Možda ste već čuli da antibiotici mogu “uzdrmati” ravnotežu crijevne flore.

No, novo istraživanje pokazuje da i mnogi drugi lijekovi – poput antidepresiva, lijekova za smirenje ili onih za želučanu kiselinu – mogu dugoročno promijeniti sastav crijevne mikrobiote, čak i nekoliko godina nakon prestanka uzimanja.

Lijekovi koji utječu na crijevne bakterije

Znanstvenici su analizirali podatke više od 2.500 odraslih osoba iz estonske biobanke i otkrili da čak 167 od 186 ispitanih lijekova na neki način mijenjaju crijevnu mikrobiotu.

Najveći utjecaj imale su sljedeće skupine lijekova:

• antibiotici – ubijaju bakterije, ali i korisne mikroorganizme u crijevima
• antidepresivi – mijenjaju neurotransmitere u mozgu, ali i sastav crijevne flore
• antipsihotici
• beta blokatori – često propisani za visoki tlak i srčane tegobe
• metformin – lijek za dijabetes tipa 2
• inhibitori protonske pumpe (PPI) – koriste se kod žgaravice i refluksa
• benzodiazepini – lijekovi protiv tjeskobe i nesanice.

Zanimljivo je da su benzodiazepini, posebice alprazolam, pokazali izraženiji negativan utjecaj na mikrobiotu od diazepama.

Učinak se pojačava s vremenom i brojem lijekova

Rezultati su pokazali da što osoba duže uzima lijekove – i što ih više kombinira – to je veći poremećaj u mikrobioti.

Znanstvenici upozoravaju da lijekovi koje uzimamo godinama (poput onih za tlak, anksioznost ili želučane tegobe) mogu imati snažnije i dugotrajnije posljedice nego antibiotici, koje uzimamo kratkotrajno.

Dr. Elin Org sa Sveučilišta u Tartuu za Medical News Today ističe:

Naša su istraživanja pokazala da i prošla terapija može ostaviti trajne tragove. Ako dva lijeka djeluju jednako, liječnici bi mogli birati onaj koji manje narušava crijevnu mikrobiotu.

Zašto lijekovi utječu na crijeva?

Crijevna mikrobiota čini oko 100 trilijuna bakterija, gljivica i kvasaca koji zajedno utječu na naš imunitet, probavu i raspoloženje. Kada dođe do poremećaja ravnoteže, tzv. disbioze, povećava se rizik za niz bolesti – od dijabetesa i pretilosti do alergija, astme i upalnih bolesti crijeva.

Prema gastroenterologu dr. Babaku Firooziju, lijekovi poput antidepresiva, beta blokatora i benzodiazepina mogu usporiti probavu i tako neizravno utjecati na sastav bakterija u crijevima.

Inhibitori želučane kiseline (PPI) pak smanjuju prirodnu obranu od bakterijskog rasta jer uklanjaju želučanu kiselinu.

Kako zaštititi crijevnu mikrobiotu?

Iako lijekove ne biste trebali prestati uzimati bez dogovora s liječnikom, stručnjaci savjetuju nekoliko koraka koji mogu ublažiti njihov negativan učinak:

• uzimajte lijekove samo prema uputi liječnika i onoliko dugo koliko je potrebno
• redovito preispitajte potrebu za terapijom – primjerice, kod lijekova za želučanu kiselinu (PPI) svaka dva mjeseca
• izbjegavajte dugotrajnu upotrebu benzodiazepina, jer mogu izazvati ovisnost i kognitivni pad
• hranite se uravnoteženo i bogato vlaknima, uz manje crvenog i prerađenog mesa
• ograničite unos masne i industrijski prerađene hrane
• redovito se krećite – tjelesna aktivnost pomaže zdravlju crijeva.

Pročitajte i ove članke:

• Proljev od antibiotika: Što učiniti i kada tražiti pomoć?
• Devet lijekova koji mogu uzrokovati zatvor
• Visoki tlak, bolesti srca, depresija – liječit će se preko crijeva?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Onkolozi upozoravaju

Najgori karcinomi: 5 najpodmuklijih vrsta raka koje gotovo nitko ne prepozna dok nije prekasno

• Maja Kuzelj Grgić
• 5 min čitanja

• antibiotici
• istraživanje
• lijekovi i crijeva
• lijekovi i crijevni mikrobiom