Terapija strujom (elektroterapija): Koje su vrste i nuspojave te kakva su iskustva?
- Budite prvi i komentirajte!
- 6 min čitanja

Terapija strujom, odnosno elektroterapija, zauzima važno mjesto u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji. Iako mnogima na prvi spomen zvuči pomalo zastrašujuće, riječ je o vrlo kontroliranoj i sigurnoj metodi.
Postoje različite vrste elektroterapije gdje se koriste različite vrste električnih struja u svrhu smanjenja boli, poticanja cirkulacije i oporavka mišića.
U nastavku teksta donosimo vam pregled najčešćih elektroterapijskih procedura, indikacije i kontraindikacije za svaku pojedinu vrstu struje, kao i kakav je osjet pojedine struje (fizikalna terapija strujom – iskustva).
Terapija strujom (elektroterapija)
Reakcija na terapiju strujom je gotovo uvijek pozitivna jer većina struja pruža ugodan osjećaj te ima vrlo brz efekt u smanjenju bolova iako je najčešće kratkotrajan (do nekoliko sati), no rijetko se mogu javiti i nuspojave na elektroterapiju.
Kad je u pitanju fizikalna terapija strujom, nuspojave koje su najčešće jesu:
- lokalne kožne reakcije – crvenilo kože (eritem) ispod elektroda; blagi osip ili iritacija (galvanski osip)
- neugodnost ili bol – previsoka jakost struje može uzrokovati neugodu, bol ili preintenzivne kontrakcije mišića; kod osjetljivih pacijenata čak i lagani impulsi mogu biti neugodni
- umor i iscrpljenost – nakon jače elektrostimulacije mišići mogu biti privremeno umorni, slično kao nakon treninga
- pogoršanje simptoma – kod nekih pacijenata bol se može kratkotrajno pojačati nakon tretmana, što obično spontano prolazi nakon nekoliko sati do dana
- oštećenja kože (rijetko) – kod dugotrajne ili nepravilne primjene mogu nastati male opekline, osobito ako elektroda nije dobro navlažena ili ako se koristi previsoka doza.
Rizik je veći:
- kod osoba sa smanjenim osjetom (dijabetes, neuropatije) jer mogu ne primijetiti prejaku stimulaciju
- kod starijih ljudi i tanke/atrofične kože
- kod prisutnosti rana, ožiljaka ili metalnih implantata ispod elektroda.
Važno je da odmah obavijestite fizioterapeuta ukoliko primjećujete kako se promijenio osjet struje ili se pojavio neugodan osjet ili neka druga reakcija za vrijeme primjene elektroterapije, jer elektroterapija ne smije biti neugodna.

TENS (Transkutana elektro-nervna stimulacija)
TENS koristi blage električne impulse koji se putem elektroda prenose kroz kožu i djeluju na živčane završetke. Cilj je blokirati prijenos bolnih podražaja prema mozgu i potaknuti lučenje endorfina – prirodnih analgetika u tijelu.
Osjećaj TENS-a mora biti podnošljiv (trnci, mravci), a ne smije se dostići prag motornog podražaja (dolazi do kontrakcije).
Nakon 5 – 10 minuta zbog smanjenog otpora kože smanjuje se senzibilni osjet (priviknete se na struju), pa struju treba pojačati kako bi bila i dalje na razini ugode.
Elektrode se apliciraju na područje kože gdje se projicira bol (dermatom), jedna elektroda ide na bolni dermatom, a druga na isti dermatom s druge strane tijela.
Vrijeme trajanja jedne aplikacije je 10 – 15 minuta, a analgezija traje četiri sata.
Indikacije su kronična i akutna bol (bol u leđima, vratu, zglobovima), neuropatska bol, bol nakon operacija, sportske ozljede.
Kontraindikacije su pacemaker, epilepsija, trudnoća u području trbuha i križa, oštećena koža na mjestu postavljanja elektroda, dekompenzirane srčane bolesti.
Osjet struje – pacijent osjeća lagano trnjenje, mravinjanje ili pulsiranje, koje ne smije biti neugodno. Intenzitet se uvijek prilagođava individualnom pragu tolerancije.
IFS (Interferentne struje)
Nastaju kada se dvije struje različitih frekvencija križaju u tkivu i proizvode novu, “interferentnu” struju. Ona prodire dublje od TENS-a, pa se koristi kod problema koji se nalaze u dubljim strukturama.
Trajanje liječenja je 6 – 15 puta, iznimno 20 puta, a nakon toga nemaju više nikakvog učinka pa treba napraviti pauzu od 15 dana.
Indikacije su kronični bolni sindromi, degenerativne promjene kralježnice i zglobova, neuralgije, poboljšanje lokalne cirkulacije, prijelomi jer potiču stvaranje kalusa (zacjeljivanje prijeloma), Burgerova bolest, algodistrofije, gastralgija (bol u želucu).
Kontraindikacije su pacemaker, svježe tromboze, trudnoća (posebno abdomen), maligne bolesti u aktivnoj fazi, Parkinsonova bolest, spastična kljenut, zarazne bolesti, sklonost krvarenju, odsutnost kožnog osjeta.
Osjet struje – pacijent osjeća ugodnu, dublju vibraciju ili pulsiranje koje se širi ispod elektroda.

Dijadinamske struje (Bernardove struje)
Ove struje koriste jednosmjerni oblik izmjeničnih struja niske frekvencije. Postoji više modulacija, a svaka ima specifičan učinak:
- DF (difazni fiksni) ili modulacija I – koristi se za brzu analgeziju
- MF (monofazni fiksni) ili modulacija II – djeluje na cirkulaciju i metabolizam
- CP (kratki period) ili modulacija III – kombinira DF i MF, za kronične bolove
- LP (dugi period) ili modulacija IV – primarno za kronične bolove i opuštanje mišića.
Trajanje liječenja je 6 – 10 dana, a nakon toga slijedi pauza u istom trajanju (nakon 10 puta nema više učinka). Trajanje jedne aplikacije je 3 – 6 minuta, a iznimno 12 minuta.
Indikacije su neuralgije, radikulopatije, artroze, bolovi u mišićima i zglobovima, poremećaji cirkulacije, uklanjanje hematoma, uspostava normalne limfne cirkulacija, smanjenje edema, smanjenje mišićnog tonusa, sportske ozljede i ozljede mekih tkiva, Burgerova bolest, algodistrofije, gastralgija, bolna stanja u području glave i vrata.
Kontraindikacije su pacemaker, maligne bolesti, trudnoća u području abdomena, teške srčane aritmije, otvorene rane, akutne upale.
Osjet struje – pacijent osjeća trnjenje koje može prelaziti u ritmično pulsiranje.
Ultrapodražajne struje
Osnovno djelovanje ultrapodražajnih struja je analgetsko, tj. ublažavanje boli.
Indikacije su bolna stanja, degenerativne bolesti kralježnice, prvenstveno diskopatija te spondiloartroza i spondiloza, no i artroze drugih područja, ankilozantni spondilitis, upale zglobova u mirnijim fazama, stanja nakon ozljeda, bolovi u mišićima, neuralgije.
Kontraindikacije su maligni tumori, madeži u području primjene, povišena tjelesna temperatura, krvarenje i sklonost krvarenju, akutne upale, strana metalna tijela (proteze, pločice i vijci nakon operacija, geleri itd.) i nakit u području primjene, dekompenzirane srčane bolesti, pacemaker, trudnoća.
Osjet struje – ove struje se ne osjete jer je njihovo djelovanje iznad praga podražaja kože

Galvanizacija ili galvanske struje
Galvanizacija je metoda u kojoj se koristi istosmjerna, konstantna struja za liječenje različitih zdravstvenih stanja. U kontaktu s tijelom, koje je puno elektrolita, struja se prenosi pomoću iona, što dovodi do niza fizioloških reakcija – poboljšanja cirkulacije, smanjenja boli i poticanja živčane aktivnosti.
Načini primjene su:
- suha galvanizacija – elektrode obložene vlažnom tkaninom stavljaju se na kožu
- vlažna galvanizacija – ekstremiteti ili cijelo tijelo uranjaju se u vodu (hidroelektrične i galvanske kupke)
- specijalni oblici – Bergonijeva polumaska (za trigeminalnu neuralgiju), Ščerbakov okovratnik ili hlačice (za regulaciju vegetativnog sustava).
Tehnike koje se koriste su:
- poprečna – elektrode su nasuprotne, struja prolazi kroz cijelo područje, koristi se kod dublje boli
- uzdužna – može biti sedativna (katoda distalno) kod spazma ili podražujuća (katoda proksimalno) kod mlohavih stanja
- točkasta – male elektrode stavljaju se na lokalizirana bolna mjesta, poput zglobova prstiju.
Galvanizacija djeluje:
- na krvne žile i živce – izaziva hiperemiju (pojačano prokrvljenje), smanjuje bol, spušta kožni otpor
- na mišiće – povećava podražljivost i tonus, a pri uključivanju/isključivanju izaziva kratku kontrakciju.
Indikacije su pareze perifernih živaca, kronični reumatizam (izvan akutne faze), cirkulacijski poremećaji, bolesti krvnih žila.
Kontraindikacije su akutne upale, febrilna stanja, lokalni maligni tumori, krvarenja i sklonost krvarenju, pacemaker, dekompenzirane srčane bolesti, trudnoća.
Poseban oblik – jontoforeza – lijekovi se unose kroz kožu uz pomoć galvanske struje. Prednost je lokalno djelovanje bez opterećenja probavnog sustava.
Osjet struje – pacijent osjeća blago peckanje ili toplinu, a kod kupki i ugodno opuštanje.
Elektrostimulacija
Elektrostimulacija, često nazvana i “elektrogimnastika“, primjenjuje električne impulse kako bi izazvala kontrolirane kontrakcije mišića. Time se održava snaga, sprječava atrofija i potiče oporavak kod neuroloških ili ortopedskih stanja.
Vrste impulsa su:
- pravokutni – rijetko se koriste jer izazivaju neugodu
- trokutasti (eksponencijalni) – za liječenje mlohave kljenuti
- rastući impulsi – postupno jačaju, pa aktiviraju što veći broj mišićnih vlakana
- kombinirani impulsi – izmjenjuju pojedinačne i grčevite kontrakcije; koriste ih i sportaši za napredniji trening.
Indikacije su mlohava kljenut (kod oštećenja perifernih živaca), mišićna atrofija zbog neaktivnosti, “zaostala” kljenut nakon dugotrajnog ležanja, psihogene kljenuti.
Tehnike primjene su:
- bipolarna – dvije jednake elektrode postavljaju se na mišić, pogodna za veće mišiće
- monopolarna – aktivna elektroda na motoričkoj točki mišića, pasivna udaljenije; često se koristi na licu, šaci ili stopalu.
Posebne primjene su:
- stimulacija glatkih mišića (crijeva, mokraćnog mjehura)
- funkcionalna elektrostimulacija (FES) kod hemiplegičara ili skolioza, gdje stimulacija pomaže izvođenju pokreta u hodu ili korekciji držanja.
Djelovanje obuhvaća:
- održava i vraća mišićnu snagu
- poboljšava cirkulaciju
- potiče oporavak nakon ozljeda ili neuroloških bolesti.
Kontraindikacije su pacemaker, akutne upale, svježi prijelomi, metalni implantati, maligne bolesti, trudnoća (posebno abdomen i lumbalna regija).
Osjet struje – pacijent prvo osjeti trnjenje ili žmarce, nakon čega dolazi vidljiva kontrakcija mišića. Kod pravilnog doziranja kontrakcije nisu bolne, već slične osjećaju naprezanja pri vježbanju.
Pročitajte i ove članke:
- Vrste fizikalne terapije: Koje su i koliko traje?
- 10 razloga da trebate posjetiti fizioterapeuta
- Odgađa oporavak: Greška broj jedan koju radimo kada nas bole leđa i(li) vrat.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo

Šokantna istina o slanini: Povezuje se s rakom i demencijom – ali postoji sigurna granica
- Tomislav Stanić
- 3 min čitanja