Stres se odnosi na fizički i emocionalni odgovor tijela na stvarnu ili percipiranu prijetnju. Emocionalni stres javlja se kada osjećamo psihološki napor uslijed opasnih ili teških situacija. Životne okolnosti, stres na poslu, financijska nesigurnost i zdravstveni problemi samo su neki od faktora koji mogu doprinijeti emocionalnom stresu.

U nastavku donosimo neke karakteristike emocionalnog stresa koje vam mogu pomoći u prepoznavanju činjenice da se nalazite u stresu te nekoliko načina uz koje se možete lakše nositi sa stresom koji osjećate.

Emocionalni stres – simptomi

Emocionalni stres može se očitovati na različite načine. Stres može utjecati na fizičko zdravlje, emocionalno stanje i kognitivne vještine. Neki od simptoma stresa su:

• umor i nedostatak energije
• gubitak apetita
• problemi sa spavanjem
• promjene raspoloženja
• iritabilnost i nervoza
• glavobolje
• problemi s koncentracijom
• zaboravljivost
• socijalno povlačenje.

Emocionalni stres kod djece može se, između ostalog, očitovati promjenama u ponašanju (npr. povlačenje), problemima s vršnjacima, promjenama u apetitu i raspoloženju ili problemima sa spavanjem.

Djeca ne znaju i neće nužno uvijek verbalizirati ono što osjećaju, stoga ako primijetite signale stresa kod djeteta, vrlo je važno potražiti pomoć liječnika ili psihologa.

Emocionalni stres – posljedice

Vrlo je važno spoznati da se nalazimo u stresnoj situaciji i okolnostima i osvijestiti signale koje nam naše tijelo šalje. Djelovanje na smanjenje osjećaja stresa izrazito je važno za fizičko, ali i mentalno zdravlje. Kronični i pretjerani emocionalni stres može dovesti do ozbiljnih problema, kao što su:

• depresija i anksioznost
• kardiovaskularni problemi
• probavni problemi
• poremećaji u prehrani
• burnout sindrom.

Zato, ako prolazite kroz stresne situacije ili primjećujete da vam tijelo šalje signale stresa, poslušajte ga i poduzmite korake kako biste umanjili osjećaj stresa.

Kako se nositi s emocionalnim stresom?

Prije svega važno je prepoznati izvor stresa – radi li se o neočekivanoj promjeni kao što je smrt u obitelji, ili kroničnom problemu, kao što su problemi na poslu ili u vezi. Osvještavanje onoga što uzrokuje stres dat će vam bolju indikaciju kakve promjene možete napraviti kako biste umanjili osjećaj stresa.

Ponekad su potrebne drastične promjene životnog stila, a ponekad nam je samo potreban odmor od svega. Ograničavanje stresora najbolji je način za smanjenje osjećaja stresa, ali, nažalost, izvor stresa često je nešto na što se ne može direktno utjecati, stoga je važno naučiti nositi se sa stresom koji osjećate.

Svakodnevno prakticiranje tehnika opuštanja korisno je i kada ne osjećate emocionalni stres, a u stresnim situacijama mogu biti i ključne. Ovakve tehnike potrebno je ukomponirati u rutinu, tj. svakodnevni život, a najbolje je odabrati ono što vam se najviše sviđa ili što možete najlakše uklopiti u svoj život. Među tehnikama opuštanja su:

• meditacija
• mindfulness
• tehnike disanja.

Osim identificiranja uzroka stresa, vrlo je važno identificirati i emocije koje osjećate zbog toga. Vježbanje regulacije emocija i učenje zdravim načinima nošenja s negativnim emocijama može olakšati stresno razdoblje života i nošenje s posljedicama koje stres donosi. Više o regulaciji emocija pročitajte u članku “Emocionalna samoregulacija: Često burno reagirate? Psihologija ima rješenje, a zove se samoregulacija emocija! Imamo tehnike za kontrolu emocija“.

Osim toga, za smanjenje emocionalnog stresa važni su i sljedeći faktori:

• zdravi način života – redovita fizička aktivnost, balansirana prehrana i dostatna količina sna utječu na fizičko i mentalno zdravlje te mogu doprinijeti lakšem nošenju sa stresnim situacijama
• socijalna podrška – također je izrazito bitna u nošenju sa stresnim situacijama i umanjivanju simptoma stresa; ako ste u mogućnosti, razgovarajte s prijateljima i obitelji o problemima koji vam uzrokuju stres
• hobiji i interesi – izdvojite vrijeme u danu ili tjednu za opuštanje uz aktivnosti koje vas ispunjavaju i u skladu su s vašim interesima; sudjelovanje u takvim aktivnostima doprinosi osjećaju zadovoljstva i sreće, a samim time može smanjiti i emocionalni stres.

Kada potražiti pomoć?

Emocionalni stres sasvim je normalna pojava, tj. reakcija na teže životne situacije. Međutim, kronični ili pretjerani stres mogu dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica za mentalno i fizičko zdravlje, stoga je važno ozbiljno shvatiti simptome koje vam tijelo šalje.

Ne morate čekati da stres počne značajno utjecati na vaš svakodnevni život da biste potražili pomoć ili savjete vezane uz nošenje sa stresom. Stoga, ako niste sigurni kako se najbolje nositi sa stresom koji osjećate ili ste zabrinuti oko emocija koje osjećate, potražite pomoć kod liječnika ili psihologa.

Pročitajte i članke:

• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju
• Posljedice stresa na organizam: Psihologinja otkriva kako nas stres ubija i kako se trgnuti prije nego bude prekasno
• Tehnike suočavanja sa stresom: Provjereno pomažu! Psihologinja otkriva kako zaštititi psihofizičko zdravlje.

• emocionalni stres
• emocionalni stres - posljedice
• emocionalni stres kod djece
• savjeti

Učitaj više izvora