Bipolarni poremećaj i brak: Kako se ponašati prema osobi s bipolarnim poremećajem?

Bipolarni poremećaj i brak

Bipolarni poremećaj je poremećaj raspoloženja, odnosno psihički poremećaj popraćen naglim promjenama raspoloženja, ali i promjenama u psihičkim i fizičkim funkcijama. Očituje se u izmjenama maničnih i depresivnih epizoda koje kod većine ljudi obično traju nekoliko tjedana ili mjeseci i nisu iste kao one promjene raspoloženja koje doživljava većina populacije.

Kada su u pitanju duševni poremećaji, ostvarivanje kvalitetnih dugotrajnih odnosa može biti zahtjevno. Bipolarni poremećaj i brak nisu nemogući ako je oboljela osoba spremna na individualni rad na sebi i uzimanje terapije kako bi život s bipolarnim poremećajem držala pod kontrolom. Međutim, i druga strana mora znati kako se ponašati prema osobi s bipolarnim poremećajem kako bi taj odnos funkcionirao.

Život s bipolarnim poremećajem
FOTO: Shutterstock

Bipolarni poremećaj – vrste i simptomi

Bipolarni poremećaj najčešće se prepoznaje po iznenadnim promjenama raspoloženja koje osoba ne može kontrolirati, a kreću se od depresije do manije. Raspoloženje se definira kao unutarnje emocionalno stanje osobe koje je dugotrajnije (za razliku od afekta) i često predvidljivo stanje koje zdrava osoba može kontrolirati.

Prema petom izdanju Dijagnostičkog i statističkog priručnika za duševne poremećaje (DSM-5) postoji nekoliko skupina bipolarnog poremećaja:

  • bipolarni I poremećaj
  • bipolarni II poremećaj
  • ciklotimični poremećaj
  • bipolarni i srodni poremećaj uzrokovan psihoaktivnom tvari/lijekom
  • bipolarni i srodni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja 
  • drugi specificirani bipolarni i srodni poremećaj 
  • nespecificirani bipolarni i srodni poremećaj. 

U praksi je najčešće riječ o bipolarnom I ili II poremećaju, a ono što je specifično po pitanju simptoma su izmjene velike depresivne epizode (osjećaj tuge, ispraznosti, beznađa) i manije (ubrzano mišljenje, brz i glasan govor, pretjerano planiranje i sudjelovanje u mnogobrojnim aktivnostima, rastresenost i nemogućnost održavanja pažnje i koncentracije).

Smanjeno zanimanje i uživanje u gotovo svim aktivnostima te značajna pasivnost su najčešće uvod u fazu depresije, dok smanjena potreba za spavanjem i nemir nagovješćuju početak manične epizode. Osoba u fazi manije može biti sklona nepromišljenom uključivanju u razne rizične aktivnosti (neprikladna vožnja, prodaja imovine i ideja o započinjanju novog života na drugom kraju svijeta, nepromišljene poslovne investicije i sl.). 

Inteligencija i bipolarni poremećaj
FOTO: Shutterstock

Iako neki navode da inteligencija i bipolarni poremećaj u takvim situacijama ipak sprječavaju osobu od upuštanja u nepromišljene poslove, treba imati na umu da je u pitanju poremećaj koji u tom maničnom trenutku naglo podiže samopoštovanje koje varira od nekritične samouvjerenosti do izrazite grandioznosti. Inteligencija podrazumijeva prilagodbu, smisao za bitno, jasnoću pojmova, sposobnost rješavanja problema na višestruke načine, kritičnost, razumijevanje odnosa i logičko rasuđivanje, a u ovom slučaju poremećaj ometa takvo razmišljanje, prosuđivanje i shvaćanje svijeta.

Pročitajte članak “Bipolarni poremećaj – vrste, simptomi, liječenje“.

Bipolarni poremećaj i ljubav

Ostvarivanje dugotrajnih bliskih odnosa kod osoba s bipolarnim poremećajem nije nimalo jednostavno. Oštećenja u socijalnom i radnom funkcioniranju ponekad mogu zahtijevati i hospitalizaciju, kako ne bi došlo do autodestruktivnih radnji ili nanošenja zla drugima. Nemogućnost predviđanja izmjena depresivnih i maničnih epizoda dovodi do nemogućnosti planiranja zajedničkih aktivnosti jer se može dogoditi da oboljela osoba iznenada odustane od svih dogovora zbog svojeg unutarnjeg stanja.

Nažalost, kod osoba oboljelih od bipolarnog poremećaja je rizik od samoubojstva i do 15 puta veći u odnosu na opću populaciju. Raspoloženje se iznenada može promijeniti u depresivno, a česta je prisutnost i drugih psihičkih poremećaja (npr. poteškoće iz skupine anksioznih poremećaja, problemi s uzimanjem psihoaktivnih tvari, poremećaj nagona). Kada u maničnim fazama dolazi do eksperimentiranja sa psihoaktivnim supstancama, bipolarni poremećaj i agresivnost također mogu doći u interakciju.

Bipolarni poremećaj i ljubav
FOTO: Shutterstock

Ulazeći u vezu, osobe traže stabilnost, a to je u ovom slučaju teško ostvarivo. Tijekom manične faze osoba može izgubiti osjećaj prosuđivanja, nepromišljeno trošiti, zloupotrebljavati drogu i alkohol, pa čak imati i probleme sa zakonom. Tijekom depresivne faze osoba se povlači u sebe, otuđuje od svijeta i odustaje od bilo kakvih ulaganja u odnos. Sve to je jako zahtjevno za održavanje dugotrajnih odnosa.

Pročitajte članak “Bipolarna depresija – poremećaj, simptomi i liječenje“.

Bipolarni poremećaj i brak – savjeti 

Da bi veza potrajala, a brak opstao, obje strane moraju znati što pokreće cikluse manije i depresije, koji su mogući okidači, koji su znakovi upozorenja i kako pomoći u kriznim situacijama. Prvi korak je svakako dijagnosticiranje i liječenje poremećaja, a najbolji lijek za bipolarni poremećaj je farmakoterapija u kombinaciji sa psihoterapijom. Za bipolarni poremećaj test koji će sa sigurnošću utvrditi stanje ne postoji, nego je riječ o detaljnoj psihijatrijskoj i psihološkoj obradi koja traje određeno vrijeme.

Pomoću psihoterapije osoba može naučiti kontrolirati ponašanja koja opterećuju odnos. Poželjno je da uz individualnu postoji i bračna terapija koja će pomoći i drugoj strani da shvati zašto se partner s bipolarnim poremećajem ponaša na određeni način te da nauči bolje obrasce reagiranja. Pritom uključenost u liječenje može doista pomoći da bipolarni poremećaj postane zajednički trud i napor, što može povećati i osjećaj povezanosti.

Pročitajte članak “Terapija za parove: Kada je potrebna psihoterapija za parove i iskustva“.

Važno je pridržavati se propisane terapije, odlaziti na dogovorene termine kod liječnika te pohađati psihoterapiju. Pritom je nužno, koliko god je moguće, održavati stabilne svakodnevne rutine, od redovitih ciklusa spavanja, zdravog i uravnoteženog vježbanja i hranjenja te upravljanja stresom na načine na koje vam najbolje odgovara (npr. vođenje dnevnika, duge šetnje, slušanje glazbe, provođenje vremena u prirodi i sl.). 

Bipolarni poremećaj i brak - savjeti
FOTO: Shutterstock

Kada je u pitanju bipolarni poremećaj, simptomi neće nestati, nego će postati blaži ako je osoba spremna pridržavati se terapije te ako u tome ima podršku. Izmjene raspoloženja će i dalje postojati, ali s vremenom je moguće produžiti period stabilnog raspoloženja te radnog funkcioniranja. Kad su u pitanju bipolarni poremećaj i brak, druga strana u odnosu mora biti svjesna da ona ne može toliko prilagoditi svoje ponašanje kako bi simptomi nestali jer govorimo o poremećaju koji je prisutan cijelo vrijeme. Važno je znati koji su potencijalni okidači i znakovi upozorenja, ali je nemoguće potpuno ih predvidjeti ili kontrolirati.

Stručna pomoć je nužna. Ako postoje suicidalne radnje, ako je došlo do zlouporabe droga ili alkohola te ako je osoba u potpuno nekontroliranom stanju, potražite i pozovite hitnu pomoć.

Pročitajte i članak “Granični poremećaj ličnosti i ljubav – simptomi, ponašanje i liječenje“.

Članak objavljen:
  1. Karlović, D. (2017). Opća psihopatologija: Prikaz života i rada Josipa Glasera. Naklada Slap: Jastrebarsko.
  2. Američka Psihijatrijska Udruga. (2014). Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje: DSM-5. Naklada Slap: Jastrebarsko.
  3. Watson, S. (2008). Bipolar Romantic Relationships: Dating and Marriage. WebMD.

Ocijenite članak

5 / 5   3

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu