Palijativna medicina – palijativna skrb

Palijativna skrb -palijativna medicina

Palijativna medicina je nova grana medicine koja se razvila kao odgovor na sve veću potražnju kvalitetne skrbi do smrti. Pojam palijativne skrbi izrastao je iz hospicijske skrbi koja je započeta u Velikoj Britaniji. Temeljni koncept je cjelokupna briga za bolesnika i njegove najbliže u suradnji s interdisciplinarnim timom stručnjaka, od medicinskih sestara, liječnika, fizioterapeuta do socijalnih radnika i duhovnika.

Današnji cilj je omogućiti dostojanstven i kvalitetan život do smrti u modernim zdravstvenim ustanovama, umjesto domova za siromašne umiruće kao što su bili prvotni hospiciji.

Najveći broj korisnika palijativne medicine su bolesnici koji umiru od raka, no u novije vrijeme obuhvaćaju i gerijatrijske i pedijatrijske skupine te oboljele od AIDS-a i raznih neuroloških bolesti koje onemogućavaju samostalan život.

Obuhvaća 5% stanovništva koje ima progresivne, neizlječive bolesti sa smrtnim ishodom kojima je potrebno liječenje boli i simptoma, olakšanje od brige, tjeskobe i depresije te komunikacija o svojoj dugoročnoj skrbi, podrška članova obitelji i osjećaj sigurnosti.

Institut za medicinu 1997. godine objavljuje tzv. “model mješovitog upravljanja” koji je usredotočen na pristupu usmjerenom prema osobi:

  • nastavak terapije za kontrolu bolesti dokle god se pruža mogućnost,
  • olakšanje i fizičkih i psihičkih simptoma,
  • pomoć pri donošenju odluka, planiranje skrbi i priprema za smrt,
  • podrška obitelji.

Tko može potražiti palijativnu skrb?

  • osobe koje boluju od neizlječivih bolesti bez obzira na uzrok i dob,
  • članovi obitelji koji imaju poteškoće u brizi za oboljelog člana,
  • zdravstveni radnici koji se susreću s terminalno oboljelim osobama,
  • volonteri koji rade s terminalno oboljelima.

Potrebno je s oboljelom osobom razgovarati o njenim željama što se tiče budućeg liječenja i skrbi u slučaju kada više neće biti sposobni u nekom trenutku dati pristanak na određenu terapiju koja je medicinski opravdana. Potrebno je uzeti u obzir osobna mišljenja i uvjerenja, stavove i vrijednosti koje osoba njeguje. Izuzetno je važna komunikacija i s obitelji i/ili prijateljima te liječnikom koji dulje vrijeme prati oboljelog (obično liječnik obiteljske medicine).

Palijativna medicina nastoji olakšati teret s kojim se oboljeli nose: kako prihvatiti dijagnozu i prognozu tijeka bolesti, terapiju i utjecaj na svakodnevni život.

Olakšanje fizičkih i psihičkih simptoma

Bol je najčešći simptom uz koji je vezan najrašireniji strah u bolesnika. Olakšanje boli nalazi se visoko na ljestvici kao najvažniji čimbenik kvalitetne palijativne skrbi. Programi palijativne skrbi uvelike smanjuju razinu boli i povećavaju bolesnikovo zadovoljstvo zahvaljujući upravljanju boli koja se može učinkovito liječiti standardnom analgezijskom terapijom s pomnim praćenjem.

Psihološki simptomi poput tjeskobe i depresije uobičajeni su u bolesnika s uznapredovalim bolestima. Osjećaj bezvrijednosti, bespomoćnosti, beznadnosti i očaja nastoje se otkloniti farmakoterapijskim i nefarmakološkim mjerama. Najvažniji su lijekovi benzodiazepini.

Novost u individualiziranom obliku liječenja jest psihoterapija čija je velika sposobnost ublažavanje izražene patnje, želje za smrću, promjene u načinu na koji oboljele vidi obitelj i obrnuto.

Gdje potražiti palijativnu skrb?

Palijativna skrb
Foto: Pexels

U Hrvatskoj nema ni hospicija ni drugih ustanova palijativne skrbi. No osnovala su se razna društva i udruge kojima je cilj edukacija i praktično djelovanje palijativne skrbi kao i pomoć i podrška terminalno oboljelim članovima. Neki od njih su:

Članak uređen:

Izvori:

  1. O palijativnoj skrbi. Palijativa.hr
  2. Clinical Practice Guidelines on Palliative Care. ESMO.
  3. Jusić A. Palijativna medicina – palijativna skrb. Medicus. 2001 Nov 15;10(2):247–52.
  4. Đorđević V, Braš M, Brajković L. Palijativna skrb – brinimo zajedno. Medicinska naklada. 2014.

Ocijenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Palijativna medicina – palijativna skrb

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.