Na snazi je upozorenje!

Toplinski valovi: Tko je najviše ugrožen i kako se ponašati?

Budite prvi i komentirajte!
4 min čitanja

Hrvoje Pinoza

dr. med.

Kad je u pitanju toplinski val, definicija Svjetske meteorološke organizacije podrazumijeva pet ili više uzastopnih dana produljene topline u kojima je najviša dnevna temperatura viša od prosječne maksimalne temperature za 5 °C.

Međutim, neke su države smislile vlastite kriterije kojima se definiraju toplinski valovi, ovisno o njihovim prosječnim temperaturama i potrebama.

Globalne temperature te učestalost i intenzitet toplinskih valova porast će u 21. stoljeću kao posljedica klimatskih promjena. Visoke temperature zraka, koje prate i trenutni toplinski val u Europi, mogu utjecati na ljudsko zdravlje i dovesti do smrtnih slučajeva.

Produljena razdoblja visokih dnevnih i noćnih temperatura stvaraju kumulativni fiziološki stres na ljudskom tijelu koji pogoršava uzroke smrti, uključujući respiratorne i kardiovaskularne bolesti, dijabetes i bubrežne bolesti.

Toplinski valovi mogu snažno utjecati na populaciju u kratkom vremenu, često izazivajući izvanredna stanja u području javnog zdravstva, te rezultirati prekomjernom smrtnošću i posljedičnim socioekonomskim učincima (npr. izgubljena radna sposobnost i produktivnost rada).

Također mogu uzrokovati gubitak kapaciteta za pružanje zdravstvenih usluga, gdje nestašice struje, koje često prate toplinske valove, ometaju zdravstvene ustanove, promet i vodnu infrastrukturu.

Toplinski valovi – učinci na ljudsko tijelo

Povišena temperatura prisutna nekoliko dana tijekom dana i noći može imati negativne efekte na ljudsko zdravlje. Tu je toplinski udar kao najteža posljedica.

U nastavku donosimo najčešće zdravstvene posljedice koje toplinski val može imati na ljude.

Otekline – prolazno oticanje ruku, stopala i gležnjeva kao posljedica povećanog zadržavanja vode. U kombinaciji s perifernom vazodilatacijom i venskom stazom, višak tekućine nakuplja se u područjima ekstremiteta. Toplinski edem obično nestane u roku od nekoliko dana nakon što se čovjek aklimatizira na topliju okolinu. Nošenje potpornih čarapa i podizanje zahvaćenih nogu pomoći će smanjiti oteklinu.
Osip – praćen akutnom upalom i blokiranim znojnim kanalima. Znojni kanali mogu se raširiti i na kraju mogu puknuti, stvarajući male vezikule na eritematoznoj podlozi. Toplinski osip utječe na područja tijela prekrivena uskom odjećom. Ako se to nastavi tijekom određenog vremena, može dovesti do razvoja kroničnog dermatitisa ili sekundarne bakterijske infekcije. Prevencija je najbolja terapija. Također se savjetuje nošenje široke odjeće na vrućini. U terapiji se koriste različiti lokalni lijekovi, a i antibiotici dolaze u obzir, ukoliko je došlo do bakterijske infekcije.
Grčevi – bolni, često teški, nehotični grčevi velikih mišićnih skupina koje se koriste u napornim vježbama. Toplinski grčevi obično se javljaju nakon intenzivnog napora kod ljudi koji izvode teške vježbe dok se obilno znoje i obnavljaju gubitak tekućine vodom koja ne sadrži elektrolite. Vjeruje se da to dovodi do hiponatrijemije koja izaziva grčeve u mišićima pod stresom. Rehidracija tekućinama koje sadrže elektrolite pruža brzo olakšanje.
Sinkopa – izloženost toplini dovodi do ortostatske hipotenzije. Vjeruje se da je toplinska sinkopa rezultat intenzivnog znojenja, što dovodi do dehidracije, nakon čega slijedi periferna vazodilatacija i smanjeni povratak venske krvi uz pad tlaka. Liječenje se sastoji od hlađenja i rehidracije oralnom rehidracijskom terapijom (sportskim pićima) ili izotoničnim iv. tekućinama.
Toplinska iscrpljenost – preteča toplinskog udara. Može nalikovati toplinskom udaru, s tim da je razlika u tome što neurološka funkcija ostaje netaknuta. Toplinska iscrpljenost obilježena je prekomjernom dehidracijom i iscrpljivanjem elektrolita. Simptomi mogu uključivati proljev, glavobolju, mučninu i povraćanje, vrtoglavicu, tahikardiju, slabost i bolove u mišićima te pojačano znojenje. Liječenje se sastoji u nadoknadi tekućine i elektrolita te čuvanju od sunca.
Toplinski udar – dolazi do sloma mehanizama termoregulacije, čiji se centar nalazi u mozgu. Tjelesna temperatura pojedinca povišena je iznad normalne zbog neuspjele termoregulacije. Tijelo osobe proizvodi ili apsorbira više topline nego što se raspršuje. U ranoj fazi simptomima nalikuje toplinskoj iscrpljenosti, no zatim dolazi do prestanka znojenja i pojave tople i suhe kože. Kod jakog toplinskog udara može se primijetiti zbunjenost i agresivno ponašanje. Brzina otkucaja srca i disanja će se povećati kako krvni tlak pada, a srce pokušava održati odgovarajuću cirkulaciju. Smanjenje krvnog tlaka tada može uzrokovati refleksno skupljanje krvnih žila, što rezultira blijedom ili plavkastom bojom kože u težim slučajevima. Mala djeca mogu imati konvulzije. Krajnje posljedice mogu biti zatajenje organa i smrt.

Toplinski val – rizične skupine

Povećani rizik za obolijevanje od bolesti povezanih s vrućinom imaju stariji ljudi, izolirani i oni koji nemaju pristup klimatizaciji. Pretile osobe su izložene povećanom riziku, kao i osobe na određenim lijekovima. Ljudi koji vježbaju ili rade na vrućini mogu biti ugroženi.

Rizične skupine za bolesti povezane s toplinom su:

starije osobe
mala djeca
pretile osobe
konzumenti lijekova koji utječu na način kako se tijelo rješava topline (diuretici, antipsihotici, antihipertenzivi, antikolinergici).

Toplinski val u Hrvatskoj – savjeti

U nastavku slijedi nekoliko savjeta koji će vam pomoći da se pri dolasku toplinskog vala sačuvate od bolesti povezanih s toplinom.

Ostanite hidrirani – pijenje dovoljno tekućine jedna je od najvažnijih stvari koje možete učiniti kako biste spriječili bolesti povezane s toplinom. Prosječna osoba mora piti oko dvije litre tekućine dnevno. Klonite se slatkih, kofeinskih i alkoholnih pića. Adekvatan unos vode uz normalne obroke dovoljan je za održavanje elektrolita i zamjenu soli izgubljene pojačanim znojenjem.
Ohladite svoj dom – pokrijte prozore zavjesama ili roletama. Dodajte izolaciju kako bi toplina ostala vani. Koristite klima uređaje namještene na adekvatnu temperaturu radi štednje energije i optimalnog hlađenja zraka.
Nikada ne ostavljajte dojenčad, djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom ili kućne ljubimce u vozilu bez nadzora – automobili se mogu brzo zagrijati na opasne temperature, čak i kada je prozor otvoren.
Nazovite starije osobe i osobe s kroničnim zdravstvenim stanjima najmanje dva puta dnevno.
Nosite odgovarajuću odjeću – odaberite laganu, svijetlu i široku odjeću.
Manje koristite štednjak i pećnicu.
Pažljivo zakažite aktivnosti na otvorenom – pokušajte ograničiti svoju aktivnost na otvorenom kada je najhladnije, kao što su jutarnji i večernji sati.
Smanjite vježbanje tijekom vrućine.