Apneja u snu je poremećaj spavanja u kojem disanje prestaje u kratkim razdobljima. Najlakše ju je prepoznati ako za vrijeme spavanja glasno hrčete te ako se osjećate umorno i izmoreno i nakon pune naspavanosti.

Apneja u snu se javlja kada uslijed opuštanja mišića ždrijela dolazi do pada baze jezika na stražnji zid ždrijela te djelomičnog ili potpunog zatvaranja dišnog puta. Kada govorimo o apneji, kažemo da se radi o poremećaju spontanog disanja.

Premda apneja može biti uzrokovana raznim uzrocima kao što su trauma, konzumacija droge ili neurološke bolesti, najčešći oblik apneje je apneja u snu u čijoj je podlozi prekomjerna tjelesna masa.

Izostanci disanja uglavnom traju oko 10 ili više sekundi, a mogu se pojavljivati i do 500 puta u noći. Kvaliteta sna je znatno narušena, a bolesnik ne može postići stadije dubokog sna te se ujutro budi umoran i pospan. Stoga ljudi koji pate od ovog poremećaja pate i od smanjene pozornosti i koncentracije tijekom dana.

Postoje dvije glavne vrste apneje u snu:

• opstruktivna apneja – dolazi do opstrukcije protoka zraka u gornjim dišnim putevima, što se događa kada se mišići ždrijela koji drže dišne puteve otvorenima pretjerano opuste tijekom spavanja
• centralna apneja sna – rjeđi oblik, pojavljuje se kada mozak ne šalje odgovarajuće signale mišićima koji su zaduženi za kontrolu disanja, što se događa nakon oštećenja središnjih dišnih centara ili oštećenjem neuromuskularne spojnice dišnih mišića.

Ako sumnjate da imate apneju, posjetite liječnika. Liječenje je potrebno kako bi se izbjegli problemi s radom srca i druge komplikacije.

Apneja u snu – uzroci

Centralna apneja je znatno rjeđa od opstruktivne, a nastaje kada mozak ne šalje podražaje mišićima za disanje. Bolesnik se često budi s osjećajem nedostatka zraka, a prisutna je dnevna pospanost. 

Opstruktivna apneja – uzroci

Opstruktivna apneja u snu događa se kada se mišići u stražnjem dijelu grla opuste. Ovi mišići podržavaju meko nepce, resicu, krajnike, bočne zidove grla i jezik.

Kada se opuste mišići, vaš se dišni put sužava ili zatvara kada udišete te samim time ne udišete adekvatnu količinu zraka što može dovesti do smanjene razine kisika u mozgu. Vaš mozak osjeti ovu nemogućnost disanja i nakratko vas trgne iz sna, tako da možete ponovno otvoriti svoj ​​dišni put.

To je buđenje obično tako kratko da ga se ni ne sjećamo. Ovaj obrazac može se ponoviti 5 – 30 puta ili više svaki sat, cijelu noć. Ovi poremećaji smanjuju sposobnost za postizanje željene duboke, mirne faze sna i vjerojatno ćete se osjećati pospano tijekom budnih sati.

Centralna apneja – uzroci

Centralna apneja za vrijeme spavanja, koja je mnogo rjeđa, javlja se kada mozak ne prenosi signale u mišiće disanja. Uobičajeno je buđenje tijekom spavanja popraćeno otežanim disanjem. Kao i kod opstruktivne apneje, javljaju se hrkanje tijekom spavanja te pospanost tijekom dana.

Najčešći uzroci centralne apneje su zatajenje srca, moždana krvarenja ili tumori mozga. Ljudi s centralnom apnejom će češće zapamtiti buđenja tijekom noći od ljudi s opstruktivnom apnejom.

Faktori rizika za nastanak apneje

Apneja je poremećaj koji se uglavnom javlja poslije 30. godine života. Kod muškaraca se pojavljuje češće nego kod žena. Može se javiti i ranije, u bilo kojoj životnoj dobi – može se čak javiti apneja u snu kod djece.

Neki od faktora koji mogu doprinijeti razvoju apneje su:

• prekomjerna tjelesna težina
• usko ždrijelo, veliki krajnici, velika resica, mala brada
• apneja u obitelji
• konzumiranje alkohola i sedativa
• pušenje
• bolesti srca
• moždani udar
• tumori mozga.

Apneja u snu – simptomi

Znakovi i simptomi opstruktivne i centralne apneje spavanja se preklapaju. Najčešći znakovi i simptomi opstruktivne i centralne apneje spavanja uključuju:

• pretjeranu pospanost tijekom dana
• glasno hrkanje – što je obično izraženije kod opstruktivne apneje
• prestanak disanja u snu (u epizodama) tijekom spavanja kojima svjedoče druge osobe
• nagla buđenja popraćena otežanim disanjem, što vjerojatno upućuje na centralnu apneju
• buđenje sa suhim ustima ili grlobolja
• jutarnja glavobolja
• poteškoće u snu (nesanica)
• problemi s pažnjom
• smanjeni libido
• noćno mokrenje.

Preporučujemo vam rješavanje kratkog testa koji bi vam mogao pomoći pri dijagnosticiranju apneje – Epworth test dnevne pospanosti.

Apneja u snu – kvaliteta života bolesnika

Prilikom smanjene razine kisika u krvi dolazi do porasta krvnog tlaka. Što je apneja težeg stupnja, rizik od povišenog tlaka je veći. Ponekad, u slučaju da osoba već boluje od neke bolesti, apneja može biti uzrokom iznenadne smrti. 

Opstruktivna apneja može pogoršati postojeću bolest te dovesti do poremećaja srčanog ritma i moždanog udara. Kada govorimo o centralnoj apneji, srčana bolest najčešći je uzrok apneje, vrlo rijetko posljedica. 

Osobe koje pate od apneje uvjerene su kako je s njihovim snom sve u redu, iako bez odmora jedva uspijevaju izdržati dnevni tempo. Bolesnik se obično osjeća pospano, razdražljivo, pati od glavobolje, ne može se koncentrirati te mu se često događa da zaspi tijekom posla ili za volanom automobila.

Nerijetko zbog apneje (hrkanje) dolazi do svađa, partneri napuštaju spavaću sobu – ponekad dolazi i do rastave braka. Budući da najbliži često ne shvaćaju o čemu se radi (apneja nije jedan od poremećaja zbog kojeg ljudi odlaze liječniku), izostaje element suosjećanja i razumijevanja.

Osobe koje pate od apneje često su razdražljive, deprimirane, nerijetko i impotentne. Na poslu među kolegama često ih se krivo tumači kao neradnike – zbog poteškoća pri održavanju budnosti. Nije rijetkost da osoba koja pati od apneje dobije i nekoliko otkaza prije nego se problem dijagnosticira.

CPAP uređaj za apneju u kućnoj njezi

Prije nego što se pacijenta pošalje na zadnju opciju – operaciju, pacijentu se preporučuje korištenje CPAP (continuous positive airway pressure) uređaja. 

CPAP je uređaj/potpora disanju kontinuiranim pozitivnim tlakom. Radi se o aparatu koji upuhuje zrak u dišni put preko maske stavljene na nos ili na usta i nos, a koju bolesnik nosi tijekom spavanja. Zrak se upuhuje pod tlakom 4 – 20 cm H2O i tako sprječava kolaps dišnog puta.

Ovisno o obliku apneje, kao i uzroku apneje, neki bolesnici iznimno teško podnose CPAP. Neki se nikako ne uspijevaju naviknuti na aparat te u periodu navikavanja imaju osjećaj kako im je još gore nego prije. Kod nekih se zbog neprilagođene maske ili maske koja je previše stisnuta uz lice pojavljuju problemi s vrlo otečenim podočnjacima.

Posebno pogodni za korištenje su CPAP aparati sa samoregulirajućim tlakom koji snižavaju tlak tijekom izdisaja, a povećavaju ga tijekom udisaja, što bolesniku omogućuje ugodniju primjenu. 

CPAP uređaj – cijena

Cijene CPAP uređaja se kreću 800 – 2000 eura, a aparate se može potražiti na internetu ili će vam liječnik dati kontakt provjerenog proizvođača. Godine 2012. Hrvatsko zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je CPAP uređaj uvrstio na listu pomagala te ga mogu dobiti svi pacijenti koji zadovoljavaju kriterije – AHI indeks (broj gušenja) koji mora biti veći od 15 dnevno. 

Apneja u snu – dijagnoza

Apneja se može dijagnosticirati pomoću: 

• tipičnih anamnestičkih podataka (hrkanje, prekomjerna težina, dnevna pospanost, umor)
• izgleda bolesnika
• skrining testova (Epworth upitnik, Berlinski upitnik, test uspavljivanja)
• prijenosnih sustava za cjelonoćno testiranje
• cjelonoćne polisomnografije – dužina boravka u bolnici ovisi o prethodnom nalazu, a ako je nalaz pozitivan, ostaje se još jednu ili dvije noći
• radiomorfometrijskih mjerenja.

Apneja u snu – liječenje

Kada je u pitanju blaga apneja u snu, prirodno liječenje uključuje promjenu pojedinih životnih navika. Kod blažih slučajeva apneje liječnik može preporučiti samo promjenu načina života kao što su:

• gubitak težine
• izbjegavanje konzumacije alkoholnih pića
• prestanak pušenja
• redoviti odlazak na spavanje
• spavanje na boku.

Određeni uređaji mogu pomoći otvoriti blokiran dišni put. U drugim slučajevima, može biti potrebno kirurško liječenje.

Kod težih slučajeva opstruktivne apneje se koristi aparat za upuhavanje zraka, tzv. CPAP (continuous positive airway pressure – stalan pozitivan tlak dišnog puta) ili se vrši korištenje oralnih proteza.

Liječenje centralne apneje je usmjereno na opće zdravstvene mjere, korištenje aparata za upuhivanje zraka CPAP i liječenje primarnih bolesti koje uzrokuju centralnu apneju.

Operacija je obično opcija samo nakon što drugi tretmani nisu uspjeli. Uključuje rekonstrukciju gornjih dišnih puteva, a cilj joj je povećanje dišnog puta te uklanjanje uzroka hrkanja. Ako stanje zahtijeva, jedno od rješenja je i traheotomija, odnosno otvaranje dušnika.

Pročitaje i ove članke:

• Poremećaji spavanja: Ima ih čak 1/3 odraslih! Psihologinja otkriva što sve remeti san, koji simptomi upućuju na poremećaj i što učiniti
• Psihološke posljedice dugotrajnog nespavanja: Psihologinja otkriva što može poći po zlu kad nam kronično nedostaje sna i kako si pomoći
• Više od polovice Hrvata ima probleme sa spavanjem i teško se budi: Stručnjaci otkrivaju što stoji iza toga i kako ćete se konačno naspavati.

• apneja
• apneja u snu
• centralna apneja
• opstruktivna apneja

Učitaj više izvora