Povremeno zaboravljanje imena, rođendana ili mjesta gdje ste ostavili ključeve sasvim je normalno. No, ako primjećujete da vam se pamćenje pogoršava bez jasnog razloga, možda biste trebali obratiti pažnju na lijekove koje uzimate.

Naime, brojni često korišteni lijekovi povezani su s gubitkom pamćenja i poteškoćama u koncentraciji.

U nastavku donosimo pregled najčešćih skupina lijekova koji mogu utjecati na pamćenje – i moguće alternative koje biste mogli razmotriti s liječnikom.

1. Benzodiazepini

Primjeri su lorazepam, alprazolam, diazepam i temazepam. Benzodiazepini se koriste za smirenje i liječenje anksioznosti, ali mogu privremeno utjecati na pamćenje. Istraživanja pokazuju da dugotrajna primjena može povećati rizik od demencije kod starijih osoba.

Ako primjećujete zaboravnost, razgovarajte s liječnikom o drugim opcijama – poput antidepresiva iz skupine SSRI lijekova ili kognitivno-bihevioralne terapije.

2. Lijekovi protiv epilepsije

Primjeri su lamotrigin, topiramat, karbamazepin i levetiracetam. Ovi lijekovi smiruju aktivnost mozga i time mogu usporiti i druge mentalne funkcije – poput pažnje, koncentracije i kratkoročnog pamćenja. Nuspojave su češće kod viših doza ili kombinacije više antiepileptika.

3. Opioidni analgetici

Primjeri su oksikodon, hidrokodon i hidromorfon. Opioidi djeluju na područje mozga odgovorno za učenje i pamćenje – hipokampus. Dugotrajna primjena povezuje se s većim rizikom od razvoja demencije.

Za ublažavanje boli često se mogu koristiti nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), paracetamol, antikonvulzivi, antidepresivi ili lokalni pripravci protiv bolova.

4. Triciklički antidepresivi (TCA)

Primjeri su amitriptilin, nortriptilin i imipramin. Ovi lijekovi djeluju na neurotransmitere u mozgu, ali imaju i antikolinergijski učinak – blokiraju acetilkolin, tvar važnu za pamćenje i učenje. Posljedica može biti zaboravnost, čak i uz preporučenu dozu.

Liječnik može predložiti SSRI ili SNRI antidepresive, koji imaju manji utjecaj na kognitivne funkcije.

5. Antihistaminici

Primjeri starije generacije su difenhidramin i prometazin, a primjeri novije generacije su cetirizin, loratadin i feksofenadin.

Stariji antihistaminici češće prolaze krvno-moždanu barijeru i mogu izazvati pospanost, zaboravnost i veći rizik od demencije. Novije generacije imaju blaži učinak.

Ako vam stariji antihistaminici smetaju, liječnik može preporučiti novije koji manje utječu na mozak.

6. Tablete za spavanje

Primjeri su zolpidem, eszopiklon i zaleplon. Istraživanja pokazuju da ovi lijekovi mogu utjecati na tzv. “prospektivno pamćenje” – sposobnost da se sjetite obaviti neku buduću radnju. Dugotrajno korištenje može povećati rizik od demencije.

Melatonin ili promjene životnih navika – redoviti raspored spavanja, izbjegavanje ekrana prije sna i relaksacijske tehnike – mogu pomoći.

7. Lijekovi za inkontinenciju

Primjeri su oksibutinin, solifenacin i tolterodin. Ovi lijekovi imaju antikolinergijski učinak koji može smanjiti sposobnost pamćenja i povećati rizik od demencije.

Moguće je prijeći na lijekove poput mirabegrona ili vibegrona, a često pomažu i vježbe mišića zdjelice i treniranje mokraćnog mjehura.

---

Tko je pod većim rizikom od gubitka pamćenja zbog lijekova?

Na veći rizik utječu:

• uzimanje većih doza lijeka
• dugotrajna terapija
• starija životna dob
• uzimanje više lijekova istodobno.

Prema istraživanju iz 2021. godine, starije osobe koje uzimaju tri ili više lijekova s mogućim utjecajem na kognitivne funkcije imaju znatno veći rizik od zbunjenosti i problema s pamćenjem.

Pročitajte i ove članke:

• 7 navika koje bi mogle naštetiti vašem pamćenju
• 12 iznenađujućih uzroka gubitka pamćenja za koje možda ne znate
• 10 igara za mozak i drugih aktivnosti koje jačaju pamćenje.

• lijekovi koji pogoršavaju pamćenje
• lijekovi koji uzrokuju gubitak pamćenja

Učitaj više izvora