Masnoća u krvi podrazumijeva kolesterol i trigliceride koji predstavljaju skupinu spojeva važnu za izvor energije, građu svih stanica u organizmu te slobodne masne kiseline.

Masti ili lipidi nisu topivi u vodi, što znači da moraju postojati proteini za koje se mogu vezati i transportirati krvlju. Proteini za koje se lipidi vežu se nazivaju lipoproteini i predstavljaju najvažniji oblik transporta masti u krvi.

Ne postoji život bez masnoće u organizmu, ali problemi nastaju kada ona prelazi normalne granice u krvi.

Srećom, na koncentraciju masnoće u krvi možemo utjecati stilom života i zdravim navikama (npr. tjelovježba, zdrava prehrana), a ako je potrebno mogu se propisati i lijekovi koji utječu na snižavanje masnoće u krvi.

Jedan od najučestalijih problema u svakodnevnom životu je prekomjerna tjelesna težina koja je najčešće posljedica nepravilne prehrane i nedovoljne fizičke aktivnosti, a može se javiti i kao posljedica nasljednih poremećaja u organizmu. Kao rezultat toga (nakupljanja lipida) mogu se javiti bolesti srca ili ateroskleroza.

Masnoća u krvi – kolesterol

Kolesterol je masnoća koja predstavlja osnovni gradivni dio svake stanice (stanične membrane) u organizmu. Stvara se u tijelu, odnosno najviše u jetri u kojoj ga nastaje oko 1 – 2 grama dnevno. Krvlju se prenosi do stanica u kojima se dalje prerađuje.

Najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla.

Iz njega nastaju muški i ženski spolni hormoni (testosteron i estradiol) te hormoni nadbubrežne žlijezde (kortizol). Ima svoj udio u molekuli vitamina D, a potreban je za mnoge metaboličke procese i normalno funkcioniranje metabolizma, kao i probavu (iz njega nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo).

Međutim, njegove prekomjerne količine u krvi su toliko opasne da mogu uzrokovati ozbiljne komplikacije i razne bolesti.

Kolesterol ima svoje dvije najvažnije frakcije koje se nazivaju HDL-kolesterol i LDL-kolesterol. Mnogi ih bolje prepoznaju po nazivima “dobar“ i “loš” kolesterol, a predstavljaju najvažnije lipoproteine koji bi trebali prenositi kolesterol u krvi. Budući da je kolesterol masnoća topljiva samo u mastima (krv se sastoji prvenstveno od vode), on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sustava do svih tkiva u kojima se iskorištava; stoga kolesterol s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini (prenose kolesterol u krvi). Upravo ti lipoproteini su LDL i HDL čestice kolesterola. 

Dobri HDL -kolesterol	ima više proteina, visoke je gustoće, veže kolesterol na sebe, prenosi kolesterol od perifernih tkiva do jetre, štiti od ateroskleroze.
Loši LDL-kolesterol	ima manje proteina, niske je gustoće, ima veći udio masti od proteina, prenosi kolesterol tako što ga odlaže u različita tkiva i organe, u velikim količinama predstavlja rizik za kardiovaskularne bolesti.

Najveći problem nastaje kada nema dovoljno HDL-kolesterola. Naime, LDL-kolesterol odlaže kolesterol u pojedina tkiva i organe, što nije dobro, posebno ako ga prenesu u stijenke krvnih žila zbog čega nastaju različite kardiovaskularne bolesti.

No, u takvim situacijama najvažniju ulogu igra HDL-kolesterol koji odnosi višak kolesterola iz tkiva gdje ga ima najviše sve do jetre. Tako smanjuje rizik od nastanka bolesti, ali je zato njegova koncentracija u krvi izrazito važna.

Povišenu vrijednost kolesterola u krvi nalazimo:

• u početnoj fazi hepatitisa,
• kod žutice (zbog nemogućnosti otjecanja žuči),
• bubrežnim bolestima,
• hipotireozi (smanjenoj funkciji štitnjače) i
• kod dijabetesa.

Masnoća u krvi – trigliceridi

Trigliceridi su druga najvažnija vrsta masnoća u krvi koju predstavljaju spojevi masnih kiselina i alkohola glicerola. Potrebni su nam za izgradnju drugih tvari te stvaranje energije.

Unosimo ih hranom, ali se nalaze i u masnim stanicama tijela (tamo su pohranjeni).

Trigliceridi se moraju razgraditi enzimima na glicerol i masne kiseline kako bi organizam mogao iskoristiti mast iz hrane, a cijeli proces se odvija u metabolizmu. Naime, alkohol glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer), a masne kiseline se razlažu u jednostavnije pri čemu nastaje organizmu potrebna energija.

Sve je dobro dok se trigliceridi u jednakoj mjeri pohranjuju i razgrađuju, ali problem nastaje kada unosimo previše triglicerida (prvenstveno namirnicama bogatim ugljikohidratima) koji se ne mogu dovoljno razgraditi zbog čega se pohranjuju kao tjelesna mast u masnom tkivu.

Rizik za nastajanje različitih bolesti također nastaje kada su trigliceridi udruženi s visokim koncentracijama LDL-kolesterola te niskim koncentracijama HDL-kolesterola.

Srećom, unos masnoća u krvi možemo sami kontrolirati, stoga se njihov poremećaj najviše odnosi na neumjerenost u prehrani namirnicama koje su bogate masnoćama i ugljikohidratima.

Zato je osnova dijete (za povišene vrijednosti triglicerida) prvenstveno smanjenje unosa hrane koja sadržava ugljikohidrate (alkohol, slatkiši, kruh, tjestenina) i masti.

Povišene koncentracije triglicerida nalazimo kod sljedećih bolesti:

• dijabetes,
• žutica,
• nefroza i
• hipotireoza (smanjena funkcija štitnjače).

Povišena masnoća u krvi – simptomi i bolesti

Povišena masnoća u krvi predstavlja rizik za nastajanje različitih vrsta bolesti i poremećaja koje se jednim imenom nazivaju hiperlipidemije, a više o njima možete pročitati ovdje.

Drugim riječima, povišeni kolesterol i trigliceridi u krvi predstavljaju opasnost za nastajanje sljedećih bolesti:

• ateroskleroza,
• dijabetes,
• hipotireoidizam,
• zatajenje bubrega,
• kardiovaskularne bolesti (angina pektoris, srčani udar).

Osim toga, mogu se pojaviti sljedeći simptomi koji ukazuju da nešto nije u redu s razinom masnoća u krvi te da ste u rizičnoj skupini za srčani ili moždani udar:

• bol u prsima,
• vrtoglavica,
• malaksalost,
• pojačano znojenje,
• mučnina i povraćanje,
• nesvjestica,
• zbunjenost,
• zamagljen vid.

Kada je u pitanju masnoća u krvi, vrtoglavica može biti glavni znak da nešto nije u redu, posebno zato što nerijetko prethode moždanom i srčanom udaru. Uz to, mogu se pojaviti i trnci u nogama i rukama, a na takve simptome je nužno odmah reagirati kako bi se osobi pomoglo i spriječile daljnje komplikacije.

Masnoća u krvi – prehrana

S obzirom na to da na masnoću u krvi možemo direktno utjecati kontroliranjem namirnica koje unosimo u organizam kao i zdravim načinom života općenito, korisno je znati koje namirnice su bogate masnoćama.

U nastavku su samo neke namirnice koje se ne preporučuju zato što predstavljaju rizik za višak masnoće u krvi:

• ugljikohidrati (alkohol, slatkiši, kruh, tjestenina),
• namirnice životinjskog podrijetla (npr. masno goveđe, teleće, janjeće i svinjsko meso),
• mlijeko i određeni mliječni proizvodi (npr. punomasno mlijeko, jogurti i sirevi s visokim postotkom mliječne masti),
• jaja (maksimalno 4 jaja dnevno su dozvoljena računajući i ona koja su konzumirana kroz sva jela u danu, a preporučuje se ipak samo bjelanjak ako je ikako moguće; preporučuje se i ne konzumirati jaja svaki dan),
• prženo povrće i povrće koje se priprema s maslacem, sirom ili umakom od vrhnja.

Postoje i namirnice koje se preporučuju onima koji imaju povišenu razinu masnoća u krvi te svima onima koji žele izbjeći tu pojavu:

• cjelovite žitarice te integralna peciva i tjestenina,
• bijelo pileće i pureće meso,
• soja i proizvodi od soje,
• obrano mlijeko,
• svježe povrće,
• voće bez dodanih masnoća i šećera,
• biljna ulja,
• deserti s niskim udjelom masnoća i šećera (npr. tamna čokolada ili prirodni nezaslađeni voćni sokovi),
• orašasti plodovi (u umjerenim količinama).

Od namirnica koje se mogu normalno konzumirati za snižavanje masnoća u krvi recepti su zaista mnogobrojni što znači da vaš organizam neće previše niti osjetiti da ste promijenili vrstu prehrane, već će se na nju brzo naviknuti. 

Kada je u pitanju masnoća u krvi, čajevi kao što su crni ili zeleni čaj su izrazito dobri antioksidansi koji učinkovito djeluju na prevenciju nakupljanja štetnih tvari u organizmu.

Uz to, imaju i skroman učinak na snižavanje lošeg kolesterola, ali stručnjaci savjetuju da ih nikako ne biste smjeli koristiti kao zamjenu za lijekove zato što je njihov učinak zanemariv u usporedbi s količinom masnoća koju tijelo svakodnevno proizvede i nakupi.

Drugim riječima, čajevi mogu biti od pomoći samo ako ih konzumirate uz zdravu prehranu i redovitu tjelovježbu.

Masnoća u krvi – normalne razine

Ako želite saznati razine masnoća u krvi, morate proći nekoliko rutinskih laboratorijskih pretraga pomoću kojih se mjere koncentracije kolesterola i triglicerida.

Dva dana prije samog pregleda preporučuje se izbjegavanje intenzivnih tjelovježbi i konzumacija premasne hrane. Isto tako, prije vađenja krvi se ne bi trebalo jesti barem 12 sati prije, a dozvoljena je samo voda.

Normalne razine masnoća u krvi su sljedeće:

• ukupni kolesterol: <5,0 mmol/l,
• HDL-kolesterol: za muškarce >1,0 mmol/l, a za žene >1,2 mmol/l (bolje je da je što viši),
• LDL-kolesterol: <3,0 mmol/l,
• trigliceridi: <1,7 mmol/l.

Ako imate dijagnosticiranu koronarnu bolest, šećernu bolest ili ste preživjeli srčani ili moždani udar, normalne razine masnoća u krvi su nešto niže nego za ostale:

• ukupni kolesterol: <4,5 (4,0) mmol/l,
• LDL-kolesterol: <2,5 (2,0) mmol/l.

Masnoća u krvi bi se trebala redovito mjeriti i kontrolirati. Ako imate razinu masnoća u krvi 7, znate da sigurno nešto nije u redu te da biste trebali promijeniti neke od svojih navika. Pritom nemojte ignorirati razine koje pokazuju pregledi zato što ćete poslije imati puno više problema s bolestima koje nastaju kao posljedica visoke masnoće u krvi.

Masnoća u krvi – liječenje

Najbolje liječenje masnoća u krvi je mijenjanje životnih navika. Svi oni koji redovito paze na prehranu i razinu masnoća koje unose u organizam ne bi trebali imati problema ni s kakvim negativnim posljedicama. Uz to bi trebali redovito vježbati kako bi se energija koju stvaraju masnoće u organizmu mogla uravnoteženo trošiti.

U slučaju prekomjernih koncentracija masnoća u krvi, liječnici mogu propisati lijekove (npr. fibrate, rezine, niacine ili statine) kako bi se razina masnoća u krvi brže smanjila, a zdravlje osobe očuvalo.

Kod osoba kojima je već dijagnosticirana određena bolest kao posljedica masnoća u krvi, uzimanje lijekova je doživotno.

Kod ostalih koji uzimaju lijekove kao prevenciju, trajanje liječenja nije određeno, ali moguće je prekinuti liječenje ako se pokaže da se uz kombinaciju zdrave prehrane i tjelovježbe stanje uspjelo kontrolirati.

• ateroskleroza
• dobar kolesterol
• HDL kolesterol
• hiperlipidemija
• kolesterol
• LDL kolesterol
• lipoproteini
• masnoća u krvi
• povišeni kolesterol
• trigliceridi

Učitaj više izvora