Stres se može definirati kao fiziološki i psihološki odgovor organizma na situaciju koju osoba procjenjuje ugrožavajućom. Iako je ta situacija ponekad relativno jednostavna ili objektivno savladiva, osoba u tom trenutku percipira da je prezahtjevna i da prelazi njezine mogućnosti i kapacitete suočavanja i nošenja sa stresom, zbog čega može doživjeti brojne posljedice stresa na organizam.

Zahtjevi i događaji koje nam svakodnevica redovito nameće, a koje uzrokuju stres, nazivamo stresorima. Svaka osoba ima drugačije stresore, a osobine ličnosti i iskustvo koje je stekla tijekom života uvelike ovise o tome što će osoba smatrati i percipirati stresorom, a što ne.

Stres negativno utječe na fiziološke reakcije organizma, a stručnjaci smatraju da najteže posljedice stresa ostaju na imunološkom sustavu koji učestali i kronični stres trajno oštećuje.

Utjecaj stresa na organizam

Kada se u našoj okolini pojavi potencijalni stresor, svatko od nas bira mehanizam suočavanja koji je do tog trenutka izgradio. Najčešće izabiremo borbu ili bijeg (eng. fight or flight), ovisno o tome koji je uzrok stresa u pitanju i koliko smo trenutno spremni na stresnu situaciju koja se pojavila. Organizam se prirodno automatski pokušava zaštititi, što prije pobjeći iz novonastale situacije ili je pokušati pobijediti tako da ga ne ugrozi.

Način suočavanja sa stresom kod svakoga je različit. Bilo bi dobro kada bi se osoba u tom trenutku mogla usredotočiti na problem i situaciju, a ne samo na emocije. Međutim, emocionalni stres je snažan i pokreće brojne reakcije u tjelesnom i psihičkom funkcioniranju (od pojačanog znojenja, lupanja srca i plitkog disanja, pa sve do mentalne blokade, nemogućnosti koncentracije i izražene panike). 

Često se dogodi da nas reakcije na stres potpuno blokiraju te da nam onemogućuju suočavanje sa samim problemom. U tom trenutku stavljamo naglasak na emocije i smirivanje, a onda bi bilo dobro da se ipak vratimo uzroku problema, pokušamo ga riješiti i napraviti promjenu. U suprotnom ćemo naučiti tehnike smirivanja i opuštanja, ali ćemo i dalje doživljavati stres zbog istog uzroka, što dugoročno može imati puno teže posljedice stresa na zdravlje.

Više o tome koji su fizički simptomi stresa pročitajte u članku “Fizički simptomi stresa: Obratite pozornost! Ovo su upozoravajući znakovi koje vam tijelo šalje“.

Vrste stresa – koja je najgora?

Svaki oblik stresora, bio to neki veliki životni događaj, kronični ili svakodnevni mali stresor, može imati negativne posljedice koje se očituju na zdravlju pojedinca. Razlikujemo dvije velike vrste stresa – akutni i kronični. Vjeruje se da akutni stres nema toliko ozbiljne posljedice, ali posljedice stresa na organizam ovise o samom uzroku stresa i intenzitetu reakcije organizma.

S obzirom na to da kronični stres vodi promjenama u razini hormona u organizmu, posebice adrenalina i kortizola, imunološki sustav značajno slabi jer visoka razina kemijskih supstanci u organizmu nerijetko inhibira reakcije zdravog organizma na antigene.

Brojnim istraživanjima uočeno je da stres može biti okidač za razvoj određene bolesti, ali ne i nužan uzrok, te da može dovesti do pogoršanja simptoma već postojeće bolesti.

Kad je u pitanju kronični stres, simptomi mogu uključivati česte glavobolje, nesanicu, anksioznost i depresiju, poremećaje u prehrani, a tu je i sklonost zloupotrebi psihoaktivnih supstanci, povlačenju iz društva i upadanju u rizična ponašanja.

Važno je imati na umu da ne postoje izravne bolesti od stresa, nego se dugotrajnim stresom trajno oštećuje normalno funkcioniranje organizma, zbog čega je stres posrednik u nastajanju određenih oboljenja. Posljedice stresa i nervoze trebamo shvatiti ozbiljno te biti spremni potražiti pomoć ako sami više ne pronalazimo načine preživljavanja.

Nema objektivnih dokaza da je stres izravni uzročnik bolesti, ali općenito se smatra da je vjerojatnije da će stres utjecati na progresiju i recidiv simptoma nego na sam početak bolesti.

U suvremenim društvima i ubrzanim životnim rutinama kronični stres je povezan s patogenezom mnogih bolesti, uključujući čak i rak. Rezultira aktivacijom specifičnih signalnih putova u stanicama raka i tumorskom mikrookruženju, što dovodi do rasta i progresije tumora.

Pročitajte članak “Bolesti od stresa: Stalno smo u stanju pripravnosti, a to je opasno! Imamo popis bolesti koje se dobivaju od stresa“.

Posljedice dugotrajnog stresa na organizam

Stresne situacije aktiviraju tzv. negativni afekt koji uključuje uznemirenost i negativne emocije. Istovremeno, dolazi do promjena imunoloških funkcija te neuroendokrinih promjena koje mogu rezultirati brojnim zdravstvenim ishodima. 

Znanstvena disciplina koja se naziva psihoneuroimunologija naglašava važnost imunološkog sustava koji nastoji zaštititi organizam od unutarnjih poremećaja i vanjskih prijetnji. Međutim, stres preko ljudskog ponašanja nerijetko utječe na promjene u imunološkom funkcioniranju. 

S obzirom na to da kognicije i emocije mogu mijenjati aktivnost limbičkih struktura, tako se mijenja i način lučenja raznih hormona kao što su kortikosteroidi, hormon rasta, prolaktin i katekolamini, što doprinosi promjeni i tijeku već postojećih bolesti u organizmu.

Oslabljeni imunološki sustav inhibira djelovanje protutijela koja prepoznaju antigene te se organizam ne može adekvatno obraniti od štetnih tvari iz okoline – virusa, bakterija i sl.

Dugoročni stres potiskuje imunološke funkcije, dovodi do smanjene proliferacije limfocita i smanjene otpornosti organizma na infekcije i tumore te se nerijetko razvijaju karcinomi, infektivne i autoimune bolesti, čiji su početak i razvoj povezani s neadekvatnim odgovorom organizma na stres.

Kako smanjiti stres?

Uspješnost bilo kakve strategije u suočavanju sa stresom uvelike ovisi o tome kako osoba percipira situaciju te kako vrednuje vlastitu uspješnost suočavanja. Uključivanje u edukacije i radionice kojima je cilj učenje strategija suočavanja sa stresom i tehnika relaksacije može biti korisno za svaku osobu koja nema dovoljno resursa i mehanizama za obranu od stresnih situacija.

Pritom je jako važna okolina i socijalna podrška koju osoba prima od najbližih. Socijalna potpora odnosi se na doživljaj zadovoljstva pojedinca društvenim odnosima i smatra se da igra važnu ulogu u ublažavanju psiholoških i bioloških odgovora na stres.

Ponekad je dovoljan iskren i otvoren razgovor s osobom od povjerenja za ublažavanje učinaka stresa, a ponekad je potrebno potražiti i psihoterapijsku i psihofarmakološku pomoć.

Ovisno o uzroku stresa, možemo mijenjati ponašanja u svakodnevici kako bismo smanjili izloženost stresu. Ako to nije moguće, važno je imati provjerene tehnike za suočavanje sa stresom, kao što su one koje se redovito koriste u psihološkoj praksi, a koje može svatko naučiti i samostalno koristiti. 

Pročitajte članak “Razbijamo ‘tabu’ odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju“.

Oporavak od stresa

Kod nekih ljudi akutni ili kronični stres ne mora uvijek imati negativan ishod. U psihologiji postoji fenomen koji nazivamo “posttraumatski rast“, a događa se kada se promijeni značenje doživljene traume ili snažnog stresa kako bi se zadržale pozitivne pretpostavke o svijetu i samom sebi.

Pročitajte članak “Posttraumatski rast: Ne dožive ga svi! Psihologinja otkriva koje će ga osobe vjerojatnije doživjeti i kako izgleda proces“.

Teške stresne situacije mogu izazvati unutarnju potragu za većim smislom i osjećajem životne svrhovitosti. U skladu s tim, pojedinci mogu postupno mijenjati svoj svjetonazor, očekivanja i planove, odnosno mogu u svojoj poteškoći pronalaziti pozitivne koristi za vlastiti život. U takvim se situacijama javlja promjena vlastite životne filozofije, odnosa s drugima i samog sebe.

Nažalost, kod nekih će snažne stresne reakcije izazvati i dugotrajne poteškoće i ozbiljnije probleme, kao što je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Ubraja se u skupinu anksioznih poremećaja, a definira se kao odgođeni ili produljeni odgovor na stresni događaj. Uzrokuje ga snažno stresno i traumatsko iskustvo kojem je pojedinac bio izložen.

Neovisno o tome kakav je intenzitet stresa u pitanju, važno je uvijek imati na umu da će ga svaka osoba drugačije percipirati te da će joj možda biti potrebna pomoć. Probajte biti podrška, potražite informacije o stručnoj pomoći i budite spremni suosjećati s onima koji prolaze kroz težak i stresan period.

Pročitajte i članke:

• Tehnike suočavanja sa stresom: Provjereno pomažu! Psihologinja otkriva kako zaštititi psihofizičko zdravlje
• Namirnice protiv stresa: Složite tanjur koji će sniziti kortizol! Nutricionistica otkriva koja hrana pomaže u borbi protiv stresa
• Vježbe protiv stresa: Imamo popis osmišljen za vraćanje smirenosti i ravnoteže u užurbane i izazovne živote.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Recepti za doručak, ručak i večeru

Jelovnik za masnu jetru: Nutricionistica otkriva kako trebaju izgledati obroci

• Zrinka Babić
• 7 min čitanja

• emocionalni stres
• fizički simptomi stresa
• kako smanjiti stres
• kronični stres
• oporavak od stresa
• posljedice stresa i nervoze
• posljedice stresa na organizam
• posttraumatski stres
• vrste stresa