Promjene na grudima najčešće povezujemo s pubertetom, ali one se događaju tijekom cijelog života – od rođenja pa sve do zrelije dobi.

Većina tih promjena je potpuno normalna i povezana s hormonima, starenjem kože te promjenama u tkivu dojki. Ipak, važno je znati koje su promjene očekivane, a koje mogu biti znak da trebate razgovarati s liječnikom.

U nastavku donosimo najčešće promjene na grudima s godinama, stanja koja se češće pojavljuju u određenim životnim fazama te praktične savjete kako možete brinuti o zdravlju dojki.

4 načina na koja se grudi mijenjaju s godinama

S godinama se može promijeniti struktura, oblik i veličina grudi. Hormoni se mijenjaju, tkivo može postati manje elastično, a na izgled utječu i životne navike (poput izlaganja suncu ili velikih promjena tjelesne težine).

Bradavice se mogu uvući ili okrenuti prema unutra

Uvučene bradavice ima dio ljudi od rođenja, no do uvlačenja može doći i kasnije – zbog prirodnih promjena u elastičnosti dojke, dojenja, infekcija, ozljeda ili naglog mršavljenja.

Važno: ako primijetite da se bradavica iznenada uvuče (osobito samo na jednoj dojci) te uz to imate kvržicu, iscjedak ili “udubljenja” na koži dojke, to može zahtijevati žurnu liječničku procjenu.

Mogu se pojaviti kalcifikati u dojkama

Kalcifikati su sitne naslage kalcija koje se često uoče na mamografiji i relativno su česte, osobito nakon 50. godine. Najčešće su dobroćudne, ali ponekad mogu biti i rani znak promjena koje treba dodatno provjeriti.

Koža na području dekoltea može dobiti bore

Kako starimo, koža prirodno proizvodi manje kolagena i elastina pa se bore mogu pojaviti i na području prsa oko dojki. Na to utječu genetika, sunce, pušenje, spavanje na boku te veće oscilacije u težini.

Njega dekoltea može pomoći: redovito nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom, povremeni nježni piling te svakodnevna hidracija (posebno nakon tuširanja).

Grudi mogu promijeniti čvrstoću i “pasti”

U perimenopauzi i menopauzi dolazi do pada estrogena, a vezivno tkivo može postati manje elastično. S vremenom se često mijenja i omjer tkiva – može biti više masnog, a manje čvrstog žljezdanog tkiva, pa dojke mogu djelovati mekše i opuštenije.

Stanja povezana s dobi i životnim fazama

Promjene na grudima mogu nastati i zbog sljedećeg.

Opuštanje dojki (ptoza)

Pad hormona u menopauzi, ali i loše držanje, slabija muskulatura prsnog koša te neodgovarajući grudnjak mogu doprinijeti izraženijem opuštanju i nelagodi.

Trudnoća i dojenje

U trudnoći se dojke pripremaju za stvaranje mlijeka pa često rastu, postaju punije i osjetljivije. Koža se može rastezati (ponekad uz strije), bradavice mogu postati veće, a areola tamnija. Nakon dojenja tkivo se može smanjiti, a dojke ponekad djeluju opuštenije.

Ciste u dojkama

Ciste su vrećice ispunjene tekućinom i najčešće nisu zloćudne. Češće se pojavljuju u dobi 35 – 50 godina, mogu biti osjetljivije prije menstruacije, a nakon menopauze se nerijetko smanje ili nestanu. Ako cista boli, liječnik može predložiti drenažu ili dodatnu obradu.

Rak dojke

Rizik od raka dojke raste s dobi, a na njega utječu i genetika, gustoća dojki, alkohol, prekomjerna tjelesna težina nakon menopauze, hormonska terapija te tjelesna neaktivnost.

Zdrave navike, održavanje težine i redovita tjelesna aktivnost mogu pomoći u smanjenju rizika, a dojenje se također povezuje s manjim rizikom.

5 savjeta kako možete očuvati zdrave grudi

Evo kako očuvati zdravlje grudi.

Nosite grudnjak koji vam stvarno odgovara

Mnoge žene nose pogrešnu veličinu. Dobar grudnjak treba biti udoban, držati dojke bez “izlijevanja” i ostati na mjestu kad podignete ruke. Ako možete, napravite profesionalno mjerenje.

Obratite pažnju na asimetriju koja se pojavi iznenada

Promjene povezane sa starenjem najčešće se događaju na obje dojke. Ako se nešto promijeni samo na jednoj strani ili na jednom mjestu (kvržica, uvlačenje kože, promjena oblika), to je razlog za provjeru.

Idite na redovite preglede dojki

Mamografija i klinički pregled dojki pomažu ranije otkriti promjene. Preporuke se mogu razlikovati, zato je najbolje da s liječnikom dogovorite plan prema vašem riziku.

Ne zaboravite njegu kože dekoltea

Zaštita od sunca i hidracija nisu “samo estetika” – koža će dulje ostati otpornija. Za dekolte vrijedi isto kao i za lice – SPF redovito, hidracija svaki dan.

Oslonite se na zdrave navike

U praksi, zdravlje dojki često prati opće zdravlje – uravnotežena prehrana, svakodnevno kretanje, nepušenje, umjeren ili nikakav alkohol te dobra postura mogu dugoročno napraviti razliku.

Kada biste trebali liječniku?

Javite se liječniku bez odgađanja ako primijetite:

• kvržicu ili zadebljanje koje je novo ili drukčije od okolnog tkiva
• naglu promjenu veličine ili oblika dojke
• bol koja ne prolazi (osobito ako nije vezana uz ciklus)
• promjene kože (uvlačenje, “narančina kora“, udubljenja, crvenilo, svrbež, nabiranje)
• iznenadno uvučenu bradavicu (posebno na jednoj dojci)
• iscjedak iz bradavice (osobito krvavi ili spontan).

Ako imate bilo kakvu dvojbu, bolje je provjeriti – mir koji dobijete nakon pregleda često vrijedi više od čekanja.

Pročitajte i ove članke:

• Simptomi raka dojke: Kako ga prepoznati kod žena i muškaraca?
• Kvržice na dojkama: Kada se trebate zabrinuti?
• Nije svaka kvržica rak: Dobroćudne i zloćudne promjena na dojkama s kojima se važno upoznati.

 

• normalne promjene na grudima
• Promjene na grudima

Učitaj više izvora