoma, dok druga osoba doživljava mnogo više. Uobičajeni simptomi multiple skleroze uključuju:

• umor – pojavljuje se kod oko 80 % ljudi, može značajno ometati sposobnost funkcioniranja kod kuće i na poslu i može biti najistaknutiji simptom kod osoba koja inače nemaju ograničenja aktivnosti
• “MS zagrljaj” – često prvi simptom MS-a ili recidiva, MS zagrljaj je osjećaj stiskanja oko trupa koji se osjeća kao manžeta za krvni tlak kada se stegne
• poteškoće u hodanju – povezane su s nekoliko čimbenika, uključujući slabost, spastičnost, gubitak ravnoteže, osjetilni deficit i umor
• utrnulost ili trnci – utrnulost lica, tijela ili ekstremiteta (ruku i nogu) često je prvi simptom onih kojima je na kraju dijagnosticirana multipla skleroza
• spastičnost – odnosi se na osjećaj ukočenosti i širok raspon nehotičnih grčeva mišića, najčešće u nogama
• slabost – posljedica neiskorištenih mišića ili oštećenja živaca koji stimuliraju mišiće
• problemi s vidom – prvi simptom MS-a za mnoge ljude; optički neuritis, zamagljen vid, slab kontrast boja i bol pri kretanju očiju
• vrtoglavica – osobe s MS-om mogu se osjećati izvan ravnoteže ili ošamućeno, ili imati osjećaj da se oni ili njihova okolina vrte
• bol i svrbež – bolni sindromi su česti u MS-u; prema istraživanjima, gotovo 55 % ljudi s MS-om imalo je “značajnu bol” u nekom trenutku, a gotovo polovica je imala kroničnu (dugotrajnu) bol
• emocionalne promjene – mogu biti reakcija na stres života s MS-om, kao i rezultat neuroloških i imunoloških promjena; anksioznost, promjene raspoloženja, razdražljivost i epizode nekontroliranog smijanja i plakanja predstavljaju značajne izazove za osobe s MS-om i njihove obitelji.

Rjeđi znakovi multiple skleroze koji se javljaju kod pojedinaca su:

• govorni problemi – uključujući nerazgovjetnost (dizartrija) i poremećaj vokalizacije (disfonija) javljaju se u otprilike 25 – 40 % ljudi s MS-om, osobito kasnije tijekom bolesti i tijekom razdoblja ekstremnog umora; povremeno se pojavljuje i mucanje
• gubitak okusa – četvrtina ljudi s dijagnozom MS-a doživljava smanjen osjet okusa
• problemi s gutanjem – nazivaju se disfagija, a posljedica su oštećenja živaca koji kontroliraju male mišiće u ustima i grlu
• drhtavica – tremor ili nekontrolirano tresenje može se pojaviti u različitim dijelovima tijela zbog oštećenih područja duž složenih živčanih puteva koji su odgovorni za koordinaciju pokreta
• napadaji – procjenjuje se da se napadaji javljaju kod 2 – 5 % ljudi s MS-om radi oštećenja tkiva
• problemi s disanjem – javljaju se kod ljudi čiji su mišići prsnog koša ozbiljno oslabljeni oštećenjem živaca koji kontroliraju te mišiće
• gubitak sluha – oko 6 % ljudi koji imaju MS žale se na oštećen sluh; u vrlo rijetkim slučajevima gubitak sluha zabilježen je kao prvi simptom bolesti.

Ako bolest napreduje, simptomi multiple skleroze mogu se pogoršati i dovesti do komplikacija kao što su:

• poteškoće s hodanjem koje mogu rezultirati upotrebom štapa, hodalice ili invalidskih kolica
• gubitak kontrole crijeva ili mjehura
• problemi s pamćenjem
• seksualne poteškoće.

Pročitajte i ove članke:

• Multipla skleroza – uzroci, simptomi i liječenje
• Autoimune bolesti – 13 najčešćih autoimunih bolesti za koje biste trebali znati
• “Ne sramim se pisati o svojim teškoćama!” Napisao je knjigu o borbi protiv rijetke bolesti za koju nema lijeka – iz vlastitog iskustva.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Otežavaju kretanje ruke

Bolovi u ramenu: Imamo popis najčešćih uzroka, a evo i kako se liječe

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• kako prepoznati multiplu sklerozu
• Simptomi multiple skleroze
• znakovi multiple skleroze