Artroza je vrsta artritisa, a odnosi se na degenerativnu bolest zglobova. Do artroze najčešće dolazi trošenjem hrskavice koja se nalazi između zglobova.

Kronična je bolest cijelog zgloba obilježena razaranjem i gubitkom zglobne hrskavice uz druge artikularne promjene, poput hipertrofije kosti (stvaranje osteofita – izraštaja na kosti).

Različiti faktori utječu na pojavu artroze, a među najčešćima su dob, spol, težina i genetika.

Otprilike 8% (oko 360 000) odraslih osoba pati od ove bolesti u Hrvatskoj.

Artroza može zahvatiti bilo koji zglob na tijelu, ali pretežno su zahvaćeni zglobovi donjih udova i to koljena, kukovi te kralježnica.

Gdje se pojavljuje artroza?

Artroza se može pojaviti u bilo kojem zglobu u tijelu.

Najčešće se pojavljuje u sljedećim zglobovima:

• artroza kralježnice (najčešće vratne),
• artroza šake,
• artroza koljena,
• artroza ramena,
• artroza kukova, itd.

Uzroci i rizični faktori artroze

Degenerativni proces je obično polagan i progresivan. Zglobna hrskavica se polagano troši, a na nekim dijelovima potpuno nestane. Na rubovima zgloba nastaju karakteristični koštani izdanci – osteofiti.

Osteofiti su koštane promjene koje nastaju kao kompenzacijski odgovor na opterećenje, odnosno te promjene nastoje povećati samu površinu zgloba i tako smanjiti opterećenje na zglobu.

Artroza počinje mehaničkim oštećenjem tkiva (npr. povreda meniskusa) ili promjenom/oštećenjem u metabolizmu hrskavice.

Na razvoj artroze utječu različiti faktori, među kojima su najčešći:

• dob – artrozu, kao i druge oblike artritisa, najčešće razviju starije osobe zbog trošenja hrskavice s vremenom (degenerativni proces).
• težina – pretilost ili višak težine predstavlja rizik za razvoj artroze ili nekog drugog oblika artritisa. Dodatna tjelesna težina stavlja veći pritisak na zglobove i time potiče njihovo brže trošenje.
• ozljede – nesreće i infekcije mogu ozlijediti zglobove, čime se povećava mogućnost razvoja artroze.
• genetika – veće šanse za razvoj artroze imaju osobe koje imaju povijest bolesti u obitelji.

Početne promjene ove bolesti prolaze uglavnom bez simptoma.

Simptomi se razvijaju onda kada ostaci razorene hrskavice uzrokuju upalu sinovijalne membrane (sinovitis) što se očituje crvenilom, oteklinom i boli u zglobu.

Artroza – simptomi

Simptomi artroze razvijaju se sporo, a s obzirom na to da se radi o degenerativnoj bolesti, moguće je da se otkrije tek nakon dužeg vremena.

Među najčešćim simptomima artroze nalaze se:

• bol u zahvaćenim zglobovima, stalno je prisutna, a pojačava se pri određenoj tjelesnoj aktivnosti (npr. dugo hodanje) ili pri određenim pokretima,
• bol koja se smanjuje pri mirovanju,
• ukočenost zglobova,
• oteklina zahvaćenih zglobova,
• reducirana fleksibilnost zahvaćenih zglobova (ograničena pokretljivost – nemogućnost izvođenja kretnje u zglobu do kraja),
• pojava krepitacija u zglobu (zvukovi “pucketanja” ili “škripanja”),
• mekoća oko zahvaćenog zgloba.

Artroza i artritis

I artroza i artritis mogu zahvatiti kosti, ligamente i zglobove te imaju slične simptome (bol i ukočenost zglobova). Ipak, iako artroza i artritis zvuče kao slične bolesti, postoji bitna razlika među njima.

Artritis je skupni naziv za različita stanja koja izazivaju upale u zglobovima. Artroza je zapravo vrsta artritisa, i to jedan od najčešćih tipova artritisa.  

Dijagnoza artroze

Po zakazanom liječničkom pregledu, liječnik ispituje pacijente o simptomima i povijesti bolesti u obitelji, što mu pomaže pri određivanju vrste artritisa. Na artrozu se posumnja već nakon pojave prvih simptoma. 

Nakon fizikalnog pregleda mogući su dodatni pregledi, među kojima su:

• radiogram;
• artrocenteza ili infiltracija zglobova – prikupljanje sinovijalne tekućine iz zglobova za analizu.

Kako izliječiti artrozu?

Većina metoda liječenja artroze fokusiraju se na smanjivanje boli i opterećenja zglobova. Također, povećava se snaga i opseg pokretljivosti zahvaćenog zgloba.

Osnovno se liječenje zasniva na:

• fizikalnim mjerama rehabilitacije,
• vježbama snage, fleksibilnosti i izdržljivosti,
• potpornim uređajima,
• podešavanju svakodnevnih aktivnosti.

Kada se ustanovi da osoba ima artrozu, liječnik može predložiti različite načine tretmana. Među najčešćim metodama liječenja su uzimanje lijekova (za kontrolu boli i upale) i injekcije hijaluronske kiseline.

Mnogi lijekovi bez recepta, uključujući acetilsalicilnu kiselinu (npr. Andol) ili ibuprofen (česti protuupalni lijekovi) mogu biti korisni za učinkovitu kontrolu boli i upale kod artroza.

Razna pomagala (štapovi, štake, hodalice ili razna učvršćenja za zglobove) suzbijaju bolove i poboljšavaju funkciju, ali ih moraju pratiti programi vježbanja.

Iako se smatra krajnjom opcijom za oboljele, moguća je i operacija kojom se zahvaćeni, istrošeni zglob zamijeni novim.

Artroza – liječenje prirodnim putem

Prirodno liječenje uključuje mjere koje se mogu poduzeti za prevenciju ili smanjivanje boli, bez upotrebe lijekova.

Među preventivnim mjerama koje mogu spriječiti artrozu ili smanjiti simptome nalaze se:

• održavanje zdrave tjelesne težine – s obzirom na to da pretilost stavlja veći pritisak na zglobove, održavanje zdrave tjelesne težine pomaže cjelokupnom zdravlju, jačanju mišića, a samim time doprinosi zdravijim zglobovima.
• redovita fizička aktivnost – važno je baviti se nekim sportom ili fizičkom aktivnošću kako bi se poboljšalo generalno zdravlje, ali i učvrstili mišići koji mogu smanjiti pritisak na zglobove. Iako iz prve može biti bolno i nelagodno, dugoročno će smanjiti bol. Važno je pronaći onu aktivnost koja bi vam najviše odgovarala s obzirom na zglob koji je zahvaćen bolešću ili aktivnost u potpunosti prilagoditi mogućnostima.
• fizikalna terapija – kojoj je cilj smanjivanje upale i jačanje okolnih mišića kako bi se povećala sloboda pokreta zahvaćenog zgloba.
• upotreba ortopedskih pomagala –  koji pomažu rasterećenju zgloba i smanjenju boli.

Više o preventivnim mjerama artroze možete pročitati ovdje. 

Artroza – prehrana

Među prirodno liječenje artroze i drugih vrsta artritisa svakako spada i način prehrane.

Osim što je bitno imati balansiranu prehranu i održavati zdravu tjelesnu težinu, postoji nekoliko nutrijenata koji mogu pomoći osobama koje pate od artroze:

• Kolagen – nalazi se u povrću zelene boje, mrkvi, rajčici i soji.
• Selenij i sumpor – sumpor možete dobiti iz jaja, mliječnih proizvoda, kupusa, češnjaka, jabuka, itd. Selenij također možete dobiti iz jaja i mlijeka, te dodatno još iz kruha cjelovitog zrna, gljiva, kukuruza, itd.
• Omega-3 – ovom masnoćom obiluju chia sjemenke, te sjemenke lana i konoplje.
• Kurkuma i đumbir također mogu biti korisni.

• artritis
• artroza
• zdravlje zglobova
• zglobovi