Ektopična trudnoća ili izvanmaternična trudnoća je trudnoća koja se događa izvan maternice. To se događa kada se oplođeno jajašce implantira na mjestu koje ne može podržati njegov rast.

Izvanmaternična trudnoća najčešće se događa u jajovodu (struktura koja povezuje jajnike i maternicu), a rjeđe se može dogoditi i u jajniku, trbušnoj šupljini ili grliću maternice.

Ektopična trudnoća može postati opasna po život, osobito ako pukne jajovod. To se naziva ruptura izvanmaternične trudnoće i može uzrokovati ozbiljno krvarenje, infekciju i ponekad smrt, što je hitno medicinsko stanje.

Ektopična trudnoća se događa kada se oplođeno jajašce implantira izvan maternice. Oplođeno jajašce treba putovati niz jajovode i ugraditi se u zid maternice, gdje se može razviti. U izvanmaterničnoj trudnoći, jajašce se implantira u jednu od struktura na putu. Najčešće se to može dogoditi unutar jajovoda. Ovdje se događa većina izvanmaterničnih trudnoća – oko 90 %.

Ektopične trudnoće javljaju se u oko 2 % svih trudnoća.

Ektopična trudnoća – simptomi

Rani simptomi izvanmaternične trudnoće mogu biti vrlo slični tipičnim simptomima trudnoće. Međutim, tijekom izvanmaternične trudnoće mogu se osjetiti dodatni simptomi, uključujući:

• vaginalno krvarenje
• bol u donjem dijelu trbuha, zdjelici i donjem dijelu leđa
• vrtoglavicu ili slabost.

Ako dođe do puknuća jajovoda, bol i krvarenje mogu biti dovoljno jaki da izazovu dodatne simptome što može uključivati:

• nesvjesticu
• nizak krvni tlak (hipotenzija)
• bol u ramenu
• rektalni pritisak ili probleme s crijevima.

Kada jajnik pukne, može se osjetiti iznenadna, oštru bol u donjem dijelu trbuha.

Izvanmaternična trudnoća je hitan medicinski slučaj. Maternica je jedini organ koji može zadržati rastući fetus. Može se rastezati i širiti kako fetus raste. Jajovodi nisu toliko fleksibilni. Mogu prsnuti dok se oplođeno jajašce razvija. Ako se to dogodi, može nastati ozbiljno, po život opasno unutarnje krvarenje.

Izvanmaterničnu trudnoću potrebno je odmah liječiti kako bi se izbjegla ozljeda jajovoda i drugih organa, unutarnje krvarenje i eventualna smrt.

Ektopična trudnoća – uzroci i rizični faktori

U većini slučajeva, stanja koja usporavaju ili blokiraju kretanje jajne stanice niz jajovod uzrokuju izvanmaterničnu trudnoću. To se može dogoditi jer:

• postoji ožiljno tkivo, priraslice ili upala od prethodne operacije zdjelice
• jajovodi su oštećeni, primjerice od spolno prenosive infekcije
• jajovod je nepravilnog oblika
• postoji izraslina koja blokira jajovod.

Nekoliko je čimbenika rizika koji bi mogli povećati šanse za razvoj izvanmaternične trudnoće. Oni su:

• prethodna izvanmaternična trudnoća
• povijest upalne bolesti zdjelice, infekcije koja može uzrokovati stvaranje ožiljnog tkiva u jajovodima, maternici, jajnicima i grliću maternice
• kirurški zahvat na jajovodima (uključujući podvezivanje jajovoda) ili na drugim organima u području zdjelice
• povijest neplodnosti
• liječenje neplodnosti in vitro oplodnjom (IVF)
• endometrioza
• spolno prenosive infekcije
• intrauterini uložak na mjestu u trenutku začeća
• povijest pušenja duhana.

Rizik također raste i s godinama. Žene starije od 35 godina imaju veći rizik za razvoj ektopične trudnoće od mlađih od 35 godina.

Kada je u pitanju vanmaternična trudnoća, iskustva govore da do 50 % ljudi koji dožive izvanmaterničnu trudnoću nemaju ni jedan od gore navedenih čimbenika rizika.

Ektopična trudnoća – dijagnoza i liječenje

Pregled zdjelice može pomoći liječniku da identificira područja boli, osjetljivosti ili mase u jajovodu ili jajniku. Međutim, za završnu dijagnozu izvanmaternične trudnoće potrebni su dodatni testovi.

• Test za trudnoću – liječnik će naručiti analizu krvi na ljudski korionski gonadotropin (HCG) kako bi potvrdila trudnoća. Razina ovog hormona raste tijekom trudnoće. Ovaj krvni test može se ponavljati svakih nekoliko dana sve dok ultrazvučno testiranje ne potvrdi ili isključi izvanmaterničnu trudnoću – obično oko 5 – 6 tjedana nakon začeća (kada se otkriva vanmaternična trudnoća).
• Transvaginalni ultrazvuk – omogućuje liječniku da vidi točno mjesto trudnoće. Koristi zvučne valove za stvaranje slika maternice, jajnika i jajovoda i šalje slike na obližnji monitor. Ultrazvuk abdomena, pri kojem se ultrazvučna sonda pomiče preko trbuha, može se koristiti za potvrdu trudnoće ili procjenu unutarnjeg krvarenja.
• Ostale krvne pretrage – napravit će se kompletna krvna slika kako bi se provjerila anemija ili drugi znakovi gubitka krvi.

Oplođeno jajašce se ne može normalno razviti izvan maternice. Kako bi se spriječile komplikacije opasne po život, potrebno je ukloniti ektopično tkivo. Ovisno o simptomima i kada se otkrije izvanmaternična trudnoća, to se može učiniti uz pomoć lijekova, laparoskopske kirurgije ili klasične kirurgije.

Lijekovi

Rana izvanmaternična trudnoća bez nestabilnog krvarenja najčešće se liječi lijekom koji se zove metotreksat, koji zaustavlja rast stanica i otapa postojeće stanice. Lijek se daje injekcijom. Vrlo je važno da dijagnoza izvanmaternične trudnoće bude sigurna prije nego što se krene s ovim tretmanom. Nakon injekcije, liječnik će naručiti još jedan test humanog korionskog gonadotropina (HCG) kako bi se utvrdilo koliko dobro liječenje djeluje i trebate li još lijekova.

Laparoskopski zahvati

Salpingostomija i salpingektomija dvije su laparoskopske operacije koje se koriste za liječenje nekih izvanmaterničnih trudnoća. U tim se zahvatima pravi mali rez na abdomenu, blizu ili u pupku. Nakon toga, liječnik koristi tanku cijev opremljenu lećom kamere i svjetlom (laparoskop) za pregled područja jajovoda.

Kod salpingostome, izvanmaternična trudnoća se uklanja te se ostavlja jajovod da zacijeli sam. Kod salpingektomije uklanjaju se i izvanmaternična trudnoća i jajovod.

Odabrana procedura ovisi o količini krvarenja i oštećenja te o tome je li jajovod pukao. Također je važan faktor je li drugi jajovod normalan ili pokazuje znakove prethodnog oštećenja.

Hitna operacija

Ako izvanmaternična trudnoća uzrokuje jako krvarenje, možda će biti potrebna hitna operacija. To se može učiniti laparoskopski ili kroz abdominalni rez (laparotomija). U nekim slučajevima može se spasiti jajovod, međutim obično se puknuti jajovod mora ukloniti.

Pročitajte i ove članke:

• Ispitivanje prohodnosti jajovoda: Test nakon kojeg lakše dolazi do spontane trudnoće
• Prenesena trudnoća: Samo 3 – 5 % žena rađa na izračunati termin poroda! Evo koji su uzroci i moguće komplikacije te kako potaknuti porod
• Biokemijska trudnoća: 50 % svih trudnoća završava prije nego se može dokazati! Evo zašto i kakva su iskustva s trudnoćom poslije.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Otkriva psihologinja

Psihološki profil ljubavnika: Zašto ljudi varaju?

• Marija Šimunić
• 5 min čitanja

• ektopična trudnoća
• ektopična trudnoća - simptomi
• kada se otkriva vanmaternična trudnoća
• vanmaternična trudnoća - iskustva
• vanmaternična trudnoća i temperatura