Adenomatozni polip, poznat i kao adenom, predstavlja abnormalni rast stanica na sluznici debelog crijeva. Ova vrsta polipa čini oko 70 % svih polipa u debelom crijevu.

Većina adenomatoznih polipa otkrivenih tijekom rutinske kolonoskopije su benigni (nekancerozni) i ne uzrokuju simptome niti napreduju u rak. Međutim, određene vrste adenoma, ovisno o njihovoj strukturi i lokaciji, mogu imati veći rizik od maligne transformacije.

Adenomatozni polip – simptomi

Uglavnom, adenomatozni polip ne izaziva simptome dok ne napreduje u rak debelog crijeva. Čak i tada, simptomi mogu izostati sve dok bolest ne uznapreduje. Zato su preventivni pregledi izuzetno važni. Mogući simptomi adenomatoznog polipa uključuju:

• bol u trbuhu – veći polipi mogu uzrokovati začepljenje crijeva i izazvati bol
• anemija – krvareći polip može dovesti do manjka željeza u krvi, čak i ako krvarenje nije vidljivo.
• promjena boje stolice – krv u stolici može je obojiti u crvenu, tamnocrvenu, tamnosmeđu ili crnu nijansu, ovisno o mjestu krvarenja
• promjene u crijevnim navikama – veći polipi mogu uzrokovati zatvor, dok se zbog nakupljene tekućine iza začepljenja može javiti proljev
• rektalno krvarenje – svako dugotrajnije ili obilnije krvarenje treba medicinski evaluirati.

Uzroci i faktori rizika

Adenomatozni polipi mogu nastati bilo gdje u debelom crijevu, a specifičan uzrok njihovog razvoja nije u potpunosti poznat. Međutim, određeni faktori mogu povećati rizik:

• dob – polipi su češći kod osoba starijih od 50 godina
• genetske mutacije – promjene gena poput APC, TP53 i KRAS povećavaju rizik
• obiteljska povijest – ako bliski srodnik ima polipe ili rak debelog crijeva, rizik je veći
• pušenje – dugoročni pušači imaju povećan rizik razvoja adenoma i raka
• upalne bolesti crijeva – osobe s Crohnovom bolešću i ulceroznim kolitisom imaju veću vjerojatnost za razvoj polipa
• visok unos alkohola – unos više od 25 g alkohola dnevno povezan je s povećanim rizikom
• dijabetes tipa 2 – osobe s dijabetesom češće razvijaju adenomatozne polipe
• nasljedni sindromi – stanja poput Lynchovog sindroma i obiteljske adenomatozne polipoze (FAP) znatno povećavaju rizik.

Dijagnoza

Budući da većina adenomatoznih polipa ne izaziva simptome, dijagnoza se obavlja putem kolonoskopije. Ako se polip otkrije, obično se uklanja tijekom iste procedure kako bi se spriječila njegova moguća transformacija u rak. Manji polipi koji nisu sumnjivi mogu ostati pod nadzorom.

Metode probira i pregleda su:

• kolonoskopija – najpouzdaniji test jer omogućava pregled cijelog debelog crijeva i uklanjanje polipa
• fleksibilna sigmoidoskopija – pregled donjeg dijela crijeva, ali ne omogućava vizualizaciju cijelog kolona
• virtualna kolonoskopija (CT kolonografija) – manje invazivna metoda koja koristi rendgenske slike za prikaz crijeva
• testovi stolice – analiza krvi ili DNK promjena u stolici može ukazati na prisutnost polipa ili raka.

Preporučuje se da osobe u dobi od 45 godina i starije obavljaju redovite preglede, a oni s povišenim rizikom mogu započeti i ranije.

Liječenje adenomatoznih polipa

Glavni cilj liječenja je uklanjanje polipa kako bi se smanjio rizik od raka debelog crijeva. Metode uklanjanja uključuju:

• polipektomija – najčešći zahvat kojim se polip uklanja pomoću žice ili posebnih instrumenata tijekom kolonoskopije
• laparoskopska kirurgija – ako je polip prevelik za uklanjanje tijekom kolonoskopije, možda će biti potreban kirurški zahvat.

Nakon uklanjanja, polipi se šalju na patološku analizu kako bi se utvrdilo postoje li znakovi maligne preobrazbe. 

Pročitajte i ove članke:

• Koji su glavni “krivci” za krvarenje usred menstruacijskog ciklusa?
• Boja stolice kod raka debelog crijeva: Što trebate znati?
• Kako nastaje rak debelog crijeva? Liječnik otkriva što izaziva treći najčešći rak u svijetu.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Žlijezda veličine graška

Tumor hipofize: Kako ga prepoznati na vrijeme?

• Darija Akerman
• 5 min čitanja

• Adenomatozni polip