Palijativna skrb je posebna vrsta medicinske njege. Usmjerena je na poboljšanje kvalitete života pacijenata koji boluju od neizlječivih bolesti. Pomaže njima i njihovim obiteljima da se lakše suoče s problemima koje sa sobom nosi smrtonosna bolest. 

Osnovni cilj palijativne skrbi je da se pacijent osjeća bolje. Zbog toga se njome sprječavaju ili tretiraju simptomi i nuspojave bolesti i liječenja, ali naglasak je na emocionalnim, društvenim, praktičnim i duhovnim problemima koje bolest može izazvati.

Upravo na te probleme misle kada govore o kvaliteti života. Palijativna skrb može se pružati paralelno s tretmanima za liječenje bolesti.

Kome je namijenjena palijativna skrb?

Primjerena je svakoj dobi. Palijativna skrb može se ponuditi osobama koje boluju od bolesti kao što su:

• rak
• bolesti srca
• bolesti pluća
• zatajenje bubrega
• Alzheimerova bolest
• Parkinsonova bolest
• AIDS
• ALS (amiotrofična lateralna skleroza).

Pri odabiru najprimjerenijeg oblika palijativne skrbi u obzir se uzima i kulturološka pozadina. Ona je namijenjena i članovima pacijentove obitelji. 

Tko pruža palijativnu skrb?

Bilo koji liječnik može pružiti palijativnu njegu. No, postoje timovi ljudi koji su specijalizirani za to. Vaš obiteljski liječnik može vas uputiti na stručnjaka za palijativnu skrb u vašoj blizini. Među njima su ljudi različitih struka:

• liječnici
• medicinske sestre
• registrirani dijetetičari
• socijalni radnici
• psiholozi
• fizioterapeuti
• svećenici i redovnici
• obučeni volonteri
• članovi obitelji oboljelog. 

Članovi obitelji oboljelog mogu biti davatelji, ali i primatelji usluga. Naime, oni također imaju puno promjenjivih potreba. Uobičajeno je da članovi obitelji postanu preplavljeni dodatnim obavezama.

Stres i neizvjesnost koja prati život njima bliske osobe mogu ugroziti i njihovo zdravlje. Palijativna skrb može pomoći obiteljima i prijateljima da se suoče s bolešću i pacijentima pruže podršku koja im je potrebna.

Razine palijativne skrbi

Teške bolesti ne utječu samo na tijelo. One pogađaju sva područja života oboljele osobe, a tako i članove njezine obitelji. Zbog toga je palijativna skrb, osim na ublaživanje simptoma bolesti, usmjerena i na nošenje s emocionalnim i drugim učincima ozbiljnih bolesti. 

Liječenje ili ublaživanje simptoma ili nuspojava bolesti i liječenja

Njih se pokušava zaliječiti različitim fizikalnim i integrativnim terapijama te prehrambenim smjernicama. Među simptomima i nuspojavama se najčešće nalaze:

• bol
• umor
• problemi sa spavanjem
• poteškoće s disanjem
• problemi s probavom
• mučnina
• dehidracija
• gubitak apetita.

Suočavanje s emocionalnim, socijalnim i duhovnim problemima

Jedan od prvih zadataka tima za palijativnu skrb je da provede vrijeme s vama slušajući vas. Pacijenti i njihove obitelji se tijekom bolesti suočavaju s velikim stresom. Dugotrajno liječenje može dovesti do straha, tjeskobe, beznađa ili depresije. Tretmani na ovoj razini mogu uključivati:

• savjetovanje sa psiholozima
• grupe za podršku
• obiteljske sastanke.

Suočavanje s krajem života kod pacijenata može pokrenuti aktivnu potragu za smislom života ili sumnju da on postoji. Tako se u timu za palijativnu skrb nalaze i redovnici ili druge osobe koje mogu pomoći pacijentima da ispitaju svoja uvjerenja te u miru prihvate neizbježno. 

Rješavanje praktičnih problema

Neki od problema uzrokovanih bolešću su praktični. To su problemi vezani uz novac, zaposlenje, pravna i pitanja osiguranja. Palijativnu skrb obično pokriva obavezno zdravstveno osiguranje. U slučaju drugih problema tim stručnjaka za palijativnu skrb može:

• objasniti složene medicinske obrasce ili pomoći obiteljima da odaberu tretman
• pružiti ili uputiti na financijsko savjetovanje
• pomoći s prijevozom ili smještajem.

Pružatelji skrbi će vam osiguravati da razumijete sve vaše mogućnosti. Temeljitim ispitivanjem vaših osobnih ciljeva davatelji palijativne skrbi pomoći će vam da uskladite ciljeve s mogućnostima. Također će se pobrinuti da svi vaši liječnici budu koordinirani i upoznati s tim što želite. Tako ćete vi imati veću kontrolu nad vlastitom njegom. 

Razlika između palijativne skrbi i hospicija

Iako i palijativna skrb i hospicij pružaju njegu za oboljele od teških bolesti, postoji važna razlika između jednog i drugog. Palijativna skrb može započeti već pri dijagnozi i trajati istovremeno s liječenjem. Pružanje palijativne skrbi ne znači prestanak vašeg liječenja. 

Njega u hospiciju počinje nakon što je liječenje gotovo i kada je jasno da osoba neće preživjeti bolest. Hospicij se obično nudi samo osobama kojima je ostalo šest ili manje mjeseci života. Palijativna skrb nema vremensko ograničenje. Također, hospicij se usredotočuje na njegu, ali ne i liječenje.

Pritom se oslanja na člana obitelji kao skrbnika i na hospicijsku medicinsku sestru. Palijativna skrb okuplja cijeli tim, i to često u ustanovi u kojoj će pacijent primati liječenje. Može se primati i palijativna skrb u kući, ali obično se daje u bolnicama, centrima za oboljele od raka i drugim ustanovama za dugoročnu njegu. 

Palijativna skrb u Hrvatskoj

Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj (palijativna skrb preko HZZO-a) možete pogledati na poveznici.

Kada je u pitanju palijativna skrb, cijena se razlikuje ovisno o instituciji koja je provodi ako je u pitanju privatna praksa.

Završna napomena

Važno je imati na umu da palijativna skrb nema kao svoj glavni cilj ni ubrzati, ni usporiti, ni zaustaviti razvoj bolesti. Ipak, ona dokazano poboljšava kvalitetu pacijentovog života, a to može utjecati na ishod same bolesti. Također, s obzirom na to da se za vrijeme palijativne skrbi ne prestaje s drugim tretmanima, oporavak je moguć. 

Pročitajte i ove članke:

• Kako izgleda umiranje? Da, teška tema, ali o tome treba pričati. Psihologinja objašnjava proces i kako razgovarati s umirućom osobom
• 10 stvari koje vam liječnik neće reći o umiranju
• Gubitak voljene osobe: Psihologinja objašnjava proces tugovanja i kako preboljeti gubitak najmilijih.

• palijativna skrb
• palijativna skrb - cijena
• palijativna skrb preko HZZO
• palijativna skrb u kući

Učitaj više izvora