Svi ponekad zaboravimo gdje smo ostavili ključeve ili što smo htjeli reći. No, ako se zaboravnost javlja učestalo, može imati dublje uzroke. Na pamćenje utječu i tjelesni i psihički čimbenici – neki se mogu ublažiti promjenama životnog stila, dok drugi zahtijevaju liječničku pomoć.

U nastavku donosimo najčešće uzroke gubitka pamćenja i savjete kako ga spriječiti ili ublažiti.

1. Problemi sa štitnjačom

Štitnjača je mala žlijezda u vratu koja proizvodi hormone važne za rad mozga i pamćenje. Kada luči previše (hipertireoza) ili premalo hormona (hipotireoza), može doći do problema s koncentracijom i pojave tzv. “moždane magle“.

2. Poremećaji spavanja

San je ključan za obradu informacija i stvaranje uspomena. Poremećaji poput apneje ili nesanice mogu oslabiti sposobnost mozga da stvara i pohranjuje pamćenja. Osim toga, kroničan manjak sna otežava obavljanje složenijih zadataka tijekom dana.

3. Infekcije

Virusne i bakterijske infekcije mogu utjecati na kognitivne funkcije. Primjerice, istraživanja pokazuju da i COVID-19 može ostaviti posljedice na pamćenje, dok bakterijske infekcije mogu potaknuti upalne procese u mozgu.

4. Menopauza

Pad estrogena tijekom menopauze povezan je s poteškoćama u koncentraciji i pamćenju.

5. Nedostatak nutrijenata

Loša prehrana ili manjak vitamina B12 može uzrokovati probleme s učenjem i pamćenjem. Budući da se B12 najviše nalazi u namirnicama životinjskog podrijetla, vegetarijanci i vegani su posebno osjetljivi na njegov manjak.

6. Određeni lijekovi

Lijekovi protiv anksioznosti, nesanice, bolova ili napadaja mogu kao nuspojavu uzrokovati smetnje u pamćenju.

Ako primijetite pogoršanje pamćenja, obratite se liječniku kako bi provjerio terapiju.

7. Moždani udar

Moždani udar može izazvati trajna oštećenja mozga i gubitak pamćenja. Postoje i tzv. “tihi infarkti” mozga, koji često prolaze neprimijećeno, ali povećavaju rizik od kognitivnih problema.

8. Srčano-krvožilne bolesti

Visok krvni tlak, povišene masnoće u krvi i srčane bolesti usko su povezane s problemima pamćenja. Oko četvrtine slučajeva kognitivnog propadanja povezuje se upravo s bolestima srca i krvnih žila.

9. Ozljede glave

Potresi mozga i druge ozljede mogu privremeno ili trajno utjecati na pamćenje. U takvim slučajevima nužno je potražiti stručnu procjenu.

10. Alkohol i pušenje

Prekomjerno konzumiranje alkohola oštećuje moždane stanice i pamćenje, dok pušenje smanjuje dotok krvi u mozak, čime otežava stvaranje novih uspomena.

11. Mentalno zdravlje

Stres, depresija i anksioznost otežavaju koncentraciju i učenje novih informacija. Lijekovi za liječenje tih stanja također mogu imati nuspojave povezane s pamćenjem.

12. Promjene vezane uz starenje

S godinama dolazi do prirodnog usporavanja moždanih funkcija. Kompleksni zadaci mogu zahtijevati više vremena, ali to ne znači da starije osobe ne mogu učiti nove vještine – potrebno im je samo malo više strpljenja.

---

Kako spriječiti i ublažiti gubitak pamćenja?

Učinite sljedeće:

• redovito vježbajte – tjelesna aktivnost potiče cirkulaciju i rad mozga
• spavajte dovoljno – kvalitetan san ključan je za stvaranje pamćenja
• jedite uravnoteženo – birajte hranu bogatu vitaminima, mineralima i zdravim mastima
• vježbajte mozak – križaljke, čitanje i mentalne igre pomažu u očuvanju kognitivnih sposobnosti
• organizirajte dan – planiranje rutine i zapisivanje važnih informacija može biti velika pomoć.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Povremeni “prazni hodovi” u pamćenju nisu razlog za brigu, no ako se pojavljuju simptomi poput gubitka u poznatom okruženju, čestih ponavljanja istih pitanja ili poteškoća s osnovnim dnevnim aktivnostima, vrijeme je da se javite liječniku.

Pročitajte i ove članke:

• Pseudodemencija: Psihologinja otkriva kako je prepoznati
• Loše kratkoročno pamćenje: Znak stresa ili ozbiljne bolesti? Evo kada potražiti pomoć i kako ga poboljšati
• Želite očuvati pamćenje i u starijoj dobi? Znanstvenici kažu da bismo rješenje trebali potražiti u spavaćoj sobi.

• iznenađujući uzroci gubitka pamćenja

Učitaj više izvora