Barrettov jednjak je stanje u kojem se ravna ružičasta sluznica jednjaka koji povezuje usnu šupljinu sa želucem oštećuje refluksom kiseline iz želuca, što uzrokuje zadebljanje i crvenilo sluznice.

Između jednjaka i želuca nalazi se važan ventil, donji ezofagealni sfinkter. S vremenom sfinkter može početi otkazivati, što dovodi do oštećenja jednjaka kiselinom, stanja koje se naziva gastroezofagealna refluksna bolest (GERB).

GERB je često popraćen simptomima poput žgaravice ili regurgitacije kiseline. Kod nekih ljudi GERB može potaknuti promjenu stanica koje oblažu donji dio jednjaka, što uzrokuje Barrettov jednjak.

Barrettov jednjak je povezan s povećanim rizikom od razvoja raka jednjaka. Iako je rizik od razvoja raka jednjaka mali, važno je ići na redovite preglede s pažljivim snimanjem i opsežnim biopsijama jednjaka, kako bi se provjerile prekancerozne stanice (displazija).

Kada je u pitanju Barrettov jednjak, simptomi, uzroci i rizični faktori se nalaze u nastavku.

Barrettov jednjak – uzroci i rizični faktori

Znanstvenici ne razumiju u potpunosti zašto se javlja Barrettov jednjak, ali čini se da je povezan s kroničnom iritacijom, odnosno ozljedom sluznice unutar jednjaka.

Većina ljudi kod kojih se razvije Barrettov jednjak ima gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB) najmanje 10 godina, ali ne odgovara svatko ovom profilu, a i drugi iritanti također mogu dovesti do Barrettovog jednjaka.

Načini na koje Barrettov jednjak mijenja sluznicu jednjaka sugeriraju da se jednjak pokušava zaštititi. Sluznica jednjaka obično ima određenu zaštitu od kiselina i drugih iritansa, ali ne toliko koliko sluznica crijeva.

Budući da kiseline i probavni enzimi većinu svojeg posla obavljaju unutar tankog crijeva, potrebna mu je dodatna zaštita, na što upućuje intestinalna metaplazija u jednjaku (stanice koje se normalno nalaze u jednjaku zamijene se stanicama koje se normalno nalaze u tankom crijevu).

Čimbenici koji povećavaju rizik od Barrettovog jednjaka uključuju sljedeće:

• obiteljska povijest – izgledi za razvoj Barrettovog jednjaka povećavaju se ako postoji obiteljska povijest Barrettovog jednjaka ili raka jednjaka
• muški spol – muškarci imaju mnogo veću vjerojatnost da će razviti Barrettov jednjak
• bijela rasa – bijelci imaju veći rizik od bolesti nego ljudi drugih rasa
• dob – Barrettov jednjak može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali je češći kod odraslih starijih od 50 godina
• kronična žgaravica i refluks kiseline – ako postoji GERB koji se ne poboljšava uzimanjem lijekova poznatih kao inhibitori protonske pumpe ili GERB koji zahtijeva redovito uzimanje lijekova, dodatno se povećava rizik od Barrettovog jednjaka
• sadašnje ili prošlo pušenje
• prekomjerna težina – masno tkivo oko trbuha dodatno povećava rizik.

Barrettov jednjak – simptomi

Kada su u pitanju Barrettov jednjak i simptomi, ovo stanje ne proizvodi nikakve simptome, ali zbog iritacije sluznice jednjaka kroz dulje vrijeme, mogu se razviti simptomi.

Kronični ezofagitis, tj. upala u jednjaku može se osjećati kao žgaravica ili bol u prsima ako je upala na donjem kraju jednjaka, ili kao bol u grlu ako je zahvaćen gornji kraj jednjaka te poteškoće s gutanjem (disfagija).

Potrebne su godine kroničnog ezofagitisa da se tkivo jednjaka ošteti dovoljno da izazove metaplaziju. Ako postoje bilo kakvi kronični simptomi, čak i ako su blagi ili dolaze i prolaze, obratite se liječniku.

Kronični refluks kiseline je najčešći uzrok ezofagitisa koji vodi do Barrettovog jednjaka. Ako ikad nakon jela osjetite ili okusite želučane sokove koji se vraćaju u jednjak, obratite pažnju. Odmah potražite pomoć u slučaju:

• boli u prsima
• poteškoća s gutanjem
• povraćanja crvene krvi ili krvi koja izgleda kao talog kave
• crne, katranaste ili krvave stolice
• nenamjernog gubitka na težini.

Barrettov jednjak je premaligno ili prekancerozno stanje koje može dovesti do raka jednjaka. Trenutačno je rizik od napredovanja do raka 0,1 – 0,5 % svake godine. Taj se rak naziva adenokarcinomom jednjaka.

Pacijenti s Barrettovim jednjakom trebali bi ići na redovite preglede kako bi se rak otkrio u ranoj potencijalno izlječivoj fazi.

Barretov jednjak – dijagnostika

Endoskopija gornjeg probavnog trakta se općenito koristi kako bi se utvrdilo postoji li Barrettov jednjak. Osvijetljena cijev s kamerom na kraju (endoskop) prolazi niz grlo kako bi se vizualiziralo ima li znakova promjene tkiva jednjaka.

Normalno tkivo jednjaka izgleda blijedo i sjajno. U Barrettovom jednjaku tkivo izgleda crveno i baršunasto. Endoskopičar može ukloniti tkivo iz jednjaka, a bioptirano tkivo može se pregledati kako bi se utvrdio stupanj promjene.

Liječnik koji je specijaliziran za ispitivanje tkiva u laboratoriju (patolog) određuje stupanj displazije u stanicama jednjaka. Promjena se može klasificirati kao:

• nema displazije – ako je prisutan Barrettov jednjak, ali nema prekanceroznih promjena u stanicama
• displazija niskog stupnja – ako stanice pokazuju male znakove prekanceroznih promjena
• displazija visokog stupnja – ako stanice pokazuju mnogo promjena; smatra se da je displazija visokog stupnja posljednji korak prije nego što se stanice pretvore u rak jednjaka.

Barretov jednjak – liječenje

Liječenje Barrettovog jednjaka ovisi o opsegu abnormalnog rasta stanica u jednjaku i cjelokupnom zdravlju:

• nema displazije – preporučuje se periodična endoskopija za praćenje stanica u jednjaku; ako biopsije ne pokažu displaziju, dogovara se kontrolna endoskopija za godinu dana, a zatim svakih 3 – 5 godina ako se ne pojave promjene; lijekovi i promjene načina života mogu ublažiti znakove i simptome GERB-a; kirurški ili endoskopski postupci za ispravljanje hijatalne kile ili zatezanje donjeg ezofagealnog sfinktera koji kontrolira protok želučane kiseline mogu biti opcija
• displazija niskog stupnja – smatra se ranim stadijem prekanceroznih promjena; ako se pronađe displazija niskog stupnja, treba je provjeriti iskusni patolog; za displaziju niskog stupnja, liječnik može preporučiti drugu endoskopiju za šest mjeseci, s dodatnim praćenjem svakih 6 – 12 mjeseci; s obzirom na rizik od raka jednjaka, može se preporučiti liječenje ako se dijagnoza potvrdi; preferirani tretmani uključuju endoskopsku resekciju (koristi se endoskop za uklanjanje oštećenih stanica kako bi se pomoglo u otkrivanju displazije i raka), radiofrekvencijsku ablaciju (koristi toplinu za uklanjanje abnormalnog tkiva jednjaka; nakon endoskopske resekcije može se preporučiti radiofrekventna ablacija) i krioterapiju (koristi endoskop za primjenu hladne tekućine ili plina na abnormalne stanice u jednjaku; stanice se ostave da se zagriju i zatim se ponovno zamrznu; ciklus smrzavanja i odmrzavanja oštećuje abnormalne stanice)
• displazija visokog stupnja – smatra se da je displazija visokog stupnja prekursor raka jednjaka; zato liječnik može preporučiti endoskopsku resekciju, radiofrekventnu ablaciju ili krioterapiju; druga opcija može biti operacija (Barrettov jednjak – operacija), koja uključuje uklanjanje oštećenog dijela jednjaka i pričvršćivanje preostalog dijela za želudac; nakon liječenja moguć je recidiv Barrettovog jednjaka te su potrebni redoviti kontrolni pregledi.

Barrettov jednjak – prehrana

Određena hrana i piće mogu potaknuti GERB i na kraju dovesti do Barrettovog jednjaka. Ljudi koji ih izbace iz prehrane mogu smanjiti simptome. Hrana i piće koji mogu izazvati upalu u jednjaku uključuju:

• masna hrana
• kava
• čokolada
• pepermint
• začinjena hrana
• rajčice i proizvodi od rajčice
• alkohol.

Kada su u pitanja Barrettov jednjak i iskustva, pokazalo se da jedenje malih, čestih obroka umjesto tri velika obroka također može pomoći u smanjenju simptoma GERB-a.

Pročitajte i ove članke:

• Četiri štetne navike koje “bude” neugodnu žgaravicu
• Razlika između žgaravice, refluksa kiseline i GERB-a
• Prirodni lijek za refluks želuca koji je svatko doživio.

• Barrettov jednjak - iskustva
• Barrettov jednjak - liječenje
• Barrettov jednjak - operacija
• Barrettov jednjak - prehrana
• Barrettov jednjak - simptomi

Učitaj više izvora