Govedina je meso goveda i spada u kategoriju crvenog mesa – pojam koji se koristi za meso sisavaca jer sadrži veće količine željeza nego piletina ili riba.

Postoji mnogo različitih rezova govedine, pa se može pripremati i konzumirati na razne načine. Primjerice, može se poslužiti kao pečenje, rebarca ili odrezak. Često se melje i koristi za pripremu hamburgera ili mesnih okruglica.

Prerađeni proizvodi od govedine uključuju sušenu govedinu (beef jerky), konzerviranu govedinu (corned beef) i kobasice.

Kad su u pitanju govedina i zdravlje, svježa, nemasna govedina bogata je raznim vitaminima i mineralima, osobito željezom i cinkom. Stoga se umjeren unos govedine može preporučiti kao dio uravnotežene prehrane.

Govedina – nutritivne vrijednosti

Govedina se uglavnom sastoji od proteina i različitih količina masti. Porcija od 100 g pečene mljevene govedine s 10 % udjela masti sadrži:

• kalorije – 217
• voda – 61 %
• proteini – 26,1 g
• ugljikohidrati – 0 g
• šećer – 0 g
• vlakna – 0 g
• masti – 11,8 g.

Proteini

Sadržaj proteina u kuhanoj nemasnoj govedini iznosi oko 22 – 26 %. Proteini životinjskog podrijetla obično su visoke kvalitete jer sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina potrebnih za rast i održavanje tijela.

Masti

Govedina sadrži različite količine masti, poznate i kao goveđi loj. Mast poboljšava okus jela, ali i povećava kalorijsku vrijednost mesa.

Kuhano nemasno meso sadrži oko 12 g masti na 100 g. Govedina se uglavnom sastoji od zasićenih i jednostruko nezasićenih masti u približno jednakim omjerima. Glavne masne kiseline su stearinska, oleinska i palmitinska.

Proizvodi preživača, poput krava i ovaca, također sadrže prirodne trans masti, koje se razlikuju od industrijskih i ne smatraju se nezdravima. Najpoznatija je konjugirana linolna kiselina, prisutna u govedini, janjetini i mliječnim proizvodima, a povezuje se s mogućim zdravstvenim koristima.

Vitamini i minerali

Osim proteina i masti, govedina je bogata i brojnim vitaminima i mineralima, među kojima su:

• vitamin B12
• vitamin B6
• cink
• selen
• željezo
• niacin
• fosfor.

Sadrži i manje količine bakra, riboflavina i kolina. Prerađeni proizvodi, poput kobasica, često imaju visok udio natrija (soli).

Ostali spojevi u mesu

Kao i biljna hrana, meso sadrži brojne bioaktivne tvari i antioksidanse koji mogu imati pozitivan učinak na zdravlje, među kojima su:

• kreatin
• taurin
• glutation
• kolesterol
• L-karnitin
• kolin
• alfa-lipoična kiselina
• koenzim Q10 (CoQ10).

Vrste govedine

Vrsta reza i način pripreme utječu na nutritivni sastav mesa. U tablici su prikazane vrijednosti za 100 g različitih vrsta pripremljene govedine.

Vrsta	Kalorije	Proteini	Masti	Natrij
Mljevena govedina	217	26,1 g	11,8 g	68 mg
Sušena govedina (jerky)	410	33,2 g	25,6 g	1.780 mg
Pečenje	206	29,1 g	9,7 g	372 mg
Kobasica	332	18,2 g	28 g	813 mg
Jezik	284	19,3 g	22,3 g	65 mg
Goveđi loj	902	0 g	100 g	0 mg

Govedina i zdravlje

Evo što trebate znati o utjecaju govedine na zdravlje.

Održavanje mišićne mase

Kao i druge vrste mesa, govedina je izvrstan izvor visokokvalitetnih proteina. Posebno sadrži leucin, aminokiselinu važnu za izgradnju i regeneraciju mišića.

Konzumacija dovoljno proteina, osobito kod starijih osoba, može spriječiti sarkopeniju – gubitak mišićne mase povezan sa starenjem. U kombinaciji s vježbama snage nemasna govedina može pomoći u očuvanju i izgradnji mišića.

Poboljšanje fizičkih performansi

Karnosin, spoj važan za rad mišića, nastaje iz aminokiseline beta-alanina, koja se u većim količinama nalazi u mesu, uključujući govedinu. Istraživanja pokazuju da dodatak beta-alanina može povećati izdržljivost i snagu, dok vegetarijanci obično imaju niže razine karnosina u mišićima.

Prevencija anemije

Govedina je bogat izvor hem željeza, koje se nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla i koje tijelo vrlo učinkovito apsorbira. Osim što sadrži željezo, meso povećava i apsorpciju ne-hem željeza iz biljnih namirnica – učinak poznat kao “mesni faktor“.

Govedina i srčane bolesti

Istraživanja o povezanosti crvenog mesa i bolesti srca daju mješovite rezultate. Dok neke studije ukazuju na povećan rizik, druge ne pronalaze jasnu vezu.

Pretjeran unos zasićenih masti može povisiti razinu kolesterola, ali dokazi nisu jednoznačni. Zbog toga se i dalje preporučuje ograničiti unos zasićenih masti na manje od 10 % dnevnog energetskog unosa.

Govedina i rizik od raka

Neka istraživanja povezuju visok unos crvenog mesa s većim rizikom od raka debelog crijeva, no rezultati nisu uvijek dosljedni.

Potencijalni uzroci uključuju hem željezo, heterocikličke amine i spojeve koji nastaju pri prženju, pečenju ili dimljenju mesa na visokim temperaturama.

Ostali rizici

Konzumacija sirove ili nedovoljno pečene govedine može dovesti do infekcije goveđom trakavicom (Taenia saginata).

Također, kod osoba s genetskim poremećajem hemokromatozom prevelik unos željeza iz mesa može uzrokovati nakupljanje željeza u tijelu i oštetiti organe.

Govedina hranjena travom vs. govedina hranjena žitaricama

Sastav mesa ovisi o prehrani životinje. Govedina hranjena travom obično sadrži više:

• antioksidansa (karotenoidi)
• prirodnih trans masti (CLA)
• omega-3 masnih kiselina
• vitamina E
• željeza i cinka.

Također ima manje zasićenih masti, pa se smatra nutritivno povoljnijom opcijom – iako je obično skuplja.

Pročitajte i ove članke:

• Recept za fino varivo s govedinom koja se topi u ustima
• Ovo je najzdraviji način pripreme odreska
• Što spada u crveno meso, zašto crveno meso nije zdravo i postoji li najzdravije crveno meso?

• Govedina - nutritivne vrijednosti
• Govedina hranjena travom
• govedina hranjena žitaricama
• govedina i zdravlje
• Vrste govedine

Učitaj više izvora