Dishidroza ruku: Ako vam pucaju dlanovi i pojavljuju se mjehurići, pročitajte ovo

Dishidroza ruku

Dishidroza ruku, poznata i pod nazivom “dishidrotični ekcem“, kronična je upalna bolest kože koja najčešće zahvaća dlanove, bočne strane prstiju ili stopala. Karakterizirana je pojavom sitnih mjehurića ispunjenih tekućinom koji izazivaju svrbež, peckanje i nelagodu.

Iako bolest nije zarazna ni opasna po život, može značajno narušiti kvalitetu života jer se promjene često ponavljaju, osobito tijekom razdoblja stresa, pojačanog znojenja ili kontakta s nadražujućim tvarima (je li dishidroza zarazna).

Mnogi bolesnici primjećuju da se simptomi pojavljuju iznenada, pri čemu koža može izgledati potpuno uredno između epizoda bolesti, dok tijekom pogoršanja dolazi do stvaranja bolnih mjehurića, pucanja kože i ljuštenja.

Dishidroza se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali je češća kod mlađih i sredovječnih odraslih osoba, osobito kod ljudi koji već imaju atopijski dermatitis, alergije ili druge oblike ekcema (dishidroza kod djece).

Iako točan mehanizam nastanka bolesti nije potpuno razjašnjen, smatra se da dishidroza nastaje kao posljedica kombinacije genetske predispozicije, poremećaja imunološkog odgovora i djelovanja okolišnih čimbenika koji iritiraju kožu.

Zbog čega nastaje dishidroza ruku?

Točan uzrok dishidroze još uvijek nije potpuno poznat, no stručnjaci smatraju da se bolest razvija zbog preosjetljivosti kože i poremećene zaštitne funkcije epidermisa, zbog čega koža burnije reagira na različite unutarnje i vanjske podražaje.

Kod velikog broja osoba dishidroza je povezana s atopijskim bolestima poput atopijskog dermatitisa, astme ili alergijskog rinitisa, što upućuje na važnu ulogu imunološkog sustava u razvoju bolesti.

Jedan od najčešćih okidača jest emocionalni stres, jer mnogi bolesnici primjećuju da se simptomi pogoršavaju tijekom psihički zahtjevnih razdoblja, pojačane anksioznosti ili kroničnog umora.

je li dishidroza zarazna
FOTO: Shutterstock

Osim stresa, važnu ulogu ima i pojačano znojenje dlanova, zbog čega se dishidroza češće javlja tijekom toplijih mjeseci ili kod osoba koje imaju hiperhidrozu, odnosno prekomjerno znojenje.

Kontakt s iritansima također može značajno povećati rizik od razvoja bolesti ili izazvati pogoršanje postojećih simptoma. To uključuje:

  • često pranje ruku
  • deterdžente
  • sredstva za čišćenje
  • sapune
  • kemikalije
  • dugotrajan kontakt s vodom.
Dishidroza je učestalija kod frizera, zdravstvenih djelatnika, kuhara, čistača i osoba koje rade poslove povezane s mokrim rukama.

Kod nekih bolesnika simptome mogu potaknuti i alergije na metale poput nikla, kobalta ili kroma.

Dodatni rizični faktori uključuju pušenje, kronične gljivične infekcije kože, oslabljenu zaštitnu funkciju kože te obiteljsku sklonost ekcemima i alergijskim bolestima. U određenim slučajevima dishidroza se može pojaviti i bez jasnog okidača, što dodatno otežava kontrolu bolesti.

Koji su simptomi i komplikacije dishidroze ruku?

Najkarakterističniji simptom dishidroze jest pojava sitnih mjehurića ispunjenih bistrom tekućinom koji se najčešće pojavljuju na bočnim stranama prstiju, dlanovima i ponekad stopalima.

Mjehurići često izazivaju izrazit svrbež, peckanje ili osjećaj žarenja, a kod težih oblika bolesti mogu biti vrlo bolni i otežavati svakodnevne aktivnosti poput pisanja, rada rukama ili držanja predmeta.

Nakon nekoliko dana mjehurići pucaju ili se postupno suše, nakon čega dolazi do ljuštenja kože, stvaranja pukotina i zadebljanja kože. Koža tada može postati izrazito suha, crvena i osjetljiva, a kod kroničnih oblika bolesti simptomi se mogu neprestano vraćati kroz dulje vremensko razdoblje.

Jedna od najčešćih komplikacija dishidroze jest sekundarna bakterijska infekcija koja nastaje kada zbog češanja ili pucanja kože bakterije prodru u oštećeno tkivo.

Tada se mogu pojaviti pojačano crvenilo, otok, bol, gnojni sadržaj i povišena tjelesna temperatura. Dugotrajna i neliječena dishidroza može dovesti i do kroničnog zadebljanja kože ili bolnih pukotina na koži, odnosno dubokih pukotina te trajne osjetljivosti kože na vanjske podražaje.

Osim fizičkih simptoma, dishidroza često utječe i na psihološko stanje bolesnika jer kronični svrbež, vidljive promjene na rukama i učestala pogoršanja mogu izazvati frustraciju, stres i smanjeno samopouzdanje, osobito kod osoba čiji posao zahtijeva čestu upotrebu ruku ili kontakt s ljudima.

dishidroza - liječenje
FOTO: Shutterstock

Kako se dijagnosticira i liječi dishidroza ruku?

Dijagnoza dishidroze najčešće se postavlja na temelju kliničkog pregleda i karakterističnog izgleda promjena na koži, pri čemu dermatolog procjenjuje raspored mjehurića, izgled kože i tijek simptoma.

U nekim slučajevima mogu se provoditi dodatne pretrage kako bi se isključile druge kožne bolesti poput gljivičnih infekcija, kontaktnog dermatitisa ili psorijaze. Kod sumnje na alergijsku komponentu bolesti ponekad se rade alergološki testovi, osobito testiranja na kontaktne alergene poput nikla i drugih metala.

Liječenje ovisi o težini simptoma i učestalosti pogoršanja, a cilj terapije jest smanjiti upalu, ublažiti svrbež i obnoviti zaštitnu funkciju kože (dishidroza – liječenje).

Najčešće se koriste lokalni kortikosteroidni pripravci koji smanjuju upalu i crvenilo, dok se kod izraženog svrbeža mogu primijeniti antihistaminici. Vrlo važnu ulogu imaju hidracijske i zaštitne kreme koje obnavljaju kožnu barijeru i smanjuju isušivanje kože.

Kod težih ili kroničnih oblika bolesti liječnik može preporučiti fototerapiju, imunomodulatorne lijekove ili kratkotrajnu primjenu sistemskih kortikosteroida. Ako postoji bakterijska infekcija, potrebno je liječenje antibioticima, dok se kod pridruženih gljivičnih infekcija koriste antimikotici.

Prevencija dishidroze temelji se ponajprije na izbjegavanju poznatih okidača i pravilnoj njezi kože (dishidroza – prirodno liječenje).

Preporučuje se korištenje blagih sapuna bez mirisa, redovita primjena hidracijskih krema, nošenje zaštitnih rukavica tijekom rada s kemikalijama i izbjegavanje dugotrajnog kontakta s vodom (dishidroza – krema).

Također je važno kontrolirati stres jer psihička napetost kod mnogih osoba može izazvati pogoršanje simptoma.

Iako dishidroza često ima kroničan i povratan tijek, pravilna njega kože, izbjegavanje iritansa i odgovarajuće liječenje mogu značajno smanjiti učestalost pogoršanja i pomoći oboljelima da lakše kontroliraju simptome bolesti.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Dyshidrotic Eczema (Dyshidrosis). (2025). Cleveland Clinic.
  2. Dyshidrosis. (2023). Mayo Clinic.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu