Izražavanje onoga što je u nama nije nimalo jednostavno, posebno kada se nagomilaju razdoblja teških i zahtjevnih situacija. Osjećaj zatočenosti i stagnacije ponekad može biti upravo rezultat potisnutih emocija i neprorađenih situacija koje su okupirale sav mentalni prostor. U takvim situacijama potrebno je izraziti ono što je u nama, a u tome je jedna od najučinkovitijih upravo terapija pisanjem. Sve što trebate su list papira, olovka i motivacija za pisanje.

Terapija pisanjem

Pjesnici i pripovjedači su stoljećima opisivali katarzično iskustvo stavljanja misli na papir, a impresivna književnost takvih autora zaista budi znatiželju i vjerovanje da je pisanje iscjeljujuća tehnika koja značajno utječe na poboljšanje mentalnog zdravlja pojedinca. Srećom, ne moramo biti pisci da bismo iskoristili terapeutske blagodati pisanja, ali moramo znati neke osnovne elemente kako bismo u tome uspjeli.

Terapija pisanjem je jednostavan, lako dostupan i izrazito snažan oblik terapeutskog procesa. Riječ je o vođenju redovitih bilješki na jasno određen način u svrhu povećanja psihološke dobrobiti. Bez obzira na odabrani format i način pisanja, terapija pisanjem može pomoći osobi da potakne svoj osobni rast, kreativno se izrazi, osnaži i preuzme kontrolu nad automatskim mislima i emocijama koje joj ne daju mira.

Kako pomaže terapija pisanjem?

Pisanje je mali pokret koji je nevjerojatno snažan upravo zato što aktivira mozak i brojne njegove funkcije. Stavljanjem riječi na papir dajemo im fizički oblik, odnosno shvaćamo njihovu realnost. Naše misli su često automatske i brze, ne ostavljaju nam dovoljno prostora da ih provjerimo i preoblikujemo, a često nam stvaraju nelagodu jer utječu na naše raspoloženje i ponašanje. No, kada ih stavimo na papir, dajemo im ime, smanjujemo njihov utjecaj i imamo dovoljno vremena da ih vrednujemo.

Pisanjem možemo izaći iz situacije koja se dogodila, sagledati događaj iz više različitih perspektiva, pratiti misli i osjećaje koji su se pojavili u pozadini – sve to može dovesti do ključnih uvida, odnosno shvaćanja koji je točno uzrok određenih reakcija ili stanja u kojima se nalazimo.

Pisanje je obraćanje samome sebi, nekom dijelu sebe ili nekoj drugoj osobi kojoj u stvarnosti ne možemo ili nemamo hrabrosti prići i nešto izjaviti. Spoznajemo tko smo zapravo u sadašnjem trenutku, stvaramo snažnu vezu između unutarnjih iskustava i kretanja tijela, te izbacujemo iz sebe brige i strahove koji se nakupljaju. Jačamo samopouzdanje te radimo prvi korak prema osobnom rastu i poboljšanju odnosa sa samim sobom i s drugima.

Općenito, terapija pisanjem može biti korisna za brojna mentalna stanja i poteškoće, kao što su:

• posttraumatski stres
• anksioznost i depresija
• tugovanje i gubitak
• poremećaji u prehrani
• problemi s kroničnim bolestima
• problemi u međuljudskim odnosima
• problemi s komunikacijskim vještinama
• manjak samopoštovanja i samopouzdanja.

Problem potiskivanja i neizražavanja

Potisnute i neizražene emocije mogu biti veliki teret i ograničavati pojedinca. Potiskivanjem emocija se produljuje oporavak od traumatskih događaja, što dugoročno negativno utječe na fizičko i psihičko zdravlje. Pisanje podiže svijest o emocijama i mislima koje su u nama. Ako redovito istražujemo svijest na taj način, odnosno izbacivanjem na papir, možemo bolje razumjeti sebe, naučiti verbalizirati emocije te upravljati vlastitim mislima.

Iako je nekima vrlo jednostavno podijeliti svoja unutarnja previranja s drugima i izraziti ono što ih muči, postoji mnogo ljudi koji ne znaju kako i na koji način izbaciti to iz sebe. Pisanjem je to moguće zato što nam ono pruža izlaz iz zamršenog klupka različitih iskustava, a dopušta nam da događaje koje smo proživjeli vidimo u drugačijem svjetlu, što ne mora biti ni približno onome što smo vidjeli na početku.

Pisanjem stvari postaju manje crno-bijele, a kada sve te misli i emocije imamo ispred sebe, fizički prisutne na papiru, možemo ih analizirati, proraditi i preusmjeriti.

Pročitajte članak “Kako osloboditi potisnute emocije? – prepoznavanje i izražavanje emocija“.

Terapija pisanjem i vođenje dnevnika – razlike

Iako mnogi terapiju pisanjem definiraju kao vođenje dnevnika, postoje razlike između ova dva formata.

• Pisanje dnevnika obično je slobodnog oblika u kojem pisac bilježi sve što mu padne na pamet, dok je terapija pisanjem strukturiranija i usmjerenija te se često temelji na određenim tehnikama i vježbama.
• Vođenje dnevnika obično znači bilježenje događaja određenim redoslijedom, dok je terapija pisanjem usmjerena na promišljanje, analizu događaja, misli i emocija koje su se dogodile u pozadini.
• Vođenje dnevnika je osobno i individualno iskustvo, dok je za terapiju pisanjem važno potražiti savjet stručnjaka za mentalno zdravlje koji će preporučiti tehnike i vježbe kako bi osoba pomoću ove vrste terapije maksimalno iskoristila terapeutske elemente pisanja. Terapija pisanjem se često kombinira s drugim tehnikama u individualnom ili grupnom psihoterapijskom radu.

Pročitajte članak “Razbijamo ‘tabu’ odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju“.

Međutim, i vođenje dnevnika može biti korisno za pojedinca te mu pomoći u proradi određenih situacija i stanja. Bilo da mu pomaže poboljšati pamćenje o nekim iskustvima, zabilježiti važne dijelove dana ili ga samo opustiti nakon napornih trenutaka, vođenje dnevnika je korisno, ali nije jednoznačno terapiji pisanjem.

Terapija pisanjem – kako započeti?

Prvi korak prema uspješnoj terapiji pisanja je traženje stručne podrške, odnosno osobe koja će vas naučiti kako se mogu potpuno iskoristiti terapeutski elementi pisanja i koji sve načini postoje.

Međutim, samostalno možete započeti tako što ćete odabrati format koji vam najviše odgovara (klasični dnevnik, obična bilježnica, online program za vođenje dnevnika, blog itd.). Zatim možete ukrasiti ili personalizirati svoj dnevnik, bilježnicu ili blog, postaviti cilj pisati u određeno vrijeme svaki dan (možete si postaviti i podsjetnik dok radnja ne prijeđe u naviku), odlučiti gdje ćete pisati i koji je razlog zbog kojeg uopće želite pisati – upravo to može biti prva rečenica prvog retka na papiru.

Važno je odrediti o čemu želite pisati, odnosno dati ime onome što želite prenijeti na papir. Pritom istražite svoje misli i osjećaje u vezi određenog problema, započnite pisati i mjerite si vrijeme (bilo bi dobro da za početak pišete između 5 – 15 minuta bez prekidanja). Kada završite s pisanjem, pročitajte ono što ste napisali (najbolje bi bilo prvi put pročitati naglas, a zatim još jedanput u sebi), razmislite o tome što ste pročitali i napišite konačni zaključak na kraju stranice.

U redu je napisati i samo nekoliko riječi ako je takav dan. Ponekad će biti potrebno i više stranica. Sve je u redu dok ne odredite vlastiti tempo. Važno je da posvetite punu pažnju pisanju i onome što želite prenijeti na papir, isključite mobitele i druge distraktore te se fokusirate na ono što je u vama.

Nemojte se opterećivati rukopisom, gramatikom ili dijalektom kojim pišete. Važno je da ono što zapišete ima smisla i da vam je prirodno. Pišite kao da nitko drugi nikada neće pročitati ono što pišete jer će vam to pomoći da izbjegnete socijalno poželjne izjave te da budete potpuno iskreni sami sa sobom, što je najvažnije. Prvi korak je najteži, ali važno je započeti!

Dodatni savjeti za motivaciju

Ako još uvijek ne pronalazite dovoljno motivacije za početak pisanja, možda će vam sljedećih nekoliko ideja probuditi maštu i potaknuti pisanje:

• terapija pisanjem podrazumijeva riječi, ali ih možete kombinirati s fotografijama važnih događaja, ljudi, mjesta, citata i sl., što će vam dugoročno pomoći u prisjećanju i analiziranju situacija
• pisanja pisama – ako ne znate na koji način biste se izrazili, napišite pismo sebi ili nekoj drugoj osobi
• pisanje pjesama – ako ste umjetnički nastrojeni, volite rime i stihove, glazbu i komponiranje, pisanje pjesama za vas može biti prirodniji način izražavanja
• slobodno pisanje – pisanje svega što vam padne na pamet, bilo gdje u bilježnici, kombiniranjem crteža i riječi itd.
• pisanje popisa – ako ne znate kako biste zadržali motivaciju, možete si odrediti svakodnevno pisanje pet stvari koje su vas taj dan razveselile ili rastužile, 10 razloga za zahvalnost, 100 stvari koje volite itd.

Pročitajte članak “Kako nas pisanje dnevnika zahvalnosti može učiniti sretnijima?“.

Kreativno izražavanje, koje se samo po sebi aktivira kada započnemo s pisanjem, usko je vezano za umjetnost koja je snažno sredstvo za emocionalnu proradu i rast, duhovno iscjeljivanje i prepoznavanje unutarnjih stanja. U psihologiji se jako cijene ekspresivne umjetničke metode, kao što su pisanje, crtanje, slikanje, slušanje i izvođenje glazbe, ples i sl. Za njih nije važan talent, nego umijeće prepuštanja ekspresiji, izlaženje iz vlastite kolotečine i oslobađanje potisnutih emocija i misli koje nas koče.

Pročitajte i članak “Samosuosjećanje: Nova psihoterapijska tehnika koju su stručnjaci objeručke prihvatili“.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Nema izgovora za pekaru ili dostavu

Brzi ručak za 15 minuta: Nutricionistica donosi recepte za dane kada ste u žurbi

• Zrinka Babić
• 4 min čitanja

• kreativno izražavanje
• motivacija
• pisanje dnevnika
• potisnute emocije
• psihoterapija
• terapija pisanjem