Autoimune bolesti predstavljaju skupinu kroničnih poremećaja kod kojih imunološki sustav pogrešno prepoznaje vlastita tkiva kao prijetnju te pokreće upalne procese usmjerene protiv zdravih stanica organizma. Zbog toga se mnogi pitaju kako su povezani autoimuna bolest i cijepljenje.

Osnovna je zadaća imunološkog sustava prepoznavanje i uništavanje stranih mikroorganizama poput bakterija, virusa i drugih uzročnika bolesti.

Posljedica takvog poremećenog imunološkog odgovora može biti oštećenje različitih organa i tkiva, ovisno o vrsti bolesti, pa tako autoimuni proces može zahvatiti zglobove, kožu, štitnjaču, crijeva, živčani sustav ili druge dijelove tijela.

Među najpoznatijim autoimunim bolestima nalaze se reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus, Guillain-Barréov sindrom, multipla skleroza, Hashimotov tireoiditis, celijakija i upalne bolesti crijeva.

Cijepljenje je medicinski postupak kojim se organizam izlaže oslabljenim ili inaktiviranim uzročnicima bolesti, njihovim dijelovima ili genetskim informacijama koje omogućuju stvaranje zaštitnog imunološkog odgovora bez razvoja same bolesti.

Zahvaljujući tome imunološki sustav razvija sposobnost brzog prepoznavanja i neutraliziranja uzročnika prilikom buduće izloženosti.

Tijekom posljednjih desetljeća cjepiva su omogućila iskorjenjivanje velikih boginja, značajno smanjenje pojavnosti dječje paralize te dramatičan pad broja oboljelih od brojnih drugih zaraznih bolesti koje su nekada odnosile milijune života diljem svijeta.

Kako su povezani autoimuna bolest i cijepljenje?

Pitanje kako su povezani autoimuna bolest i cijepljenje već desetljećima privlači pažnju znanstvenika, liječnika i javnosti. Razlog tome leži u činjenici da cjepiva djeluju aktiviranjem imunološkog sustava, dok su autoimune bolesti povezane s njegovim nepravilnim funkcioniranjem.

Zbog toga se povremeno postavlja pitanje mogu li cjepiva izazvati nastanak autoimunih bolesti ili pogoršati postojeće autoimune poremećaje.

Iako je takva zabrinutost razumljiva, posebno među osobama koje već boluju od autoimunih bolesti ili imaju obiteljsku predispoziciju za njihov razvoj, važno je naglasiti da se odgovori na ova pitanja temelje na opsežnim znanstvenim istraživanjima, a ne na pojedinačnim slučajevima ili osobnim iskustvima.

Dosadašnje epidemiološke studije, klinička istraživanja i sustavi praćenja sigurnosti cjepiva nisu pronašli uvjerljive dokaze da cjepiva uzrokuju autoimune bolesti (autoimuna bolest i cijepljenje).

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća provedena su brojna istraživanja koja su analizirala potencijalnu povezanost različitih cjepiva s bolestima poput multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, lupusa, dijabetesa tipa 1 i drugih autoimunih poremećaja.

Rezultati tih istraživanja pokazuju da ne postoji uzročno-posljedična veza između cijepljenja i razvoja autoimunih bolesti u općoj populaciji.

Ponekad se nakon cijepljenja mogu pojaviti privremene imunološke reakcije ili pogoršanje postojećih simptoma, no takvi događaji najčešće su prolazni i ne predstavljaju dokaz da je cjepivo izazvalo autoimunu bolest.

Budući da milijuni ljudi svake godine primaju cjepiva, a autoimune bolesti prirodno nastaju u određenom dijelu populacije, neizbježno je da će se kod nekih osoba dijagnoza autoimune bolesti postaviti ubrzo nakon cijepljenja.

Međutim, vremenska povezanost sama po sebi ne znači da je cjepivo uzrokovalo bolest. Upravo zbog toga znanstvenici koriste velike populacijske studije koje uspoređuju učestalost bolesti među cijepljenim i necijepljenim osobama.

Kada se analiziraju takvi podaci, većina istraživanja ne pokazuje povećan rizik razvoja autoimunih bolesti nakon cijepljenja.

Infekcije protiv kojih se ljudi cijepe mogu same potaknuti snažnu upalu i poremetiti regulaciju imunološkog sustava, čime potencijalno povećavaju rizik od razvoja ili pogoršanja određenih autoimunih stanja.

Drugim riječima, sprječavanje infekcija cijepljenjem može u nekim situacijama imati i zaštitni učinak na zdravlje osoba koje su sklone autoimunim poremećajima. Kampilobakter, bakterija koja uzrokuje crijevnu infekciju, može uzrokovati Guillain-Barréov sindrom, bolest perifernog živčanog sustava.

Virus gripe može pogoršati simptome multiple skleroze, a Coxsackiejev virus može uzrokovati dijabetes tipa 1, bolest koja nastaje kada tijelo reagira protiv stanica u gušterači koje proizvode inzulin.

Zarazne bolesti često predstavljaju puno veći rizik za organizam od mogućih nuspojava cjepiva, osobito kod osoba koje imaju oslabljen imunitet ili uzimaju lijekove koji smanjuju aktivnost imunološkog sustava.

Osobama koje boluju od autoimunih bolesti u većini se slučajeva preporučuje cijepljenje jer infekcije kod njih mogu imati teži tijek i uzrokovati ozbiljnije komplikacije nego kod opće populacije.

Mnogi bolesnici s autoimunim bolestima primaju imunosupresivne lijekove koji smanjuju sposobnost organizma da se učinkovito bori protiv infekcija, zbog čega je prevencija zaraznih bolesti posebno važna.

Međutim, odluka o vrsti i vremenu cijepljenja treba biti individualna te usklađena s preporukama liječnika koji prati osnovnu bolest. Poseban oprez ponekad je potreban kod živih atenuiranih cjepiva, koja se u određenim situacijama možda neće preporučiti osobama koje primaju snažnu imunosupresivnu terapiju.

Sigurnost cjepiva kontinuirano se prati te se svaka potencijalna povezanost detaljno istražuje, a dostupni podaci pokazuju da koristi cijepljenja višestruko nadmašuju moguće rizike.

Za većinu osoba koje boluju od autoimunih bolesti cijepljenje predstavlja važan dio zaštite od ozbiljnih infekcija, a odluke o cijepljenju najbolje je donositi u suradnji s liječnikom koji može procijeniti individualne zdravstvene okolnosti i preporučiti najprikladniji plan imunizacije.

Pročitajte i ove članke:

• Autoimune bolesti: Imamo popis 13 najčešćih
• Cijepljenje djece: Čega se roditelji koji kažu NE cjepivu najviše boje?
• Celijakija i cijepljenje: Evo zašto jedno cjepivo kod oboljelih često ne djeluje kako bi trebalo.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Piše liječnica

Bolovi u zglobovima prstiju šake: 6 mogućih uzroka koje ne biste smjeli zanemariti

• Marta Dugonjić
• 3 min čitanja

• Autoimuna bolest i cijepljenje