Piše liječnik

Proljev od antibiotika: Što učiniti i kada tražiti pomoć?

Budite prvi i komentirajte!
4 min čitanja

Hrvoje Pinoza

dr. med.

Proljev od antibiotika Što učiniti i kada tražiti pomoć

Kod zdravih ljudi, mnoge vrste bakterija žive unutar crijeva. Većina su bezopasne ili čak korisne za tijelo, ali neke imaju potencijal da budu uzročnici bolesti. U normalnim okolnostima, “loših” bakterija je daleko manje. Prirodna ravnoteža crijeva ih drži pod kontrolom.

To se može dramatično promijeniti kada osoba započne liječenje antibiotikom zato što antibiotici mogu eliminirati veliki broj normalnih bakterija u crijevima, mijenjajući osjetljivu ravnotežu između različitih vrsta.

U većini slučajeva rezultat je samo blagi slučaj kratkotrajnog proljeva koji brzo prolazi nakon završetka liječenja antibioticima. Povremeno antibiotik eliminira toliko mnogo “dobrih” i bezopasnih bakterija u crijevima da se one agresivne mogu razmnožavati bez kontrole (proljev poslije antibiotika).

U nastavku otkrivamo zašto nastaje proljev od antibiotika.

Proljev od antibiotika

Jedna vrsta bakterije koja se zove Clostridium difficile (C. difficile) može se prekomjerno razmnožiti unutar crijeva, proizvodeći kemikalije koje oštećuju stijenku crijeva i izazivaju upalu crijeva, zvanu kolitis. To može uzrokovati bolove u trbuhu, grčeve, proljev i groznicu. U nekim slučajevima, proljev velikog volumena je toliko čest da osoba razvije dehidraciju.

Teža komplikacija prekomjernog rasta C. difficile može dovesti do upale crijeva koja se naziva pseudomembranozni kolitis. Bolesnici s pseudomembranoznim kolitisom izloženi su riziku od jako rastegnutog debelog crijeva koje prestaje funkcionirati (toksični megakolon), što može dovesti do rupe u stijenci crijeva (perforacija crijeva).

Budući da C. difficile živi u crijevima oko 5 % ljudi, epizode proljeva s C. difficile povremeno se javljaju kod inače zdravih odraslih osoba i djece koja uzimaju antibiotike.

Infekcije C. difficile češće su među nedavno hospitaliziranim pacijentima, starijim osobama i onima s iscrpljujućim bolestima. U bolnicama i domovima za njegu, bakterija C. difficile može se širiti s pacijenta na pacijenta na neopranim rukama zdravstvenih radnika, a također i preko zahoda, umivaonika i drugih površina koje su kontaminirane stolicom.

Prema nekim studijama, više od 20 % pacijenata u bolnicama i domovima za starije i nemoćne osobe u sebi nosi C. difficile u svojim crijevima. Kod bilo kojeg od ovih pacijenata, liječenje antibioticima je sve što je potrebno da se C. difficile razmnoži i izazove bolest. Mnoge različite vrste antibiotika okrivljene su za uzrok proljeva i kolitisa izazvane C. difficile. Uobičajeni krivci uključuju klindamicin, ampicilin, cefalosporini poput cefaleksina.

Antibiotici i proljev — FOTO: Shutterstock

Proljev od antibiotika – simptomi

Prilikom uzimanja antibiotika, lijek će izazvati blagu promjenu u populaciji crijevnih bakterija što može uzrokovati povremenu rijetku stolicu ili blagi proljev nekoliko dana. Ovi bi simptomi trebali prestati nakon završetka liječenja antibioticima.

Ako dođe do dramatičnije promjene u crijevnim bakterijama i bakterija C. difficile se počne prekomjerno razmnožavati, simptomi mogu ubitiljučivati:

vodenasti proljev
grčeviti bolovi u trbuhu
osjetljivost trbuha
vrućica
gnoj ili krv u proljevu (ako bolest napreduje do C. difficile kolitisa).

U nekim slučajevima, temperatura i bolovi u trbuhu se razvijaju nekoliko dana prije početka proljeva.

Proljev uzrokovan toksinom C. difficile obično počinje dok se uzima antibiotik, ali može biti odgođen i započeti nekoliko tjedana nakon što je završeno uzimanje lijeka.

Antibiotici i proljev – dijagnoza

Ako imate neobjašnjiv proljev, a uzimate antibiotike, obavezno recite svojem liječniku naziv antibiotika koji uzimate, datum kada ste prvi put počeli s liječenjem i datum kada su se pojavili simptomi proljeva.

Kako bi se procijenila ozbiljnost proljeva i procijenio rizik od dehidracije, liječnik će vas pitati:

koliko stolica imate dnevno
jesu li stolice polučvrste, blago rijetke ili vrlo vodenaste
izgled stolice
imate li bilo koji od znakova dehidracije – vrlo suha usta, jaka žeđ, smanjeno mokrenje, izrazita slabost
ima li krvi u stolici
ako imate dodatne zabrinjavajuće simptome, poput vrućice ili bolova u trbuhu.

U većini slučajeva liječnik može dijagnosticirati proljev povezan s antibioticima na temelju simptoma, povijesti liječenja antibioticima i fizikalnog pregleda. Sumnja na infekciju bakterijom C. difficile je opravdana kod neuobičajeno teških simptoma, nedavnog otpusta iz bolnica ili doma za starije ili ako osoba ima (antibiotik i proljev):

temperaturu preko 38 °C
teški proljev (više od 10 vodenastih stolica dnevno)
znakove značajne dehidracije (suha usta, jaka žeđ, smanjeno mokrenje, slabost)
stolicu koja sadrži krv ili gnoj
bolove u trbuhu.

Testiranje obično uključuje provjeru jednog ili više uzoraka stolice na prisutnost toksina koje proizvodi bakterija C. difficile.

oporavak crijeva nakon antibiotika — FOTO: Shutterstock

Proljev od antibiotika – liječenje

Za slučajeve blagog proljeva povezanog s antibioticima, isprobajte sljedeće prijedloge:

pijte puno tekućine kako biste nadomjestili vodu koja je izgubljena zbog proljeva; možete probati bezalkoholna pića, sportske napitke, juhu ili tekućine za oralnu rehidraciju bez recepta
privremeno izbjegavajte mliječne proizvode i namirnice koje sadrže pšenično brašno (kruh, makaroni, pizza), jer probavni trakt može biti neobično osjetljiv na njih nekoliko dana; također, privremeno izbjegavajte hranu bogatu vlaknima, kao što su voće, kukuruz i mekinje, brzu hranu i začinjenu hranu
nemojte uzimati lijekove protiv proljeva bez prethodnog savjetovanja s liječnikom; ovi lijekovi mogu utjecati na sposobnost crijeva da izbaci štetne bakterije i toksine iz tijela putem stolice.

Ako imate ozbiljniji proljev zbog infekcije bakterijom C. difficile, liječnik će prekinuti liječenje antibioticima i propisati oralni antimikrobni lijek vankomicin.

Oko 3 % ljudi s infekcijom bakterijom C. difficile ozbiljno će se razboljeti, s visokom temperaturom, jakim bolovima u trbuhu i komplikacijom zvanom toksični megakolon (prošireno debelo crijevo) koja će se prikazati na skeniranju kompjutoriziranom tomografijom (CT). Ove pacijente treba pregledati kirurg jer će možda biti potrebna hitna operacija uklanjanja zahvaćenog dijela debelog crijeva.

Najveća pomoć u sprječavanju proljeva je uzimanje probiotika uz uzimanje antibiotika. Pregledi studija ukazuju na to da su probiotici učinkoviti i za obični proljev povezan s antibioticima i za proljev povezan s C. diff. te da pomažu kod nuspojava kao što su grčevi i plinovi.

Probiotici postoje u nekoliko varijanti. Najčešće proučavani probiotici na bazi Lactobacillus rhamnosus i Saccharomyces boulardii za proljev povezan s antibioticima. Probiotici dolaze u obliku kapsula, tableta, praha pa čak i u tekućem obliku.

Kod blagog, nekompliciranog proljeva povezanog s antibioticima, pražnjenje crijeva trebalo bi se postupno vratiti u normalu nakon završetka liječenja antibioticima (oporavak crijeva nakon antibiotika).

Proljev uzrokovan C. difficile obično se počinje povlačiti unutar prva 72 sata liječenja lijekovima. Međutim, neki ljudi razviju ozbiljne simptome s duljim vremenom oporavka. C. difficile proljev se može ponoviti unatoč adekvatnoj početnoj terapiji.

Pročitajte i ove članke: