Probiotici su postali sve popularniji zbog svojih blagotvornih učinaka na zdravlje crijeva, a jogurt je često prva namirnica koja pada napamet. Jedna porcija običnog, neslanog i nezaslađenog jogurta već može osigurati važne nutrijente i korisne bakterije koje podržavaju probavu i imunološki sustav.

Blagodati probiotika

Naše tijelo sadrži mnoštvo bakterija – dobrih i loših. Probiotici, živi mikroorganizmi koji se nalaze u određenim namirnicama, pomažu u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore i štite nas od štetnih bakterija.

U jogurtu se najčešće nalaze bakterijske kulture Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus.

Prema Harvard Health Publishing, probiotici poboljšavaju funkciju imunološkog sustava, potiču probavu i apsorpciju nutrijenata, a mogu pomoći i kod poremećaja crijevne ravnoteže izazvanih antibioticima.

National Institutes of Health ističu da su probiotici istraživani u liječenju sindroma iritabilnog crijeva, određenih vrsta proljeva, pretilosti te atopijskog dermatitisa. Istraživanja uključuju i stanja poput ulceroznog kolitisa, kolika kod djece i nealkoholne masne bolesti jetre.

Iako probiotici mogu biti preporučeni kod navedenih stanja, stručnjaci ne daju opću preporuku za zdrave osobe – oni ih ni ne savjetuju, ni ne odbacuju.

Koje namirnice sadrže probiotike?

Osim jogurta, probiotici se nalaze i u drugim fermentiranim namirnicama:

• miso
• tempeh
• kiselo mlijeko
• mlaćenica
• sojini napitci.

Dodatno, National Institutes of Health navode i kimchi, kombuchu, kiseli kupus, kisele krastavce te sirovi nefiltrirani jabučni ocat.

Probiotici se također mogu unositi putem dodataka prehrani. Dok jogurt obično sadrži dvije bakterijske kulture, dodaci prehrani nude mješavinu različitih sojeva, što može biti važno ovisno o vašim potrebama.

Koliko jogurta jesti i sigurnost probiotika

Prema American Heart Association, osobe starije od devet godina trebale bi svakodnevno konzumirati tri porcije mlijeka, sira ili jogurta. Jedna šalica jogurta smatra se jednom porcijom.

Iako jogurt obiluje probiotikom, “predoziranje” je rijetko. Najčešći neželjeni učinci su blagi gastrointestinalni simptomi poput nadutosti, koji obično nestaju sami.

Međutim, osobe s ozbiljnim zdravstvenim problemima ili oslabljenim imunološkim sustavom trebaju biti oprezne. Budući da se probiotici smatraju dodacima prehrani, a ne lijekovima, nisu strogo regulirani od strane FDA, što vrijedi imati na umu prilikom njihove upotrebe.

Pročitajte i ove članke:

• Možete li uzimati previše probiotika? Ovo trebate znati
• 14 stanja u čijem liječenju mogu pomoći probiotici
• Probiotik za mršavljenje: Omjer ovih bakterija je kod pretilih ljudi veći! Farmaceut otkriva kakve veze imaju probiotici i mršavljenje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Jeste li čuli za komorbiditete?

Visok kolesterol + još jedna bolest? Evo zašto je ova kombinacija posebno opasna!

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• jogurt
• koliko jogurta dnevno
• probiotici