Kronična, upalna, autoimuna bolest multipla skleroza (MS) zahvaća mozak i leđnu moždinu, a njezina autoimunost očituje se u tome da imunološki sustav napada mijelinsku ovojnicu – zaštitni omotač živaca. Time je prijenos živčanih impulsa otežan.

Nažalost, ova bolest još uvijek nije u potpunosti istražena u smislu uzroka pa prema tome ne postoji ni lijek za ovu podmuklu bolest. Liječenje se svodi na progresiju, odnosno terapije koje bi trebale usporiti napredovanje MS-a.

Ono što znamo o MS-u jest da najčešće pogađa osobe između 20. – 40. godine, i to češće žene. Javlja se u raznim oblicima, od relapsno-remitirajućih do progresivnih.

Smatra se da se uzrok MS-a krije u genetici i okolišnim čimbenicima, no to su zasad pretpostavke. Najčešće se navode niska razina vitamina D, pojedini virusi, pušenje i život u područjima s malo sunčeve svjetlosti.

Neki od simptoma su umor, gubitak ravnoteže i koordinacije, oslabljen vid, grčevi u mišićima, problemi sa stolicom i mokrenjem, otežano pamćenje, pažnja i kognitivne poteškoće. Zapravo, svaka osoba ima neku svoju jedinstvenu kombinaciju simptoma koji stvaraju probleme u svakodnevnom životu.

Pročitajte članak “Bolest koja mi ne dopušta da radim kako sam prije radila, s punom snagom i voljom!”: Evo kako izgleda život s multiplom sklerozom“.

Osobe koje obole od multiple skleroze nerijetko se posvete promjeni životnog stila i prehrambenih navika, iako prehrana ne može izliječiti MS. No, cilj je olakšati sebi pa svakako zdrava prilagođena prehrana nije nevažna.

Vitamini za MS

Posebice se naglašavaju određeni vitamini za MS koji bi mogli biti dodatna podrška organizmu u borbi protiv progresije bolesti. Tu su i pojedini minerali koji se posebno smatraju važnima kod ove bolesti. No, važno je naglasiti da u tome nema čudotvornog lijeka, a prehranu je najbolje prilagoditi u suradnji s nutricionistom.

Vitamin D

Kako se manjak vitamina D i život u manje sunčanim predjelima povezuju s mogućim uzrokom MS-a, vitamin D svakako zaslužuje prvo mjesto kao jedan od najvažnijih u kontekstu ove bolesti. Ovaj vitamin, iako ga nalazimo u pojedinim namirnicama, ne možemo nadoknaditi samo hranom.

Čak i s dovoljnim sunčanim danima u toplijem dijelu godine, na našim prostorima nerijetko se preporučuje suplementacija vitamina D u hladnim mjesecima. Sunčeva svjetlost primarni je izvor za sintezu vitamina D.

Osim toga, djeluje imunomodulatorno i protuupalno. Najprije je potrebno napraviti laboratorijske testove kako bi se utvrdio mogući manjak jer će to utjecati na dozu. Ako se utvrdi niska razina vitamina D, liječnik će pripisati ovaj vitamin, najčešće u ampulama, u terapijskim dozama na recept koje se ne uzimaju svaki dan.

Ako se suplementira vitamin D preventivno, tada se obično uzima svaki dan tijekom jutra s obrokom koji sadrži i ponešto masti budući da je riječ o vitaminu topivom u mastima. Takva suplementacija dostupna je bez recepta, a doza vitamina D kreće se oko 2.000 IU (internacionalnih jedinica). Birajte vitamin D3.

Vitamin B12

Skupina vitamina topivih u vodi, vitamini B skupine, uključeni su u rad živčanog sustava, a među njima za MS posebno se ističe vitamin B12. U slučaju nedostatka ovoga vitamina neurološki simptomi MS-a mogu se pogoršati.

Dobra je vijest da se ovaj vitamin skladišti u tijelu, a može ga tijekom godina iscrpiti veganski način prehrane bez adekvatne suplementacije. Također je dobro najprije obaviti testiranje, ima li ga dovoljno, a onda razmisliti o dodacima prehrani. Dostupan je u spreju za ispod jezika pa ga je praktično uzimati.

Vitamin A

Nadalje, kod pojedinih osoba oboljelih od MS-a moguća je niža razina vitamina A, iako se skladišti u tijelu. Važan je za regulaciju imunološkog sustava, ali je važno naglasiti kako se mora uzimati pod stručnim nadzorom jer, kako se akumulira u tijelu, moguća je toksičnost.

Vitamini C i E

Iduća dva vitamina koja su ujedno i antioksidansi, što znači da štite stanice od oksidativnog stresa, su vitamin C i vitamin E. Prvi je topiv u vodi, naše tijelo ga ne može samo sintetizirati pa ga je važno unositi svaki dan putem svježeg povrća i voća.

Vitamin E je topiv u mastima pa se integrira u stanične membrane gdje vrši zaštitnu funkciju stanica. Kao dodatak prehrani preporučljivo je uzimati D-alfa tokoferol zbog veće bioraspoloživosti u odnosu na sintetski oblik.

Odličan izbor su kombinirani tokoferoli i tokotrienoli jer prirodno vitamin E postoji u osam oblika, a zajednički djeluju snažnije. Doza se kreće između 200 – 400 IU, ali doza može biti i viša u skladu s preporukom liječnika i plana liječenja.

Magnezij i multipla skleroza

Esencijalni mineral koji sudjeluje u 300 biokemijskih reakcija u tijelu itekako je važan za živčani i mišićni sustav. Regulacija upale, relaksacija mišića, kao i proizvodnja energije ATP-a (adenozin trifosfat) samo se neke od važnih funkcija.

Neki od simptoma multiple skleroze su mišićni trzaji, grčevi i povećani tonus mišića. Magnezij djeluje relaksirajuće na mišiće, pomaže u kontroli neuromuskularne ekscitabilnosti i može olakšati ove simptome. Također, važan je kod umora i kronične iscrpljenosti, a također je bitan i za kvalitetan san jer djeluje relaksirajuće.

Iako nije primarni protuupalni agens, nizak status magnezija povezan je s povećanom razinom upalnih markera. Također, postoji sve više dokaza o neuroprotektivnoj ulozi magnezija – može pomoći u zaštiti moždanih stanica i spriječiti ekscitotoksičnost, proces koji ubrzava neurodegeneraciju.

Manjak magnezija često je klinički podcijenjen, jer se najčešće mjeri u serumu, a tamo se nalazi manje od 1 % ukupnog magnezija u tijelu. Preciznija procjena je ona putem mjerenja eritrocitnog ili intracelularnog magnezija, no ti testovi nisu standardni.

Ovisno o potrebama, dnevna doza magnezija kreće se između 200 – 400 mg. Kod osoba s izraženijim grčevima, spastičnošću ili problemima sa snom doza se može povećati, no pod nadzorom stručnjaka. Najpogodniji oblici magnezija kod MS-a su magnezij glicinat, citrat i treonat.

Magnezij glicinat je oblik magnezija vezan za aminokiselinu glicin. Ovaj je oblik poznat po dobroj apsorpciji, a s blagim učinkom na probavni sustav.

Glicin ima blago umirujuće djelovanje na živčani sustav, što ovaj oblik magnezija čini posebno korisnim kod osoba koje pate od nesanice, anksioznosti i spastičnosti. Zbog opuštajućeg učinka, magnezij glicinat idealno je uzimati navečer, sat ili dva prije spavanja.

Magnezij citrat je oblik magnezija vezan za limunsku kiselinu. Ima dobru bioraspoloživost i često se koristi u kliničkoj praksi, osobito zbog povoljnog učinka na probavu.

U većim dozama može imati blagi do umjereni laksativni učinak, što može biti korisno kod osoba s MS-om koje uz bolest ili medikaciju pate od zatvora. Ipak, taj učinak može biti nepoželjan kod onih s osjetljivim crijevima pa se preporučuje pažljivo doziranje.

Magnezij treonat je jedini oblik koji u značajnoj mjeri prolazi krvno-moždanu barijeru, što znači da ima potencijalno izravan učinak na mozak. Skuplji je u odnosu na druge oblike, ali se povezuje s poboljšanjem kognitivne funkcije, boljom koncentracijom i pamćenjem.

Zbog mogućeg utjecaja na neurodegenerativne procese, ovaj oblik može biti posebno zanimljiv osobama s multiplom sklerozom.

Anorganski i jeftini oblici magnezija poput magnezij oksida ili magnezij sulfata imaju slabiju apsorpciju u odnosu na spomenute organske oblike. Za odabir magnezija, dozu i način uzimanja posavjetujte se sa stručnjakom kako biste izvukli maksimalne koristi.

Pročitajte i ove članke:

• Simptomi multiple skleroze: Kako je prepoznati?
• Multipla skleroza i životni vijek: Koliko žive oboljeli?
• “Moja nevidljiva multipla skleroza”: Pet žena iskreno o onome što drugi ne vide, a tu je.

• magnezij i multipla skleroza
• vitamini za MS