Regurgitacija hrane i kiseline

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Mihaela Mihalec

Regurgitacija znači vraćanje, povrat sadržaja unatrag, a u zdravstvenom smislu odnosi se na probavni sustav (regurgitacija hrane i kiseline) te na krvožilni sustav, tj. na cirkulaciju krvi kroz desne i lijeve klijetke te pretklijetke.

Kod čovjeka može se pojaviti regurgitacija:

hrane,
želučane kiseline,
mitralnog zaliska,
trikuspidalnog zaliska i
aortnog zaliska.

Regurgitacija hrane je povrat hrane iz jednjaka ili želuca u usta bez osjećaja mučnine ili stezanja u trbuhu. Ona označava i izbacivanje nedovoljno probavljene hrane. Regurgitaciju često izaziva kiselina koja se vraća iz želuca. Može ju uzrokovati suženje i začepljenje jednjaka koje najčešće nastaje zbog raka jednjaka ili posljedice neritmičke živčane kontrole njegova sfinktera na otvoru u želudac.

Regurgitacija mitralnog zaliska označava stanje kod kojeg dolazi do povratnog propuštanja krvi kroz mitralni zalistak za vrijeme svake kontrakcije lijeve klijetke, a kod regurgitacije trikuspidalnog zaliska označava stanje gdje se propušta krv kroz trikuspidalni zalistak iz smjera desne klijetke u desnu pretklijetku za vrijeme svake kontrakcije desne klijetke.

Regurgitacija aortnog zaliska označava propuštanje krvi kroz aortni zalistak svaki put kad se srce nalazi u fazi punjenja (dijastole) lijeve klijetke.

Regurgitacija – značenje

Regurgitacija je stanje kada se želučana kiselina ili hrana vraćaju kroz jednjak u usta. Može proizvesti kiseo ili gorak okus ili pak povraćanje sadržaja želuca. Nakon nekog vremena javlja se promuklost jer regurgitirana kiselina utječe na glasnice.

Poteškoće s gutanjem, često kašljanje ili kašljucanje, osjećaj isušivanja u nosu ili pak curenje iz nosa neki su od simptoma regurgitacije želučane kiseline.

Regurgitacija hrane

Regurgitacija ili vraćanje hrane iz želuca česta je pojava kod novorođenčadi, a oni vraćaju majčino mlijeko ili mliječnu hranu iz želuca u jednjak. Često se javlja odmah ili ubrzo nakon obroka (tijekom podrigivanja), a rijetko se javlja za vrijeme spavanja (osim ako dijete nije prije spavanja jelo).

Regurgitacija ili “bljuckanje” hrane označava stanje kada želudac bez ikakvog napora vraća sadržaj i tjera ga u jednjak. Nije isto što i povraćanje hrane jer se tijekom povraćanja grče trbušni mišići.

Regurgitacija hrane kod djece prolazi u prvoj godini života, a sam sadržaj je kiseo ili gorak te može izazvati peckanje. Nije ozbiljna tegoba, ali ako želite smanjiti vraćanje hrane kod svog djeteta postoji posebno prilagođena mliječna hrana za dojenčad koju možete pronaći u gotovo svim supermarketima: DM-u, Bipi, Mülleru; ili pak trgovinama zdrave hrane poput Bio&Bio.

Ono što uzrokuje vraćanje hrane je nerazvijeni sfinkter na donjem dijelu jednjaka – mišić koji inače sprječava da sadržaj krene prema ustima, no u ovom slučaju njegova je funkcija poremećena, stoga propušta sadržaj u obrnutom smjeru, tj. u usta.

Regurgitacija kiseline

Regurgitacija kiseline označava stanje kada se iz želuca kroz jednjak vraća želučana kiselina do usta (najčešće to opisujemo kao da nam se “diže želudac”). Može se poistovjetiti s refluksom želuca.

Regurgitacija se događa kada kiselina ide iz trbuha kroz grlo u usta. I refluks i regurgitacija uzrokovani su slabljenjem ili otpuštanjem cirkularnog mišićnog prstena jednjaka (ezofagealni sfinkter). To je zapravo antirefluksna prepreka, odnosno mišić koji se obično čvrsto zatvara nakon što je hrana progutana. Ako sfinkter ne može obavljati svoju funkciju i snažno se zatvoriti, sadržaj želuca ide u obrnutom smjeru, unatrag u usta.

Regurgitaciju kiseline mogu uzrokovati visokointenzivne vježbe poput trčanja ili aerobika te joga i vježbe savijanja. Kod mnogih se osoba simptomi pogoršavaju kada leže u krevetu.

Kako možete smanjiti ili izbjeći regurgitaciju:

mršavljenjem ako ste pretili;
jedenjem manjih obroka;
jedenjem 3 sata prije vježbanja ili odlaska na spavanje;
izbjegavanjem hrane koja otpušta sfinkter – kofeinski napitci, čokolada, alkohol, menta, luk i češnjak;
izbjegavanjem visokointenzivnih vježbi poput trčanja ili aerobika;
izbjegavanjem vježbi koje zahtijevaju savijanje ili da budete naopako (stoj, most i druge vježbe);
nošenjem opuštenije odjeće;
izbjegavanjem nošenja jako uske odjeće koja stavlja pritisak na želudac, odnosno sfinkter jednjaka.