Osobe koje žive s graničnim poremećajem osobnosti (BPD) često se suočavaju s intenzivnim emocijama, strahom od napuštanja i poteškoćama u međuljudskim odnosima.

Iako BPD može biti izrazito izazovan, važno je znati da se uz stručnu pomoć simptomi mogu ublažiti, a kvaliteta života značajno poboljšati. Ako sumnjate na BPD, simptomi se nalaze u nastavku.

BPD simptomi – što sve uključuju?

Granični poremećaj osobnosti (eng. Borderline Personality Disorder – BPD) psihički je poremećaj koji utječe na način kako osoba vidi sebe, druge ljude i svijet oko sebe.

Kada je u pitanju BPD, simptomi se najčešće javljaju u ranoj odrasloj dobi, a s godinama mogu postati blaži, iako problemi s identitetom i odnosima često ostaju prisutni.

Najčešći simptomi uključuju:

• intenzivan strah od napuštanja, koji može potaknuti ekstremna ponašanja kako bi osoba izbjegla osjećaj odbacivanja, čak i kada nema stvarne prijetnje
• nestabilni i intenzivni odnosi, gdje osoba može idealizirati nekoga u jednom trenutku, a već u sljedećem ga potpuno obezvrijediti
• nestabilna slika o sebi, s čestim promjenama ciljeva, vrijednosti i osjećaja vlastite vrijednosti
• impulzivno i rizično ponašanje, kao što su kockanje, prejedanje, nepromišljeni seksualni odnosi, zlouporaba droga ili prekidanje važnih odnosa i poslova
• samoozljeđivanje i suicidalne prijetnje, često kao reakcija na emocionalnu bol ili strah od napuštanja
• nagle i snažne promjene raspoloženja – od euforije do tjeskobe i srama – koje traju od nekoliko sati do nekoliko dana
• kroničan osjećaj praznine i nedostatak smisla
• neprimjerena ljutnja – česta razdražljivost, sarkazam, ispadi bijesa i čak fizičko nasilje
• paranoja i gubitak doticaja s realnošću u trenucima jakog stresa (borderline psihoza), koji mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati.

BPD i normalne vrijednosti – postoji li “psihološka granica”?

Za razliku od fizičkih bolesti gdje postoje jasne laboratorijske “normalne vrijednosti”, kada je u pitanju BPD, normalne vrijednosti odnose se na granice u emocionalnoj regulaciji, samopoštovanju i međuljudskom funkcioniranju.

U dijagnostici se koriste psihološka procjena i strukturirani intervjui kojima stručnjaci procjenjuju koliko često osoba doživljava simptome poput impulzivnosti, nestabilnosti i straha od odbacivanja.

Kada potražiti pomoć?

Ako prepoznajete simptome kod sebe ili bliske osobe, važno je obratiti se psihologu ili psihijatru. Rana dijagnoza i terapija – uključujući dijalektičku bihevioralnu terapiju (DBT) – mogu značajno pomoći u kontroli emocija, poboljšanju odnosa i smanjenju samodestruktivnog ponašanja.

U slučajevima suicidalnih misli ili samoozljeđivanja potražite hitnu stručnu pomoć ili se obratite bliskoj osobi, liječniku ili pozivnom centru za krizna stanja.

Što uzrokuje BPD?

Točan uzrok BPD-a nije u potpunosti poznat, ali istraživanja pokazuju da kombinacija genetskih, neurobioloških i okolišnih faktora igra važnu ulogu. Česti rizični čimbenici uključuju:

• genetsku predispoziciju – ako bliski član obitelji ima sličan poremećaj
• traumatična iskustva u djetinjstvu – poput zanemarivanja, seksualnog ili fizičkog zlostavljanja
• narušeni obiteljski odnosi – nestabilna ili kaotična obiteljska dinamika, roditelji s ovisnostima ili mentalnim poteškoćama.

Koje su moguće komplikacije?

Ako se ne liječi, BPD može značajno narušiti život:

• problemi u obiteljskim, partnerskim i prijateljskim odnosima
• česti gubitak posla i prekidi školovanja
• samoozljeđivanje, rizično ponašanje i hospitalizacije
• visok rizik od pokušaja samoubojstva
• često se javlja uz druge psihičke poremećaje poput depresije, anksioznosti, bipolarnih poremećaja, ovisnosti ili poremećaja prehrane.

Pročitajte i ove članke:

• Granični poremećaj ličnosti – uzroci, simptomi i metode liječenja
• Granični poremećaj ličnosti i ljubav – simptomi, ponašanje i liječenje
• Najčešći psihički poremećaji: Pojavnost raste, počinju u mlađoj odrasloj dobi i smanjuju kvalitetu života! Evo zbog kojih je mentalnih poremećaja najviše hospitalizacija.

• borderline psihoza
• BPD normalne vrijednosti
• BPD simptomi

Učitaj više izvora