Kada posumnjati na leukemiju? Može se pojaviti u svakoj životnoj dobi! Simptomi nisu specifični, ali evo koje treba shvatiti kao upozorenje

Kada posumnjati na leukemiju

Leukemija je rak tkiva koje stvara krvne stanice u organizmu, što uključuje koštanu srž i limfni sustav. Postoje mnoge vrste leukemije. Neki oblici češći su kod djece, dok se ostali oblici leukemije javljaju uglavnom kod odraslih. Obično uključuje bijele krvne stanice. Leukociti ili bijele krvne stanice su borci protiv infekcije – rastu i dijele se na organizirani način, kad ih tijelo treba.

Kod osoba s leukemijom koštana srž proizvodi prekomjernu količinu abnormalnih bijelih krvnih stanica, koje ne funkcioniraju ispravno. Mogu biti zahvaćene i druge vrste krvnih stanica, poput crvenih krvnih stanica (eritrocita) ili krvnih pločica (trombocita).

U nastavku doznajte kada posumnjati na leukemiju, tj. koji su simptomi upozoravajući.

Leukemija
FOTO: Shutterstock

Leukemija – uzroci

Smatra se da se leukemija javlja kada krvne stanice steknu promjene, mutacije u svojem genetskom materijalu ili DNK-u. DNK stanice sadrži upute koje govore stanici što učiniti i kako se razmnožavati. Normalno, DNK govori stanici da raste zadanom brzinom i umre u određeno vrijeme. Kod leukemije mutacije uzrokuju da krvne stanice nastave rasti i dijeliti se. Kada se to dogodi, proizvodnja krvnih stanica izmiče kontroli.

Tijekom vremena ove abnormalne stanice mogu istisnuti zdrave krvne stanice u koštanoj srži, što dovodi do manje zdravih bijelih krvnih stanica, crvenih krvnih stanica i trombocita, uzrokujući znakove i simptome leukemije.

Čimbenici koji mogu povećati rizik od razvoja nekih vrsta leukemije uključuju:

  • prethodno liječenje raka – ljudi koji su imali određene vrste kemoterapije i radioterapije za druge karcinome imaju povećan rizik od razvoja određenih vrsta leukemije
  • genetski poremećaji – genetske abnormalnosti igraju ulogu u razvoju leukemije; određeni genetski poremećaji, kao što je Downov sindrom, povezani su s povećanim rizikom od leukemije
  • izloženost određenim kemikalijama – kao što je benzen, koji se nalazi u benzinu i koristi ga kemijska industrija; povezan je s povećanim rizikom od nekih vrsta leukemije
  • pušenje – pušenje cigareta povećava rizik od akutne mijeloične leukemije
  • obiteljska povijest leukemije – ako je članovima obitelji dijagnosticirana leukemija, rizik od bolesti pojedinca može se povećati.

Međutim, većina ljudi s poznatim čimbenicima rizika ne dobiva leukemiju te mnogi ljudi s leukemijom nemaju nijedan od ovih čimbenika rizika.

Smatra se da se leukemija javlja kada krvne stanice steknu promjene, mutacije u svojem genetskom materijalu ili DNK-u
FOTO: Shutterstock

Podjela leukemije

Leukemiju možemo podijeliti prema brzini nastanka bolesti na:

  • akutna leukemija – kod ove su vrste abnormalne krvne stanice nezrele krvne stanice; ne mogu obavljati svoje normalne funkcije i brzo se razmnožavaju pa se bolest brzo pogoršava; akutna leukemija zahtijeva agresivno, pravovremeno liječenje
  • kronična leukemija – postoje mnoge vrste; neke proizvode previše stanica, a neke uzrokuju stvaranje premalo stanica; kronična leukemija zahvaća zrelije krvne stanice; te se krvne stanice repliciraju ili akumuliraju sporije i mogu normalno funkcionirati neko vrijeme; neki oblici kronične leukemije u početku ne daju rane simptome i mogu godinama proći nezapaženo ili nedijagnosticirano.

Leukemiju prema tipu krvne stanice koja je zahvaćena dijelimo na:

  • limfocitna leukemija – ova vrsta leukemije utječe na limfocite, koji tvore limfno tkivo; limfno tkivo čini imunološki sustav
  • mijelogena leukemija – utječe na stanice mijeloične loze; mijeloične stanice razvijaju se do crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica i stanica koje proizvode trombocite.

Glavne vrste leukemije su:

  • akutna limfocitna leukemija (ALL) – najčešća vrsta leukemije kod male djece, no može se pojaviti i kod odraslih
  • akutna mijelogena leukemija (AML) – javlja se kod djece i odraslih; najčešća je vrsta akutne leukemije kod odraslih
  • kronična limfocitna leukemija (CLL) – najčešća kronična leukemija odraslih, ljudi se mogu osjećati dobro godinama bez potrebe za liječenjem
  • kronična mijelogena leukemija (CML) – uglavnom pogađa odrasle osobe; osoba s CML-om može imati malo simptoma ili biti asimptomatska mjesecima ili godinama prije ulaska u fazu u kojoj stanice leukemije rastu brže
  • druge vrste – postoje i druge, rjeđe vrste leukemije, uključujući leukemiju dlakavih stanica, mijelodisplastične sindrome i mijeloproliferativne poremećaje.
Brže rastuće leukemije kao što su akutna mijeloična leukemija (AML) ili akutna limfoblastična leukemija (ALL) imaju veću vjerojatnost da uzrokuju simptome koji se razvijaju tijekom nekoliko tjedana
FOTO: Shutterstock

Kada posumnjati na leukemiju?

Simptomi ovise o tome koliko brzo se razvija leukemija i koja loza krvnih stanica je zahvaćena rakom. Sporije rastuće leukemije kao što su kronična limfocitna leukemija (CLL) i kronična mijeloična leukemija (CML) ne moraju uzrokovati simptome u ranim fazama. Mogu se otkriti slučajno nakon rutinskog uzimanja krvne slike. Ako simptomi i postoje, oni su najčešće blagi i postupno se razvijaju te se mogu zamijeniti sa simptomima drugih bolesti, poput gripe.

Brže rastuće leukemije kao što su akutna mijeloična leukemija (AML) ili akutna limfoblastična leukemija (ALL) imaju veću vjerojatnost da uzrokuju simptome koji se razvijaju tijekom nekoliko tjedana. Ljudi se često vrlo brzo osjećaju bolesno. Većina simptoma akutne leukemije uzrokovana je abnormalnim stanicama leukemije koje ispunjavaju koštanu srž. To znači da zdrave krvne stanice ne čine krv kao i obično, nego su dijelom i abnormalne.

Opći simptomi leukemije su:

Vrtoglavica može biti simptom leukemije
FOTO: Shutterstock

Simptomi povezani s malim brojem crvenih krvnih stanica (eritrocita)

Leukemija može zaustaviti organizam da normalno proizvodi crvena krvna zrnca. Mali broj crvenih krvnih stanica naziva se anemija (krvna slika kod leukemije). Kod anemije mogu biti prisutni sljedeći simptomi: 

Simptomi povezani s malim brojem bijelih krvnih stanica (leukocita)

Leukemija može zaustaviti tijelo da normalno proizvodi bijele krvne stanice. Premalo zdravih bijelih krvnih stanica (leukopenija) može uzrokovati sljedeće simptome:

Modrice mogu biti simptom leukemije
FOTO: Shutterstock

Simptomi povezani s malim brojem krvnih pločica (trombocita)

Leukemija može zaustaviti tijelo da normalno proizvodi trombocite (trombocitopenija). To može uzrokovati neobična krvarenja kao što su:

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Leukemia. (2022). Mayo Clinic.
  2. Leukemia symptoms and signs. (2022). Cancer Center.
  3. Signs and symptoms of leukaemia. (2022). Macmillan Cancer Support.

Ocijenite članak

2 / 5   3

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu