Crijevne zarazne bolesti su najčešće zarazne bolesti u svijetu. Zajedničko im je da se prenose fekalno-oralnim putem, što znači da se uzročnici izlučuju stolicom, a ulaze u organizam kroz usta. Važnu ulogu u prijenosu imaju nečiste ruke i namirnice životinjskog podrijetla.

U nastavku saznajte koje su najčešće crijevne zarazne bolesti po ljeti.

Crijevne zarazne bolesti po ljeti

Kampilobakterioza, salmoneloza, citotoksična Escherichia coli, kriptosporidioza i giardijaza neki su od globalno prisutnih patogena s čijim se djelovanjem najviše susrećemo u ljetnim mjesecima.

Kampilobakterioza

Zaraza bakterijom Campylobacter glavni je uzrok proljeva u razvijenim zemljama. Može se naći u svim vrstama mesa, termički neobrađenom mlijeku, ali i u namirnicama biljnog podrijetla ako su zagađene i nedovoljno oprane.

Simptomi se javljaju nekoliko dana nakon zaraze, a traju oko sedam dana. Na ovo trebate obratiti pozornost:

• proljev
• grčevi u trbuhu
• visoka temperatura
• mučnina
• povraćanje.

Nakon što se utvrdi dijagnoza bakterijom Campylobacter mikrobiološkom pretragom stolice, daju se antibiotici uz preporuku nadoknade tekućine.

Salmoneloza

U našim krajevima obično vladaju netifusne salmoneloze. Uzročnik zaraze je bakterija Salmonella koja se može nalaziti u vodi onečišćenoj fekalijama, školjkama (zbog onečišćene vode), termički neadekvatnom obrađenom mlijeku i mliječnim proizvodima te u jajima, mesu i mesnim proizvodima.

Osim hrane, izvor infekcije mogu biti i kućni ljubimci poput kornjača i reptila.

Klasificira se kao gastroenteritis, crijevna groznica i septički sindrom koji je najteži stupanj zaraze. Ovo su najčešći simptomi:

• glavobolja
• mučnina
• povraćanje
• proljev
• bolovi u trbuhu
• povišena tjelesna temperatura
• tresavica
• malaksalost.

Bolest se utvrđuje davanjem uzorka stolice, povraćane mase i sumnjive hrane na mikrobiološku dijagnostiku.

Liječenje je simptomatsko, odnosno nadoknađuju se izgubljena tekućina i elektroliti jer, iako je uzročnik bakterija, antibiotici nisu preporučljivi zbog mogućeg produljenja bolesti i prelaska u kronično stanje.

Escherichia coli

Postoji više patogenih oblika Escherichije coli, češći su uzročnici tzv. putničkog proljeva, dok citotoksični oblik teško oštećuje stanice probavnog sustava. Rezervoar tih opasnijih oblika su goveda pa nedovoljna kuhana govedina predstavlja mogući izvor zaraze.

Infekcija počinje naglo, unutar 24 sata od konzumacije zaražene hrane i traje oko tjedan dana ako se ne razviju komplikacije poput hemolitičko-uremičkog sindroma (iznenadan pad broja trombocita, propadanje eritrocita i moguće zatajenje bubrega) kod rizičnih pacijenata, tj. mlađih od pet godina i starijih osoba.

Simptomi su:

• grčevi u trbuhu
• vodenasti proljev koji postaje krvav
• vrućica (iako ne uvijek).

Mikrobiološka analiza stolice potvrđuje uzročnika te se odmah kreće s potpornom terapijom – nadoknada tekućine i elektrolita. Kao i kod salmoneloze, nema dokazanog povoljnog učinka antibiotika na olakšavanje simptoma ni smanjenje broja uzročnika.

Kriptosporidioza

Riječ je o infekciji parazitom Cryptosporidiumom koji se razmnožava u stanicama tankog crijeva. Prenosi se fekalno kontaminiranom hranom ili vodom, nečistim rukama ili preko životinja. Češća je u slabije razvijenim krajevima.

Simptomi se pojavljuju tjedan dana nakon zaraze parazitom i počinju naglo, a traju do dva tjedna. Izlučivanje oocista (razvojni oblik parazita) stolicom može se nastaviti i još nekoliko tjedana nakon povlačenja simptoma.

Upozoravajući simptomi su:

• obilni vodenasti proljev
• grčevi u trbuhu
• mučnina
• vrućica (rjeđe)
• malaksalost.

Oociste u stolici otkrivaju se laboratorijskom analizom stolice. U zdravih osoba bolest prolazi spontano, a djeci se daje nitazoksanid.

Giardijaza

Uzročnik bolesti tankog crijeva je parazit Giardia lamblia koji se pojavljuje u krajevima s lošim higijenskim uvjetima. Prenosi se fekalno-oralnim putem.

Uglavnom je javljaju ovi simptomi:

• mučnina
• nadutost
• nelagoda u trbuhu
• obilne i zaudarajuće stolice
• proljev.

Dijagnozu potvrđuju laboratorijske pretrage stolice. Terapija se provodi lijekovima kinakrinom, metronidazolom ili furazolidinom.

Crijevne zarazne bolesti po ljeti – kako ih spriječiti?

Kako biste spriječili zarazu i preduhitrili ljetne crijevne bolesti, držite se ovih savjeta:

• redovito i temeljito pranje ruku toplom vodom i tekućim sapunom
• termička obrada hrane
• temeljito pranje voća i povrća
• izbjegavanje držanja hrane na sobnoj temperaturi i prigrijavanja hrane
• izbjegavanje konzumiranja nepasteriziranog mlijeka i higijenski sumnjive površinske vode.

Pročitajte i članke:

• Simptomi trovanja hranom mogu potrajati i biti jako neugodni! HZJZ je objavio popis uzročnika i upute kako ih izbjeći
• Spriječite upalna stanja i probavne poremećaje tijekom ljeta
• Mokar kupaći kostim je plodno tlo za infekcije: Liječnik otkriva što sve vreba u toplim i vlažnim uvjetima te tko treba posebno paziti.

• crijevne zarazne bolesti
• ljetne crijevne bolesti
• savjeti stručnjaka

Učitaj više izvora