Pretjerana pospanost kako starimo može biti simptom ovoga
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Demencija postaje sve veći globalni problem. Trenutno više od 55 milijuna ljudi živi s ovom bolešću, a procjene govore da će do 2050. taj broj narasti na 139 milijuna.
Postoji niz čimbenika koji mogu povećati rizik od razvoja demencije. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), među njih spadaju:
- nedostatak tjelesne aktivnosti
- nekontrolirani dijabetes
- visoki krvni tlak (hipertenzija)
- gubitak sluha
- konzumacija duhana i alkohola.
Nekoliko istraživanja sugerira da poremećaji sna mogu doprinijeti riziku od demencije, no nije potpuno jasno ima li veći utjecaj previše ili premalo sna.
Kakva je veza između trajanja sna i demencije?
Velika studija otkrila je da i prekratko i predugo trajanje sna povećava rizik od kognitivnih oštećenja i demencije. Drugo istraživanje pokazalo je da kraće trajanje sna u srednjoj dobi povećava vjerojatnost razvoja demencije.
Treće istraživanje sugerira da spavanje dulje od devet sati po noći može biti povezano s neurodegeneracijom i demencijom.
Nedavna studija koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu koristila je uređaje za praćenje sna kako bi analizirala obrasce spavanja 733 žene u dobi od 80 i više godina. Istraživanje je otkrilo da je povećana pospanost tijekom 24 sata, osobito učestalo drijemanje, udvostručila rizik od razvoja demencije.
Ben Dunkley, kognitivni neuroznanstvenik i profesor medicinskog snimanja na Sveučilištu u Torontu, koji nije sudjelovao u istraživanju, za Medical News Today naglasio je kako ono ističe dvosmjernu povezanost između pospanosti i demencije, ali ne može dokazati uzročnu vezu.
On objašnjava da promjene u snu mogu biti rani znakovi neurodegeneracije i predskazatelji demencije. S druge strane, neurološke promjene uzrokovane demencijom mogu poremetiti mehanizme u mozgu odgovorne za regulaciju sna, što može dodatno pogoršati pospanost.
Oblici spavanja kod starijih žena
U istraživanju je sudjelovalo 733 žene iz Studije o osteoporotičnim prijelomima (SOF), sve starije od 65 godina, koje su bile pokretne i nisu imale dva ugrađena kuka. Prosječna dob sudionica bila je 82,5 godina.
Na početku istraživanja nijedna sudionica nije imala kognitivnih oštećenja ni demenciju. Svaka je žena nosila aktigraf na zapešću, uređaj koji mjeri 24-satnu aktivnost spavanja i budnosti.
Istraživači su pratili promjene u obrascima spavanja tijekom pet godina te identificirali tri glavna tipa spavanja:
- stabilan san (SS) – 321 žena (43,8 %) imala je stabilne ili blago poboljšane obrasce spavanja
- opadajuća kvaliteta noćnog sna (DNS) – 256 žena (34,9 %) pokazalo je smanjenje kvalitete i trajanja noćnog sna, umjereni porast drijemanja i pogoršanje cirkadijalnih ritmova
- povećana pospanost (IS) – 156 žena (21,3 %) imalo je značajan porast dnevnog i noćnog sna te pogoršanje cirkadijalnih ritmova.
Povezanost povećane pospanosti i rizika od demencije
Na kraju petogodišnjeg praćenja istraživači su procijenili kognitivno stanje sudionica na temelju neuropsiholoških testova, liječničkih dijagnoza ili prijema u staračke domove.
Uzimajući u obzir dob, obrazovanje, tjelesnu masu, zdravstveno stanje i druge faktore, istraživači su otkrili da je 164 žena (22,4 %) razvilo blago kognitivno oštećenje (MCI), dok je 93 (12,7 %) razvilo demenciju.
Žene s povećanom pospanošću imale su otprilike dvostruko veći rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima sa stabilnim obrascima sna. Međutim, povećana pospanost nije bila povezana s većim rizikom od MCI-a.
Autori istraživanja naglasili su da njihova studija ne može dokazati uzročnu vezu između prekomjernog spavanja i demencije.
Dr. Steve Allder, neurolog iz centra Re:Cognition Health, koji nije sudjelovao u studiji, objasnio je da starije osobe u ranim fazama demencije mogu imati povećanu potrebu za dnevnim snom zbog promjena u mozgu koje utječu na budnost i razinu energije.
Neurodegeneracija u područjima mozga koja reguliraju san, poput hipotalamusa i moždanog debla, može dovesti do povećane potrebe za snom. Upalni procesi i vaskularni faktori također mogu igrati ulogu.
Zašto previše sna može povećati rizik od demencije?
Prekomjerna pospanost i učestalo drijemanje mogu biti povezani s demencijom zbog nekoliko razloga, objašnjava dr. Allder.
Jedan od ključnih faktora je fragmentacija sna i neurodegeneracija – loša kvaliteta noćnog sna može ometati fazu dubokog sna, koja je važna za eliminaciju amiloid-beta proteina povezanog s Alzheimerovom bolešću.
Također, poremećaji cirkadijalnog ritma mogu igrati ulogu. Neregularni ciklusi spavanja i budnosti povezani su s neurodegenerativnim promjenama i mogu narušiti sposobnost pamćenja, što doprinosi kognitivnom padu.
Povećana pospanost također može biti kompenzacijski mehanizam kojim mozak reagira na smanjenu funkcionalnost.
Može li se poboljšati kvaliteta sna?
Ovo istraživanje dodatno potvrđuje da promjene u obrascima spavanja u starijoj dobi mogu povećati rizik od razvoja demencije.
Stručnjaci preporučuju nekoliko strategija za poboljšanje kvalitete sna:
- pridržavanje dosljednog rasporeda spavanja
- smanjenje unosa alkohola
- održavanje dobre higijene spavanja.
Ben Dunkley dodaje da su napredne tehnologije, poput magnetoencefalografije (MEG) i nosivih uređaja za praćenje sna, korisne za objektivno praćenje poboljšanja u spavanju i kognitivnom zdravlju.
Pročitajte i ove članke:
- Demencija i spavanje: 26 % oboljelih ima poremećaje spavanja
- Rani simptomi demencije: Osim gubitka pamćenja, ovo je 11 najranijih znakova
- Demencija i fototerapija: Nova metoda kojom se može izliječiti ova teška bolest? Evo što kažu znanstvenici.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
- Cavaillès, C. i sur. (2025). Five-Year Changes in 24-Hour Sleep-Wake Activity and Dementia Risk in Oldest Old Women. Neurology, 104(8).
- Lang, K. (2025). Is excessive sleepiness as we age a warning sign of dementia? Medical News Today.
- Sabia, S. i sur. (2021). Association of sleep duration in middle and old age with incidence of dementia. Nat. Commun., 12: 2289.
- Westwood, A. J. i sur. (2017). Prolonged sleep duration as a marker of early neurodegeneration predicting incident dementia. Neurology, 88(12): 1172–1179.
- Chen, J-C. i sur. (2016). Sleep duration, cognitive decline, and dementia risk in older women. Alzheimers Dement., 12(1): 21–33
