Multipla skleroza (MS) je najčešća stečena kronična neurološka bolest koja pogađa mlade odrasle osobe, dijagnosticira se u prosjeku 20. – 40. godine i pogađa tri puta više žena nego muškaraca. Još uvijek nema lijeka.

Nema poznatog pojedinačnog uzroka MS-a, ali pokazalo se da mnogi genetski čimbenici i čimbenici okoliša pridonose njezinom razvoju:

• dob – većina ljudi s dijagnozom MS-a ima između 20 – 50 godina, iako se MS može razviti u bilo kojoj dobi
• etnička pripadnost – osobe sjevernoeuropskog podrijetla izložene su najvećem riziku od razvoja MS-a, dok Indijanci te oni afričkog ili azijskog podrijetla imaju najmanji rizik
• spol – iako su i muškarci i žene pogođeni MS-om, žene su pod povećanim rizikom; zapravo, prema Nacionalnom društvu za multiplu sklerozu, četiri puta više žena ima recidiv MS-a nego muškaraca
• genetika – iako se MS ne nasljeđuje, genetski rizik za bolest može postojati, izvještava Nacionalno društvo za multiplu sklerozu; rizik od razvoja MS-a je oko jedan na 750 – 1000 ljudi u općoj populaciji; povećava se, međutim, kada srodnik prvog koljena, poput roditelja, braće i sestara i djece, ima bolest; rizik je veći, gotovo jedan od četiri, za jednojajčane blizance
• geografija – područja udaljenija od ekvatora imaju više slučajeva MS-a; uz manje izlaganja suncu, istraživanja pokazuju da ljudi imaju nižu razinu vitamina D, koji podržava imunološku funkciju i štiti od bolesti poput MS-a.

Drugi specifični čimbenici koji mogu pridonijeti bolesti:

• određene varijacije gena
• izloženost Epstein-Barr virusu
• nizak vitamin D ili izlaganje suncu
• pretilost tijekom adolescencije.

Kod multiple skleroze vlastiti imunološki sustav tijela greškom napada i oštećuje zaštitni materijal – zvan mijelin – oko živaca. Mijelin je važan za zaštitu i izolaciju živaca tako da električne poruke koje mozak šalje ostatku organizma putuju brzo i učinkovito.

To znači da mozak ne može komunicirati s drugim dijelovima tijela, što rezultira nizom simptoma koji mogu uključivati gubitak motoričkih funkcija (npr. hodanje i funkcija šaka i ruku, gubitak osjeta, bol, promjene vida i promjene razmišljanja i memorija).

Prvi znakovi multiple skleroze

Nekim ljudima bolest započinje s epizodom simptoma koje liječnici nazivaju klinički izoliranim sindromom (CIS). CIS može dovesti do multiple skleroze, ali ne uvijek.

Postoje dvije vrste CIS-a:

• monofokalna epizoda – epizoda zahvaća jedan dio mozga ili leđne moždine
• multifokalna epizoda – epizoda zahvaća mnoge dijelove mozga ili leđne moždine.

Simptomi CIS-a vrlo su slični simptomima MS-a. Razlika je u tome što je CIS samo jedna epizoda, a MS je kronično stanje. Koji će se simptomi prvi pojaviti ovisi o tome koji dio živčanog sustava bolest zahvaća.

Problem s vidom koji se naziva optički neuritis jedan je od prvih znakova MS-a i CIS-a. To se događa kada upala ošteti živac koji povezuje oko s mozgom. Optički neuritis obično zahvaća jedno oko, ali može zahvatiti oba oka. Može se primijetiti:

• gubitak vida na jednom oku
• boje koje izgledaju blijedo
• bol u oku, posebno pri pomicanju.

Ostali rani simptomi CIS-a i MS-a su:

• umor – ovo je najčešći simptom MS-a; osoba se može osjećati umorno čak i nakon dobro prospavane noći; MS umor je teži od normalnog umora i može se pogoršati kasnije tijekom dana. Umor može otežati rad i druge dnevne aktivnosti.
• utrnulost i trnci – uz osjećaj bockanja koji je dio MS-a, također mogu biti prisutni jak svrbež, peckanje, probadanje ili bol nalik električnom udaru zbog oštećenja živaca; može biti prisutno i stezanje oko rebara ili gornjeg dijela trbuha poznato kao MS zagrljaj; pritisak ponekad postaje toliko jak da je teško disati
• ukočeni ili slabi mišići – mišići bi mogli biti ukočeni ili se grčiti; ovi simptomi mogu otežati hodanje ako su zahvaćeni mišići u nogama
• problemi s hodanjem – MS može otežati kretanje; mogu biti prisutni slabost u mišićima nogu, poteškoće s održavanjem ravnoteže, promjene u načinu hodanja i utrnulost u stopalima
• problemi s kontroliranjem mokrenja ili stolice – češće mokrenje, mokrenje tijekom noći ili problem s potpunim pražnjenjem mjehura; problemi s crijevima poput zatvora ili problema s kontroliranjem pražnjenja također su česti
• poteškoće s pomicanjem tijela, zvane paraliza
• vrtoglavica – ponekad se može činiti kao da se soba vrti oko vas
• emocionalne promjene i depresija – depresija je česta kod osoba s MS-om; strah od nepoznatog ljude može učiniti tjeskobnim; oštećenje živčanih vlakana u mozgu također utječe na emocije, kao i lijekovi poput kortikosteroida koji liječe MS
• problemi povezani s toplinom – MS može bolesnika učiniti osjetljivijim na toplinu; simptomi poput zamagljenog vida, umora i slabosti mišića mogu se pogoršati kada je vani vruće ili je povišena tjelesna temperatura; nakon što se odmorite i ohladite, ovi bi simptomi trebali nestati
• seksualne tegobe – MS može uzrokovati suhoću vagine kod žena i probleme s erekcijom kod muškaraca; i muškarci i žene mogu izgubiti osjećaj u genitalijama, imati slabiji seksualni nagon i imati problema s postizanjem orgazma
• problemi s gutanjem – MS može utjecati na mišiće u ustima i grlu; slabost ovih mišića može otežati žvakanje i gutanje; osoba može imati osjećaj kao da joj je hrana zapela u grlu ili se zakašljati dok jede ili pije; ako se problemi s gutanjem pogoršaju, hrana ili piće mogu dospjeti u pluća s potencijalnom upalom pluća
• problemi s mišljenjem i govorom – može biti teško učiti nove stvari, praviti planove, usredotočiti se i pronaći prave riječi; razmišljanje može biti usporeno, a pamćenje nejasno; većina tih mentalnih promjena je blaga; rjeđe MS uzrokuje probleme koji su dovoljno ozbiljni da ometaju posao ili školu
• tremor – kod 60 % ljudi s MS-om prisutna je tresavica ili drugi pokreti rukama, nogama, tijelom ili glavom koji se ne mogu kontrolirati; to se zove tremor, a događa se zbog oštećenja živaca; tremor može biti blag ili toliko intenzivan da je teško pisati i obavljati druge aktivnosti.

Svjetski dan multiple skleroze

Svjetski dan multiple skleroze međunarodni je dan podizanja svijesti za sve oboljele od MS-a. Okuplja globalnu MS zajednicu kako bi razmijenila priče, podigla svijest i vodila kampanju za promjenu. Službeno se obilježava 30. svibnja.

Tema svjetskog dana MS-a 2024.-2025. je rana dijagnoza. Naziv kampanje je “Moja dijagnoza MS-a”, a slogan “Zajedno upravljati MS-om”. Kampanja zagovara ranu i točnu dijagnozu za sve koji žive s MS-om.

Pročitajte i članke:

• “Bolest koja mi ne dopušta da radim kako sam prije radila, s punom snagom i voljom!”: Evo kako izgleda život s multiplom sklerozom
• Najbolji lijek za multiplu sklerozu: Postoji li uopće? Liječnik otkriva koji su dostupni i kako djeluju
• Pet savjeta za lakši život s multiplom sklerozom.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• klinički izolirani sindrom
• prvi znakovi multiple skleroze
• Svjetski dan multiple skleroze