Probiotik za mršavljenje: Omjer ovih bakterija je kod pretilih ljudi veći! Farmaceut otkriva kakve veze imaju probiotici i mršavljenje

Probiotik za mršavljenje

Tržište probiotika je veliko i brzorastuće. Sve je više proizvoda na policama hrvatskih ljekarni te je i sve više znanstvenih istraživanja kada su u pitanju tzv. “dobre” bakterije. Nisu svi probiotici isti te su i različite indikacije za korištenje ovisno o soju bakterija. U ovom članku ćemo se pozabaviti pitanjem postoji li i koji bi bio probiotik za mršavljenje.

Mikrobiota i pretilost
FOTO: Shutterstock

Mikrobiota i pretilost

Probiotici i mršavljenje je tema koja je u fokusu sve većeg broja znanstvenih istraživanja. Razlog tome je što se primijetilo kako pretile osobe imaju bitno drugačiji sastav mikrobiote od osoba s normalnom tjelesnom masom. Mikrobiota je pojam koji uključuje čitavu populaciju mikroorganizama u ljudskom organizmu – bakterije, gljive, protozoe, viruse i arheje. Procjenjuje se da humana crijevna mikroflora sadrži više od 35.000 bakterijskih vrsta. Pretpostavka je da je mikrobiota jedan od potencijalnih faktora patofiziologije debljine i metaboličkog poremećaja.

Pretpostavljeni mehanizam uključuje molekularne obrasce patogenih mikroorganizama, poput lipopolisaharida koji jednom prepoznati od imunološkog sustava mogu uzrokovati kroničnu upalu niskog intenziteta. Lipopolisaharidi su sastavni dio strukture nekih bakterija (nalaze se u strukturi staničnog zida gram-negativnih bakterija) te se kao takvi mogu pronaći u ljudskim crijevima.

Činjenica jest da se kod konzumacije prehrane bogate mastima povećava razina lipopolisaharida u krvi. Pojednostavljeno rečeno, najvjerojatnije takva prehrana oslabljuje crijevnu barijeru te se tada lipopolisaharidi apsorbiraju u krvotok. Na molekularnoj razini djeluju na adipocite (masne stanice) te generalno na imunološki sustav, što u nizu kaskadnih reakcija dovodi do upale i debljanja.

Osim toga, mikrobiota proizvodi i druge metabolite popust kratkolančanih masnih kiselina koji smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, ali i trimetilamin N-oksid koji povećava rizik od istih. Koji će metabolit biti dominantniji ovisi o sastavu mikrobiote koji se uvelike mijenja ovisno o prehrani.

Omjer crijevnih bakterija Firmicutes/Bacteroidetes je omjer udjela dva najprisutnija bakterijska koljena u crijevnom mikrobiomu i danas se smatra potencijalnim biomarkerom za metabolički sindrom. Naime, taj omjer se pokazao znatno povećanim kod pretilih osoba u odnosu na zdravu populaciju.

Pojačani udio Firmicutes bakterija najvjerojatnije dovodi do pojačanog iskorištavanja energije iz konzumirane prehrane (tzv. fast food) i skladištenja iste u adipocitima. Istovremeno, smanjuje se proizvodnja adipocitnog čimbenika induciranog postom poznatog još kao protein 4 sličan angiopoietinu (Fiaf/ANGPTL4).

Navedena supresija produkcije proteina 4 dovodi do pojačanog skladištenja triglicerida u masno tkivo te smanjenog opuštanja hormona GLP-1 i peptida YY koji inače, između ostalog, djeluju na receptore u mozgu smanjujući apetit. Drugim riječima, više je različitih mehanizama preko kojih mikrobiom potencijalno može pozitivno ili negativno djelovati na čovjekovo zdravlje, a time i tjelesnu masu.

Probiotici i mršavljenje
FOTO: Shutterstock

Probiotici i mršavljenje

Iz dosad navedenih razloga i utvrđene važnosti mikrobioma, znanstvena zajednica i farmaceutska industrija su krenuli u pojačano istraživanje koji su potencijalno korisni probiotici za mršavljenje. Iako nije jasno je li sastav mikrobiote jedan od uzroka ili posljedica pretilosti, korištenje nekih probiotičkih sojeva u određenim eksperimentima sa životinjama je pokazao povoljan učinak. Posljedično, krenulo se i u određena istraživanja na ljudima, gdje su rezultati, iako povoljni, u određenim ispitivanjima ipak dvojaki.

Neki od laktobacila su pokazali povoljan učinak na smanjenje visceralnog masnog tkiva koje samo po sebi ima izuzetno negativan učinak na ljudsko zdravlje. Primjerice, Lactobacillus gasseri je u ispitivanjima na ljudima pokazao pozitivan učinak na smanjenje tjelesne mase, visceralnog masnog tkiva i opsega struka.

Kombinacija sojeva L. curvatus i L. plantarum je također pokazala povoljan učinak na gubitak tjelesne mase, a isto vrijedi za kombinaciju sojeva uzetih odjednom – L. acidophilus, L. plantarum, Bifidobacterium bifidum, B. breve, B. lactis. Uz navedene sojeve možemo još reći da su potencijalno pozitivan učinak pokazali i L. rhamnosus, L. bulgaricus, L. reuteri i Streptococcus thermophilus.

Mehanizam djelovanja nije potpuno jasan, no najvjerojatnije se temelji na nekoliko elemenata. Pretpostavka jest da probiotici smanjuju permeabilnost crijeva (mogućnost prodiranja stranih nepoželjnih supstanci u krvotok), čime se umanjuje količina lipopolisaharida koja ulazi u krvotok.

Također, najvjerojatnije modulacijom imunološkog odgovora djeluju višestruko pozitivno na zdravlje s obzirom na niz kaskadnih reakcija koje posljedično povlače promjenu imunološkog odgovora. Primjerice, smanjenjem kronične upale dolazi do pojačane osjetljivosti na inzulin, povećane koncentracije leptina, GLP-1 i drugih hormona koji svojim djelovanjem smanjuju potrebu za hranom.

Uz navedene probiotičke sojeve, relativno nedavno se pojavio i bakterijski soj Hafnia alvei HA4597. Prema istraživanjima, taj probiotički soj proizvodi molekulu ClpB koja je strukturno slična hormonu koji stimulira melanocite (Alfa-MSH). Taj hormon u hipotalamusu djeluje na melanokortinske receptore te izaziva osjećaj sitosti. Pretpostavka jest da molekula koju proizvodi probiotički soj H. alvei zbog svoje konformacijske sličnosti izaziva, ako ne jednak, onda sličan učinak.

Osim toga, ClpB potiče sekreciju peptida YY koji također djeluje na receptore u mozgu izazivajući sitost. U svakom slučaju, kod ispitivanja na ljudima se pokazao kao obećavajući, s obzirom na to da je došlo do smanjenja tjelesne mase, ali i opsega struka kod populacije koja je koristila navedeni soj.

U svemu ovom važno je naglasiti kako je bitna količina probiotika koja se konzumira, ali i duljina korištenja.

Naime, kod većine ispitivanja koja su pokazala povoljan učinak korištena je doza veća od 10 milijardi bakterija u pojedinačnoj dozi u roku od minimalno osam tjedana, a u mnogim istraživanjima i u periodu od 12 tjedana. Drugim riječima, potrebno je dulje korištenje istih kako bi se postigli određeni rezultati.

Probiotik za mršavljenje - iskustva
FOTO: Shutterstock

Probiotik za mršavljenje – iskustva

Iskustva pacijenata, kada su u pitanju probiotici i mršavljenje, su sporadična s obzirom na to da većina ljudi ipak poseže za nekim drugim supstancama kada je u pitanju pomoć u mršavljenju. Određenih pozitivnih iskustava ipak ima.

Međutim, važno je naglasiti da su velikim dijelom klinička istraživanja na ljudima uzimala u obzir pretile pacijente po opće prihvaćenim parametrima te pacijente koji su i na druge načine pokušavali smanjiti broj kilograma. Konkretno, uglavnom je bila uključena dijetalna prehrana s većim udjelom vlakana i/ili pojačana tjelesna aktivnost.

Ona skupina pacijenata koja je uz promijenjenu prehranu i tjelesnu aktivnost dodatno uzimala neke probiotike je pokazala bolje rezultate od skupine pacijenata koji su samo bili na dijeti i/ili se bavili pojačano nekim sportom. Ti bolji rezultati se kreću oko srednje vrijednosti od 0,64 kg, što iako statistički značajno, samo po sebi nije impresivno.

Ipak, zbog drugih benefita poput, čini se, povoljnog učinka na razinu kolesterola, pojačane osjetljivosti organizma na inzulin te dodatnog smanjenja visceralnog masnog tkiva, probiotici se i dalje proučavaju i smatraju potencijalno korisnima u metaboličkom sindromu.

Osnova mršavljenja je bila i ostala zdrava prehrana s povećanim udjelom vlakana i pojačana tjelesna aktivnost. Praktički nema istraživanja (ili ga autor ovog članka nije svjestan) u kojem je došlo do povoljnih rezultata isključivo korištenjem probiotika. Kao suplementacijska terapija pretilosti, neki probiotici su pokazali pozitivan učinak, sa zadrškom kako bi trebalo još dodatnih, većih kliničkih ispitivanja s točno određenim sojevima kako bi se snažnije dokazala vrijednost istih u sklopu mršavljenja.

Nisu svi probiotici isti i različiti sojevi imaju različit učinak na molekularnoj razini. Na temelju saznanja koja imamo, neki sojevi bi mogli potencijalno poslužiti kao dodatna pomoć u mršavljenju. Koji probiotik za mršavljenje odabrati u moru proizvoda danas je pitanje na koje je teško odgovoriti. Iz tog razloga je uputno da se svaki zainteresirani pacijent obrati svojem liječniku ili ljekarniku koji po logici stvari i svojeg radnog mjesta ima najbolji uvid o tome koji točno proizvod preporučiti pacijentu na temelju njegove cjelokupne kliničke slike.

Uz navedeno, treba naglasiti kako je važnije od dodatne konzumacije probiotika promjena životnog stila i prehrane. To je kamen temeljac svakog zdravog i učinkovitog mršavljenja.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Dai, Y.-J. i sur. (2022). The mechanism of lipopolysaccharide escaping the intestinal barrier in Megalobrama amblycephala fed a high-fat diet. Frontiers in Nutrition, 7(9): 853409.
  2. Porchia, L. M. i sur. (2022). Probiotics’ effect on visceral and subcutaneous adipose tissue: a systematic review of randomized controlled trials. European Journal of Clinical Nutrition, 76(12): 1646–1656.
  3. What to know about probiotics for weight loss? (2022). WebMD.
  4. Álvarez-Arraño, V. i Martín-Peláez, S. (2021). Effects of probiotics and synbiotics on weight loss in subjects with overweight or obesity: A systematic review. Nutrients, 13(10): 3627.
  5. Déchelotte, P. i sur. (2021). The probiotic strain H. alvei HA4597® improves weight loss in overweight subjects under moderate hypocaloric diet: A Proof-of-concept, multicenter randomized, double-blind placebo-controlled study. Nutrients, 13: 1902.
  6. Pontes, K. S. D. S. i sur. (2021). Effects of probiotics on body adiposity and cardiovascular risk markers in individuals with overweight and obesity: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. Clinical Nutrition, 40(8): 4915–4931.
  7. Tomé-Castro, X. M. i sur. (2021). Probiotics as a therapeutic strategy in obesity and overweight: a systematic review. Beneficial Microbes, 12(1): 5–15.
  8. Could probiotics help with weight loss? (2020). Cleveland Clinic.
  9. Bokan, M. i Hauser, G. (2018). Debljina i mikrobiota. Medicus, 27(1): 21–27.
  10. Hersoug, L. G. i sur. (2018). Role of microbiota-derived lipopolysaccharide in adipose tissue inflammation, adipocyte size and pyroptosis during obesity. Nutrition Research Reviews, 31(2): 153–163.
  11. Suzuki, K. i sur. (2012). Obesity and appetite control. Experimental Diabetes Research, 2012: 824305.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu