Fortifikacija hrane označava postupak dodavanja vitamina, minerala ili drugih nutrijenata namirnicama koje ih prirodno ne sadrže ili ih sadrže u vrlo malim količinama. Cilj je poboljšati nutritivnu vrijednost hrane i smanjiti rizik od nedostataka važnih mikronutrijenata u populaciji.

Jedan od najpoznatijih primjera je mlijeko obogaćeno vitaminom D, ali danas se fortifikacija hrane primjenjuje na širok spektar proizvoda – od žitarica do napitaka, pa čak i posebnih proizvoda kao što su fortificirana vina.

Fortifikacija hrane – namirnice koje najčešće susrećemo

Kada govorimo o pojmu “fortifikacija hrane“, najčešće se misli na:

• mlijeko i mliječne proizvode obogaćene vitaminom D i kalcijem
• žitarice za doručak s dodatkom željeza, cinka i vitamina B skupine
• brašno i kruh obogaćene folnom kiselinom
• biljne napitke s dodatkom vitamina B12
• posebne proizvode poput energetskih napitaka i fortificirana vina.

Obogaćena hrana sadrži nutrijente koji su izgubljeni tijekom industrijske obrade, dok se kod fortificirane hrane nutrijenti dodaju iako ih izvorno nije bilo.

Jesu li fortificirane namirnice zdrave?

Povijesno gledano, fortifikacija hrane imala je velik javnozdravstveni značaj. Uvođenje joda u sol, vitamina D u mlijeko i folne kiseline u žitarice značajno je smanjilo bolesti uzrokovane nutritivnim nedostatcima poput rahitisa i pelagre.

S druge strane, postoji i druga strana medalje. Pretjeran unos vitamina i minerala može imati negativne posljedice, osobito ako se fortificirana hrana kombinira s dodacima prehrani.

Fortificirana hrana i djeca

Djeca su posebno osjetljiva na manjak željeza, cinka i vitamina B skupine, zbog čega fortifikacija hrane može igrati važnu ulogu u njihovom razvoju. Međutim, problem nastaje jer su mnoge fortificirane namirnice ujedno i visoko prerađene te sadrže previše šećera, soli i nezdravih masti.

Istraživanja upozoravaju na to da djeca mogu vrlo lako premašiti preporučene dnevne količine nekih vitamina, poput vitamina A i cinka, ako tijekom dana konzumiraju više različitih fortificiranih proizvoda.

Zato je važno čitati deklaracije i birati proizvode koji sadrže najviše 20 – 25 % preporučenog dnevnog unosa za odrasle.

Fortifikacija hrane kod odraslih

Kod odraslih osoba, osobito starijih, trudnica, vegana i vegetarijanaca, fortifikacija hrane može pomoći u pokrivanju nutritivnih praznina. Primjerice, vegani često posežu za namirnicama obogaćenima vitaminom B12.

Ipak, i kod odraslih postoji rizik od prekomjernog unosa, osobito vitamina A i folne kiseline. Previše vitamina A može povećati rizik od prijeloma kostiju i imati negativan učinak tijekom trudnoće, dok višak folata može prikriti manjak vitamina B12.

Na što još treba obratiti pažnju?

Iako fortifikacija hrane može biti korisna, ona ne može zamijeniti uravnoteženu prehranu. Cjelovite namirnice poput lisnatog povrća, mahunarki, orašastih plodova i ribe sadrže prirodne nutrijente i brojne bioaktivne tvari koje fortificirani proizvodi ne mogu nadomjestiti.

Zato je ključno:

• ograničiti unos jako prerađene hrane
• paziti na veličinu porcija
• ne kombinirati više dodataka prehrani bez potrebe.

Pročitajte i ove članke:

• 12 nutritivno najbogatijih namirnica koje trebate jesti
• Popis izvora važnih vitamina i minerala za organizam
• 5 podmuklih znakova da jedete previše zasićenih masnoća.

 

• fortificirana vina
• Fortifikacija hrane
• Fortifikacija hrane – namirnice

Učitaj više izvora