Većina osoba koja je pokušavala smršaviti ili poboljšati prehrambene navike barem je jednom pokušala s planom prehrane. U većini slučajeva za plan prehrane vrijedi ona “Bilo je dobro dok je trajalo!”. 

Kada ste postigli svoju težinu, kako ste nastavili dalje bez plana prehrane? Ili ste možda odustali već tijekom procesa pridržavanja plana prehrane? Prije nego promotrimo funkcioniranje plana prehrane u praksi, treba naglasiti da planovi prehrane imaju itekako smisla kod bolesti i zdravstvenih stanja. 

U drugim slučajevima, poput mršavljenja ili samo poboljšanja prehrambenih navika, planovi prehrane mogu biti kamen spoticanja. Ako je netko početnik i ne razumije osnove pravilne prehrane, plan prehrane čini se kao dobro rješenje.

No, i tada plan prehrane nije dugoročno rješenje, već trajna promjena prehrambenih navika i usvajanja osnovnih znanja o pravilnoj prehrani. Postoji nekoliko razloga zašto plan prehrane kod pojedinaca neće funkcionirati i kako drugačije mršaviti ili mijenjati prehrambene navike.

Također, pojedinci najčešće i pitaju za plan prehrane kada žele ostvariti suradnju s nutricionistom, ne imajući na umu da postoje i drugačiji načini postizanja željenog cilja. Krenimo sada s glavnim argumentima zašto je teško držati se plana prehrane. 

Zašto je teško držati se plana prehrane?

Najprije, plan prehrane se odnosi na recepte s popisom stočnih namirnica koje jedemo u točno određenoj količini u točno određeno vrijeme. Primjerice, doručak u 8:00 uključuje zobene pahuljice s bananom, orasima i jogurtom. 

Na prvu se čini da plan prehrane daje predvidljivost i da znamo što, kada i koliko nečega jedemo. Međutim, naša svakodnevica nije satkana od niza pravila i onoga što radimo u svakom trenu. Često se život događa i teče, a vještine koje trebamo su fleksibilnost i snalažljivost. 

Lako je držati se plana prehrane kada su i ostali faktori u našem životu pod kontrolom i lako predvidljivi. Evo jednog primjera – držite se plana prehrane prvih nekoliko dana 100 %, a onda se dogodi neka izvanredna situacija zbog koje ste kući stigli pola dana kasnije. 

Samim time niste stigli spremiti svoj obrok prema planu prehrane, pregladnjeli ste i navalili na dostavu, pekaru ili skrivene slatkiše u kući. Nakon toga slijedi osjećaj krivice i da niste dovoljno dobri, disciplinirani ili “karakter”. 

Takva situacija se dogodi još nekoliko puta i imate definitivnu potvrdu da zaista niste sposobni pridržavati se jednog običnog plana prehrane. Dogodilo se samoispunjavajuće proročanstvo, obeshrabreni ste i vraćate se starim navikama. 

Kada prođe dovoljno vremena da zaboravite na neugodne emocije koje su nastale zbog neuspjelog 100 %-tnog pridržavanja plana prehrane, ovaj put se uvjeravate da će biti drugačije i krećete ponovno. Tako se vrtite u začaranom krugu, godine prolaze, a vi nemate željene rezultate.  

Svi ćemo se složiti da ovaj scenarij zvuči frustrirajuće i da bi svatko izgubio volju i motivaciju da krene ispočetka. Međutim, stvar uopće nije u disciplini, karakteru i sl., već u tome što ponovno na isti način želimo rezultat.

Dakle, nije poanta odustati od cilja, već mijenjati način dolaska do cilja. Drugim riječima, dajte sebi dopuštenje da promijenite metodu ili način. Što se tiče prehrane i mršavljenja, one svakako postoje. 

Sada ćete pomisliti vjerojatno kako je plan prehrane ipak najjednostavnije rješenje jer učenje o prehrani zvuči komplicirano i pogubite se u moru informacija. Ono što je najjednostavnije nije i najsretnije ili dugoročno rješenje. 

Također, osobe koje koriste plan prehrane s ciljem mršavljenja, ako nisu samostalne dalje u prehrani, vjerojatno će vratiti kilograme, a tada i kupiti novi plan prehrane od nekog drugog nutricionista ili trenera. 

Strogost pridržavanja popisa namirnica

Drugi razlog zašto plan prehrane teško funkcionira u praksi jest sama strogost pridržavanja popisa namirnica. Primjerice, dobili ste plan prehrane i popis sastojaka za svaki recept. Odlazite u nabavu i kupujete sve namirnice s popisa. 

Uzmimo za primjer da u prvom danu u ručku imate u popisu sastojaka 200 g graha iz konzerve. Kupili se konzervu graha od 400 g, što znači da vam pola konzerve ostaje. Međutim, grah se u planu prehrane pojavljuje ponovno tek za tjedan dana, a dotad će se ostatak graha iz konzerve pokvariti.

Dolazimo do druge frustracije, a to je bacanje hrane s obzirom na točno propisane količine namirnica i točno vrijeme konzumiranja namirnica. Prehrana svakako treba biti raznolika i nije poželjno stalno jesti isto, no rješenje nije ni bacanje hrane. 

Pravi nutricionist će vas naučiti kako da sami kombinirate namirnice kako biste dobili uravnoteženi obrok, čak i kako napraviti obrok od ostataka namirnica koje morate potrošiti. Naučit će vas i kako spremiti uravnotežen obrok ako imate samo pet minuta na raspolaganju, ali i što kuhati kada imate slobodan cijeli dan. 

Poremećaji u prehrani i mitovi o hrani

Treći razlog zašto je plan prehrane “sklizak teren” jest taj što može dovesti do razvoja poremećaja u prehrani. Razlog leži u tome što si prebacujemo krivicu ako se nismo uspjeli držati plana ili ako pojedemo nešto van plana prehrane. 

Primjerice, stigla je sezona mandarina. Pojeli ste večeru, a vama se silno jedu mandarine koje su na stolu. Ne možete odoljeti i pojede ih tri komada. Nakon toga si predbacujete krivnju, a to će se posebno dogoditi ako ste pod utjecajem mitova o hrani, npr. da se voće ne smije jesti navečer. 

Tada od tako jedne nutritivno bogate i poželjne namirnice poput mandarina napravite najgori scenarij i demonizirate jednu takvu namirnicu. Uskoro se ta grižnja savjesti prenosi i na druge namirnice van plana prehrane, čak i ako su poželjne u pravilnoj prehrani. 

Idući razlog zašto je teško pridržavati se plana prehrane jest što nas plan prehrane ne uči slušati vlastito tijelo i potrebe. Primjerice, ako plan prehrane sadrži i točan sat kada nešto jesti, a vi niste baš gladni ili obrnuto, to svakako nije prehrana u skladu sa sobom. 

Također, kao i prethodni primjer s mandarinama, bez obzira na to što vam se jede u tom trenutku, nije poanta braniti si, već naučiti udovoljiti želji na pravilan način. Drugim riječima, pojedite što želite, ali unaprijed odredite razumnu količinu. 

Kako doskočiti ovom izazovu? Trajna promjena prehrambenih navika ne događa se preko noći. Dajte si vremena i uvodite male promjene iz tjedna u tjedan u skladu s drugim obavezama. Kada osjetite da vam je odjednom previše svega, vratite se korak nazad. 

Primjerice, ako ste za doručak dosad doručkovali jogurt i pecivo iz pekare, pitajte se kako možete barem malo poboljšati takav doručak. Za početak ćete odabrati obični umjesto voćnog jogurta te zobeno pecivo umjesto masnog lisnatog peciva. 

Treći dan dodat ćete tom doručku i koje kuhano jaje koje ste skuhali večer prije i ponijeli sa sobom, a onda i možda koje povrće poput paprike ili rajčice. Isto tako, umjesto 3u1 kave, probat ćete s običnom turskom kavom. 

Ako vam se taj dan baš jede lisnato pecivo, u redu, pojedite ga. Zadovoljit ćete želju, a onda se vraćate nutritivno kvalitetnijim pecivima. S vremenom će vas eksperimentiranje i znatiželja dovesti do toga da konačno sami spremite doručak kod kuće. 

Dakle, ne krećemo iz pozicije “hranim se loše i sve moram promijeniti odjednom”, već iz ljubavi i nježnosti prema sebi – “hajde da vidim kako svoj standardni doručak mogu učiniti kvalitetnijim“. Tada izaberete nešto u spektru namirnica od nutritivno bogatijih do manje nutritivno bogatijih. 

Crno-bijeli pogled ili “sve ili ništa” princip neće nas odvesti gdje želimo, barem ne dugoročno. Uostalom, kako mislite da će vam plan prehrane dati ono što želite ako osjećate da ćete “poginuti” ako skrenete s ceste? 

Malim koracima do zdravije prehrane

Puno je tu ulica, puteljaka i staza. Svi oni predstavljaju male korake, eksperimentiranje, pokušaje i pogreške, osvještavanje ponašanja i svojih navika, izbora. Još važnije, otkrivaju razloge naših izbora – jedem li taj dan čokoladu jer mi se jede ili sam pod stresom. 

Ako se pridržavamo samo plana prehrane, gubimo priliku za osvještavanje i preispitivanje sebe. Drugim riječima, gubimo priliku na dubljem radu na sebi, otkrivanju naših žudnji za određenom hranom, povezanosti naših emocija s hranom i sl. 

Isto tako, plan prehrane nas ne osposobljava za samostalnost u prehrani i ne daje nam znanje. Ako jedemo nešto samo zato što je tako napisano u planu, bez da znamo zašto tu kombinaciju hrane ili zašto to nešto jedemo, a nešto drugo ne, nećemo dobiti potreban smisao u prehrani. 

Pročitajte i ove članke:

• Pravilna prehrana i individualne potrebe: Nutricionistica otkriva razlike i kako utvrditi svoje potrebe
• “Nezdrava hrana”: Imamo popis namirnica! Nutricionistica otkriva što će se jako rijetko naći na njezinom tanjuru
• Sastavio liječnik: Popis 10 vrsta hrane koje trebamo jesti svaki dan.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Recepti za doručak, ručak i večeru

Jelovnik za masnu jetru: Nutricionistica otkriva kako trebaju izgledati obroci

• Zrinka Babić
• 7 min čitanja

• mršavljenje
• plan prehrane
• znanje o prehrani