Dijabetička neuropatija je vrsta oštećenja živaca koja se može pojaviti kod ljudi s dijabetesom. Visoka razina šećera u krvi može oštetiti živce u cijelom tijelu, a najčešće su zahvaćeni živci u nogama i stopalima.

Ovisno o zahvaćenim živcima, simptomi dijabetičke neuropatije uključuju bol i obamrlost u nogama, stopalima i rukama. Također može izazvati probleme s probavnim sustavom, urinarnim traktom, krvnim žilama i srcem. Neki ljudi imaju blage simptome, a za druge dijabetička neuropatija može biti prilično bolna i onesposobljavajuća.

Dijabetička neuropatija je ozbiljna komplikacija dijabetesa koja može pogoditi čak 50 % ljudi s dijabetesom. Razvoj iste može se usporiti dosljednom kontrolom šećera u krvi i zdravim načinom života.

Dijabetička neuropatija – uzroci i rizični faktori

Konstantno visoke razine šećera u krvi mogu oštetiti male krvne žile koje živcima opskrbljuju kisik i hranjive tvari. Bez dovoljno kisika i hranjivih tvari živčane stanice mogu umrijeti, što utječe na funkciju živca. To uzrokuje neuropatiju.

Nemoguće je točno predvidjeti koliko visoke razine šećera u krvi moraju biti – i koliko dugo – da izazovu neuropatiju. Jedna studija na osobama s dijabetesom tipa 2 pokazuje da HbA1C iznad 7 % tijekom najmanje tri godine povećava rizik od neuropatije povezane s dijabetesom. HbA1C od 7 % znači da je šećer u krvi u prosjeku 8,6 mmol/L.

Studije pokazuju da periferna neuropatija pogađa najmanje 20 % ljudi s dijabetesom tipa 1 koji imaju dijabetes najmanje 20 godina. Pogađa 15 – 50 % ljudi s dijabetesom tipa 2 koji imaju dijabetes najmanje 10 godina.

Svatko tko ima dijabetes može razviti neuropatiju, a prisutnost ovih čimbenika rizika povećava vjerojatnost oštećenja živaca:

• loša kontrola šećera u krvi – nekontrolirani šećer u krvi povećava rizik od svih komplikacija dijabetesa, uključujući oštećenje živaca
• anamneza dijabetesa – rizik od dijabetičke neuropatije raste što dulje osoba ima dijabetes, osobito ako šećer u krvi nije dobro kontroliran
• bolest bubrega – dijabetes može oštetiti bubrege; oštećenje bubrega šalje toksine u krv, što može dovesti do oštećenja živaca
• prekomjerna težina – indeks tjelesne mase (BMI) od 25 nadalje može povećati rizik od dijabetičke neuropatije
• pušenje – pušenje sužava i čini stijenke arterija tvrđim, smanjujući dotok krvi u noge i stopala; to otežava zacjeljivanje rana i oštećuje periferne živce.

Dijabetička neuropatija – simptomi

Postoje četiri glavne vrste dijabetičke neuropatije. Simptomi ovise o vrsti neuropatije koju osoba ima i koji su živci zahvaćeni. Obično se simptomi razvijaju postupno, bolesnik možda neće primijetiti da nešto nije u redu sve dok ne dođe do značajnog oštećenja živaca.

Periferna neuropatija

Ovaj tip neuropatije također se može nazvati distalnom simetričnom perifernom neuropatijom. To je najčešći tip dijabetičke neuropatije. Prvo zahvaća stopala i noge, a zatim šake i ruke. Znakovi i simptomi periferne neuropatije često su gori noću, a mogu uključivati:

• utrnulost ili smanjena sposobnost osjećanja boli ili promjena temperature
• osjećaj peckanja
• oštri bolovi ili grčevi
• slabost mišića
• ekstremna osjetljivost na dodir – za neke ljude čak i težina plahte može biti bolna
• ozbiljni problemi sa stopalima, kao što su čirevi, infekcije i oštećenja kostiju i zglobova.

Autonomna neuropatija

Autonomni živčani sustav kontrolira krvni tlak, otkucaje srca, znojenje, oči, mjehur, probavni sustav i spolne organe. Dijabetes može utjecati na živce u bilo kojem od ovih područja, što može uzrokovati znakove i simptome koji uključuju:

• nedostatak svijesti da su razine šećera u krvi niske (nesvjesnost hipoglikemije)
• padovi krvnog tlaka pri ustajanju iz sjedenja ili ležanja koji mogu uzrokovati omaglicu ili nesvjesticu (ortostatska hipotenzija)
• problemi s mjehurom ili crijevima
• sporo pražnjenje želuca (gastropareza), što uzrokuje mučninu, povraćanje, osjećaj punoće i gubitak apetita
• otežano gutanje
• promjene u načinu na koji se oči prilagođavaju iz svijetlog u tamno ili dalekog u blizu
• povećano ili smanjeno znojenje
• problemi sa seksualnim odgovorom, kao što su suhoća vagine kod žena i erektilna disfunkcija kod muškaraca.

Proksimalna neuropatija (dijabetička poliradikulopatija)

Ova vrsta neuropatije često zahvaća živce u bedrima, kukovima, stražnjici ili nogama. Također može utjecati na područje trbuha i prsa. Simptomi su obično na jednoj strani tijela, ali se mogu proširiti i na drugu stranu. Proksimalna neuropatija može uključivati:

• jaka bol u stražnjici, kuku ili bedru
• slabi i smanjeni bedreni mišići
• teško ustajanje iz sjedećeg položaja
• bol u prsima ili trbušnom zidu.

Mononeuropatija (fokalna neuropatija)

Mononeuropatija se odnosi na oštećenje jednog, specifičnog živca. Živac može biti u licu, torzu, ruci ili nozi, te može dovesti do:

• poteškoće s fokusiranjem ili dvostruki vid
• paraliza na jednoj strani lica
• utrnulost ili trnci u ruci ili prstima
• slabost u ruci koja može rezultirati ispuštanjem stvari
• bol u potkoljenici ili stopalu
• slabost koja uzrokuje poteškoće pri podizanju prednjeg dijela stopala (padanje stopala)
• bol u prednjem dijelu bedra.

Dijabetička neuropatija – dijagnoza

Dijagnosticiranje dijabetičke neuropatije vrši se obavljanjem fizikalnog pregleda i pažljivim pregledom simptoma i povijesti bolesti. Liječnik provjerava:

• ukupnu mišićnu snagu i tonus
• tetivne reflekse
• osjetljivost na dodir, bol, temperaturu i vibracije.

Liječnik može obaviti ili naručiti određene testove za pomoć u dijagnosticiranju dijabetičke neuropatije, kao što su:

• ispitivanje filamentima – mekana najlonska vlakna (monofilament) četkaju se po dijelovima kože kako bi se ispitala osjetljivost na dodir
• senzorsko ispitivanje – neinvazivni test koji se koristi da bi se utvrdilo kako živci reagiraju na vibracije i promjene temperature
• ispitivanje vodljivosti živaca – ovaj test mjeri koliko brzo živci u rukama i nogama provode električne signale
• elektromiografija – ovaj se test često provodi uz studije živčane vodljivosti; mjeri električna pražnjenja proizvedena u mišićima
• autonomno testiranje – mogu se napraviti posebni testovi kako bi se utvrdilo kako se krvni tlak mijenja dok je osoba u različitim položajima i je li znojenje unutar standardnog raspona.

Dijabetička neuropatija – liječenje

Za dijabetičku neuropatiju nema lijeka. Ciljevi liječenja su:

• usporiti napredovanje bolesti
• olakšati bol
• upravljati komplikacijama i vratiti funkciju.

Dobro upravljanje šećerom u krvi može čak poboljšati neke od trenutnih simptoma. Liječnik će odrediti najbolji ciljni raspon na temelju čimbenika uključujući dob, koliko dugo je prisutan dijabetes i stanje cjelokupnog zdravlja.

Razinu šećera u krvi potrebno je individualizirati. Općenito, preporučuju se sljedeće ciljane razine šećera u krvi za većinu ljudi s dijabetesom:

• između 4,4 – 7,2 mmol/L prije jela
• manje od 10,0 mmol/L dva sata nakon jela.

Američka dijabetička udruga (ADA) općenito preporučuje glikolizirani hemoglobin (A1C) od 7 % ili niže za većinu osoba s dijabetesom.

Drugi važni načini za usporavanje ili sprječavanje pogoršanja neuropatije uključuju održavanje krvnog tlaka pod kontrolom, održavanje zdrave tjelesne težine, prestanak pušenja i konzumacije alkohola i redovitu tjelesnu aktivnost.

Dijabetička neuropatija – lijekovi

Mnogi lijekovi na recept dostupni su za bolove živaca povezane s dijabetesom, ali ne djeluju na svakoga. Lijekovi na recept za ublažavanje bolova mogu uključivati:

• lijekovi protiv napadaja – neki lijekovi koji se koriste za liječenje epilepsije također se koriste za ublažavanje bolova u živcima, poput pregabalina i gabapentina
• antidepresivi – triciklički antidepresivi mogu pomoći kod blage do umjerene boli živaca; lijekovi u ovoj klasi uključuju amitriptilin, nortriptilin i dezipramin; inhibitori ponovne pohrane serotonina i norepinefrina (SNRI) još su jedna vrsta antidepresiva koji mogu pomoći kod bolova u živcima i imaju manje nuspojava, poput duloksetina i venlafaksin.

Ponekad se antidepresivi mogu kombinirati s lijekovima protiv napadaja ili s lijekovima za ublažavanje bolova, kao što su lijekovi dostupni bez recepta, poput paracetamola ili ibuprofena.

Dijabetička neuropatija – skrb različitih stručnjaka

Zbrinjavanje komplikacija će zahtijevati skrb različitih stručnjaka. To može uključivati ​​urologa ili kardiologa, ovisi o prisutnim komplikacijama:

• problemi s urinarnim traktom – neki lijekovi utječu na funkciju mokraćnog mjehura pa liječnik može preporučiti prekid ili promjenu lijeka; strogi raspored mokrenja ili mokrenje svakih nekoliko sati (tempirano mokrenje) uz lagani pritisak na područje mokraćnog mjehura (ispod pupka) može pomoći kod nekih problema s mokraćnim mjehurom; druge metode, uključujući kateterizaciju, mogu biti potrebne za uklanjanje urina iz živčano oštećenog mjehura
• problemi s probavom – za ublažavanje blagih znakova i simptoma gastropareze (probavnih smetnji, podrigivanja, mučnine ili povraćanja) mogu pomoći manji, češći obroci; promjene u prehrani i lijekovi mogu pomoći u ublažavanju gastropareze, proljeva, zatvora i mučnine
• nizak krvni tlak pri stajanju (ortostatska hipotenzija) – liječenje počinje jednostavnim promjenama načina života, kao što su nepijenje alkohola, unos adekvatne količine vode i polagana promjena položaja iz sjedenja u stajanje
• seksualna disfunkcija – lijekovi koji se uzimaju na usta ili injekcijom mogu poboljšati seksualnu funkciju kod nekih muškaraca, ali nisu sigurni i učinkoviti za sve; mehanički vakuumski uređaji mogu povećati dotok krvi u penis; ženama mogu koristiti vaginalni lubrikanti.

Pročitajte i ove članke: 

• Novi lijek za dijabetes tip 2: Regulira šećer u krvi, ali utječe i na gubitak kilograma! Evo tko ga smije uzimati i koje su nuspojave
• Znakovi dijabetesa na koži: Javljaju se kod 70 % pacijenata oboljelih od ove kronične bolesti! Liječnik otkriva koji su najčešći
• Normalna razina šećera u krvi ujutro: Liječnik otkriva kakav nalaz treba biti natašte i tri glavna uzroka povišenih vrijednosti.

• autonomna dijabetička neuropatija
• dijabetička neuropatija
• dijabetička neuropatija - lijekovi
• dijabetička neuropatija - simptomi

Učitaj više izvora