Bolovi u nogama iznad koljena i bolovi u bedrima – uzroci, simptomi i liječenje

1 komentara
15 min čitanja

Antonija Mišković

dr. med.

Bolovi u nogama i bedrima su česta pojava kako kod osoba koje se bave sportom tako i kod starije populacije koja ima problema sa zglobovima, krvnim žilama i živcima nogu.

Fizička aktivnost može uzrokovati akutne bolove u nogama iznad koljena, tzv. upalu bedrenih mišića.

Već smo pisali o najčešćim uzrocima bolova u nogama. Saznajte više: Bolovi u nogama – uzroci i liječenje

Bolovi u nogama iznad koljena i bolovi u bedrima– uzroci

Uzroke bolova u nogama iznad koljena podijelit ćemo na sportske ozljede i ostala stanja koja mogu uzrokovati bolove u nogama.

Bolovi u bedrima ili osjećaj pečenja i mravinjanja su često iskustvo. Većina uzroka boli u bedrima nije nešto što bi Vas trebalo zabrinjavati, ali ponekad je i znak nekog težeg oboljenja.

Postoje različita stanja koja mogu uzrokovati bolove u bedrima. Neka stanja česta su u osoba koje se profesionalno i rekreativno bave sportom. Najveći rizik za razvoj ozljede je nedovoljna fleksibilnost, neadekvatno zagrijavanje i istezanje prije vježbi. Osim ozljeda povezanih sa sportom, mogući uzroci bolova u bedrima su:

uklještenje živca,
posljedica šećerne bolesti te
razvitak duboke venske tromboze.

Bolovi u bedrima – simptomi

Bolovi u bedrima mogu biti različitog karaktera, od blage tupe boli do oštrog osjećaja probadanja.

Simptomi koji se mogu pojaviti uz bolove u bedrima su:

svrbež kože,
trnci u nogama,
poteškoće hodanja,
utrnulost nogu,
osjećaj pečenja u nogama.

Ako iznenada osjetite bol u bedrima, bez prethodne traume ili nekog Vama objašnjivog uzroka te ako se bol ne smiruje na odmor, poštedu i tretmane ledom, obratite se Vašem liječniku.

Sportske ozljede kao uzrok bolova u nogama iznad koljena

Sportske ozljede čest su uzrok boli u nogama i nisu prisutne samo kod vrhunskih sportaša već i kod populacije koja se rekreativno bavi sportom. Najviše sportskih ozljeda nastaje zbog neadekvatnog zagrijavanja, nedovoljne fleksibilnosti i istezanja te zbog pretjeranog opterećenja mišića.

Fizička aktivnost je vrlo važna za zdrav život i često je prvi način liječenja različitih bolesti poput šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, srčanih i krvožilnih bolesti.

Međutim, poštujte savjete trenera i nemojte se preforsirati. S vježbanjem treba početi lagano i postupno povećavati težinu vježbi. Obavezno se prije glavnih vježbi dobro zagrijte i istegnite mišiće. Istezanje mišića pomaže fleksibilnosti, a fleksibilnost mišića spašava od ozljede mišića.

Bolovi u mišićima natkoljenice – istegnuće i ruptura bedrenog mišića (lat. m. quadriceps femoris)

Kvadriceps ili četveroglavi mišić prednje strane natkoljenice jedan je od najvećih mišića u ljudskom tijelu te je nužan za stabilizaciju i pravilno funkcioniranje koljenskog zgloba, ali i zgloba kuka. Mišić kreće od zdjelice i gornjeg dijela bedrene kosti. Tetiva mišića kvadricepsa prelazi preko koljena i hvata se za potkoljenicu.

Istegnuće kvadricepsa i bolovi u bedrenom mišiću su jedna od najčešćih ozljeda mišića nogu. Mišići natkoljenice često trpe zbog ozljeda uzrokovanih pretjeranom fizičkom aktivnošću.

Istezanje prije i nakon vježbanja je najbolji način da spriječite nastajanje ove ozljede.

S obzirom na težinu razlikujemo nekoliko razina ozljede:

istegnuće kvadricepsa – istezanje mišićnih vlakana (vlakna nisu popucala).
djelomična, parcijalna ruptura kvadricepsa – neka vlakna mišića ili tetive su popucala,
potpuna ruptura kvadricepsa – vlakna mišića na određenom dijelu su popucala u potpunosti.

Rizik od istegnuća javlja se kod preopterećenja, kada ima nakupljenog zamora i kada je osoba loše zagrijana za fizičku aktivnost. Nedovoljna fleksibilnost doprinosi mogućnosti ozljede. Ozljede kvadricepsa česta su u nogometu, rukometu, košarci, trčanju…

Iako istegnuće mišića obično uzrokuje blage bolove u mišićima nogu, osoba može osjetiti grčeve i slabost, a noga može oteći. Naglije i teže ozljede nastaju pri kidanju mišića.

Simptomi rupture mišića su:

iznenadni bolovi u mišićima natkoljenice,
osjetljivost bedra,
ograničen raspon pokreta,
modrica, hematom,
oteklina,
osjećaj zakočenosti,
grčevi u nogama,
nemogućnost opružanja koljena,
nemogućnost hodanja,
slabost.

Liječenje obuhvaća RICE protokol kroz 24-72h od nastanka ozljede:

R (rest) – mirovanje, odmor, pošteda od fizičke aktivnosti,
I (ice) – primjena leda na bolno područje,
C (compression) – kompresija, stezanje mišića pomoću elastičnog zavoja,
E (elevation) – podići nogu iznad razine srca kako bi se smanjilo oticanje.

Slobodo koristite protuupalne lijekove za olakšavanje bolova poput ibuprofena i lokalno voltarena.

Nakon toga, kroz masažu i uporabom toplih obloga poboljšava se cirkulacija u mišiću.

Potpuna ruptura tetive kvadricepsa tretira se kirurški gdje se tetiva spaja s vrhom patele. Bitno je što ranije izvršiti operaciju.

Oporavak je postepen i pažljiv. Prvo se jača mišić statičkim vježbama, a zatim dinamičkim vježbama. Fizikalna terapija pomaže ozlijeđenima da se vrate vježbanju nakon ozljede.

Istegnuće i ruptura fleksora kuka (lat. m. iliopsoas)

M. iliopsoas je duboki fleksor bedara i kukova koji povezuje lumbalnu kralježnicu i unutarnju zdjelicu s bedrenom kosti. Primarna funkcija mu je podizanje nogu prema prsima, ali sudjeluje i u rotaciji.

Iliopsoas se sastoji od tri mišića:

m. psoas major,
m. psoas minor,
m. iliacus.

Najčešći uzrok ozljede je akutna trauma i prenaprezanje.

Po težini ozljede razlikujemo istegnuće, parcijalnu i potpunu rupturu mišićnih vlakana. Potpuna ruptura mišića je rijetka.

Simptomi istegnuća su osjećaj napetosti i zatezanje mišića.

Simptomi rupture mišića su:

bol u području ispred kuka koja se može spuštati i na rebra,
bol se pojačava pri pokretima,
bol u preponi,
oteklina,
crvenilo,
šepanje,
spazam mišića,
modrica, hematom.

Početno liječenje podrazumijeva RICE protokol:

R (rest) – mirovanje, odmor, pošteda od fizičke aktivnosti,
I (ice) – primjena leda na bolno područje,
C (compression) – pritisak, stezanje mišića pomoću elastičnog zavoja,
E (elevation) – podići nogu iznad razine srca kako bi se smanjilo oticanje.

Preporučuju se protuupalni lijekovi poput ibuprofena koji smanjuju upalu i uklanjaju bol. Lokalno se može primijeniti voltaren.

Rabi se i fizikalna terapija – sonoforeza, terapija magnetom, terapija laserom, masaža. Cilj fizikalne terapije je povećanje fleksibilnosti i povećanje snage ozlijeđenog mišića i mišića koji ga okružuju.

Pojačavanje fleksibilnosti je ključ uspješnog liječenja i prevencija ozljede.

Istegnuće i ruptura stražnje lože natkoljenice

Stražnja loža natkoljenice sastoji se od 3 mišića:

m. semitendinosus,
m. semimembranosus,
m. biceps femoris.

Mišići stražnje lože omogućuju kretnje suprotne kvadricepsu, oni su pregibači koljena. Osim toga, mišići stražnje lože natkoljenice pomažu i u opružanju trupa iz pretklonjenog položaja kao što utječu i na stabilnost donjeg dijela leđa.

Mišići stražnje strane natkoljenice slabiji su od mišića prednje strane natkoljenice (kvadriceps). Ako je snaga stražnjih mišića manja od 60% snage kvadricepsa postoji velik rizik od nastanka ozljede.

Ozljede mišića stražnje lože najčešće su ozljede u sportaša. Glavni rizik za nastanak ozljede je loše, neadekvatno ili nedovoljno istezanje te naglo povećanje intenziteta vježbi.

Kao i kod svih mišića postoje tri stupnja ozljede: istegnuće mišića, parcijalna ruptura i potpuna ruptura mišića.

Simptomi su nagla i iznenadna bol koja prati prenaprezanje, uganuće ili udarac. Osoba ne može ispružiti koljeno, niti hodati bez šepanja. Javlja se i hematom u obliku modrice.

Liječenje se provodi RICE protokolom kroz nekoliko dana (odmor, primjena leda na ozlijeđeno područje, kompresija elastičnim povojem i podizanje noge iznad razine srce).

Nakon početnog perioda liječenja slijedi fizioterapija s naglaskom na masažu, magnet, laser i ultrazvučnu terapiju kako bi ubrzali proces cijeljenja. Jačanje mišića i vježbanje fleksibilnosti od ključne su važnosti za pravilan oporavak.

Burzitis kuka (trohantera)

Burza je malena vrećica ispunjena sluzavom tekućinom koja poput jastučića ublažava i olakšava kretnje tetiva, mišića i kostiju time što smanjuje trenje.

Upala burze naziva se burzitis. Mjesto upale je oteklo, bolno na dodir, a pokreti mogu biti bolni i ograničeni.

Najčešći uzroci nastanka burzitisa su:

veliko naprezanje mišića,
ozljeda,
ponavljajući pokreti,
dugotrajno nepravilno držanje,
infekcija.

Burzitis kuka može se pojaviti na nekoliko mjesta, najčešći je trohanterni burzitis. Trohanter je koštana izbočina na bedrenoj kosti.

Pri ležanju na boku javlja se izuzetno snažna bol. Bol se pojavljuje i pri okretanju noge prema van i kod odmicanja noge.

Liječenje započinje mirovanjem i primjenom nesteroidnih protuupalnih lijekova koji smanjuju upalu i uklanjaju bol, poput ibuprofena. Ponekad je potrebna i fizikalna terapija te kirurško liječenje.

Iliotibijalni sindrom – trkačko koljeno

Iliotibijalni sindrom označava bol s vanjske strane koljena i najčešće se javlja kod atletičara koji trče na duge staze kao i trkača rekreativaca koji trče po neravnom terenu.

Traktus iliotibialis je čvrsta skupina tetiva koja polazi od zdjelice i silazi duž vanjske strane natkoljenice do hvatišta na goljeničnoj kosti (lat. tibia).

Iliotibijalni sindrom nastaje tijekom aktivnosti u kojoj se opetovano izmjenjuju kretnje pregibanja i ispružanja koljena (trčanje nizbrdo, vožnja bicikla). Nastanak ovog sindroma povezan je s greškama u treningu i prenaglim promjenama u intenzitetu vježbanja. Ovaj sindrom spada u sindrome prenaprezanja.

Glavni simptom iliotibijalnog sindroma je bol s vanjske strane koljena koja se razvija postupno i vezana je za fizičku aktivnost. Ako osoba nastavi s nepravilnim i preopterećenim treningom, bol se može javiti i pri normalnom hodu.

Najvažnija stavka u pripremi treninga je svakako istezanje traktusa iliotibialisa prije i nakon treninga.

Liječenje se provodi mirovanjem i RICE protokolom. Katkad je potrebno mirovati i 3 do 4 tjedna. U tom periodu možete se baviti drugim aktivnostima poput plivanja.

Fizikalna terapija ubrzava proces oporavka.

Ostale ozljede i stanja koja uzrokuju bolove u nogama iznad koljena i u bedrima

Najčešći uzroci boli u nogama u starijoj populaciji koja nije fizički aktivna leže u disfunkcionalnosti zglobova, krvnih žila i živaca noge.

Križobolja – lumboishialgija – išijas

Križobolja je bolest modernog doba koja zahvaća 50% do 80% stanovništva zapadnih zemalja barem jednom u životu. Lumbalni sindrom javlja se uglavnom u srednjoj i starijoj dobi.

Najčešći uzroci križobolje su:

pretjerano i nepravilno tjelesno naprezanje (teški fizički rad i višesatno nepravilno držanje tijela),
degenerativne promjene kralježnice (spondiloza),
prolaps diska,
reumatske bolesti kao što su ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, giht,
infekcija tuberkulozom,
prirođena iskrivljenja kralježnice (kifoza, skolioza),
ozljeda,
osteoporoza,
rahitis,
manjak tjelesne aktivnosti,
pretilost,
nepravilna obuća,
ravna stopala,
kronični stres.

Simptom križobolje je bol u slabinskom dijelu kralježnice – bolovi u donjem dijelu leđa. Zbog bolova je ograničena pokretljivost kralježnice. Bol se pojačava kod pomicanja, kašljanja i kihanja.

Lumboishialgija je stanje u kojem se bolovi šire iz područja lumbalnog dijela kralježnice preko stražnje i vanjske strane noge sve do stopala.

Saznajte više: Lumboishialgija – uzroci, simptomi, liječenje

Išijas je vrsta neuralgije. Bolovi se javljaju zbog pritiska na ishijadični živac na mjestu na kojem on izlazi iz leđne moždine.

Najčešći uzrok išijasa je nepravilno i neprimjereno podizanje tereta, rotacija trupa udružena sa savijanjem ili ispravljanjem trupa. Pritisak može biti posljedica spondiloze ili prolapsa diska.

Bolovi se šire duž bedrenog živca koji kreće od slabinskog dijela kralježnice do kukova, stražnjice i kroz noge sve do pete. Bol može varirati, od blage do oštre boli, malog peckanja ili nelagode.

Išijas zahvaća jednu stranu tijela pa se razvijaju bolovi u lijevom bedru i nozi ili bolovi u desnom bedru i nozi, sve do pete.

Saznajte više: Išijas – uzroci, simptomi i liječenje

Sindrom konjskog repa – sindrom kaude ekvine

Sindrom konjskog repa ili sindrom kaude ekvine je najopasniji oblik uklještenja živca koji nastaje zbog prolapsa diska, degenerativnih promjena kralježnice, tumora ili ozljede. Prolaps diska je najčešći uzrok sindroma kaude ekvine.

Sindrom konjskog repa rijedak je poremećaj.

Ako iskusite neki od navedenih simptoma, hitno se javite liječniku:

izrazita križobolja – bolovi u donjem dijelu leđa,
mišićna slabost,
ispadi osjeta (gubitak osjeta ili promijenjen osjet) na nogama u obliku „jahaćih hlača“,
trnci u nogama,
inkontinencija urina,
smetnje kontrole stolice,
seksualna disfunkcija.

Hitno liječenje je obavezno da bi se smanjila mogućnost nastanka trajnih oštećenja. Pritisak na živce oslobađa se kirurškim putem.

Meralgia paresthetica (Bernhardt-Roth sindrom)

Ovaj poremećaj uzrokovan je pritiskom na osjetni živac noge, n. cutaneous femoris lateralis. Korijen ovog osjetnog živca nalazi se u razini lumbalnog kralješka L2-L3 te poslije spleta s drugim živcima prolazi ispod ligamenta gdje je moguće „uklještenje“ živca.

Meralgia paresthetica uzrokuje žareću bol u vanjskom dijelu bedra zajedno s osjećajima utrnulosti i trncima u nozi. Tipično se događa na jednoj strani tijela, lijevom ili desnom bedru.

Rizični faktori za nastanak ovog poremećaja su:

žene u srednjoj životnoj dobi,
pretile osobe,
osobe koje nose uske hlače i pojaseve,
nošenje novčanika ili mobilnog telefona u prednjim ili bočnim džepovima hlača,
trudnice,
osobe koje imaju ožiljak od protekle operacije ili ozljede,
osobe sa šećernom bolesti,
osobe s hipotireozom,
otrovanje olovom.

Za uspješno liječenje nužno je prepoznati uzrok nastanka ovog poremećaja i izbjegavati rizične faktore koji ga mogu provocirati.

Vježbanje može pomoći u poboljšanju fleksibilnosti i tako smanjiti bolne osjete. Fizikalna terapija je zato jedna od dobrih metoda liječenja zajedno s lijekovima protiv bolova i lijekovima koji djeluju na živčani sustav.

Ako se radi o kroničnoj boli u bedrima koja traje od 3 do 6 mjeseci, preporučuje se operativni zahvat.

Dijabetička neuropatija

Šećerna bolest stvara brojne komplikacije jer povišena glukoza u krvi (GUK) direktno oštećuje krvne žile i živce.

Dijabetička neuropatija označava oštećenje živaca nogu, rijetko i ruku. Oštećenja se javljaju simetrično, na obje noge. Javljaju se bolovi u lijevom bedru i nozi, do stopala te bolovi u desnom bedru i nozi, do stopala.

Tegobe su izraženije u mirovanju, osobito noću. Kretanjem se smanjuju poteškoće.

Simptomi dijabetičke neuropatije su:

probadajući bolovi u nogama,
osjećaj žarenja u nogama,
trnci u nogama,
smanjen osjet boli i temperature – često bolesnici ni ne primijete ozljedu na stopalu koja zbog oštećenja krvnih žila ne uspije zacijeliti te se razvija tzv. dijabetičko stopalo – najčešći razlog amputacije uda.
poteškoće u koordinaciji pri hodanju,
slabost mišića,
vrtoglavica pri stajanju,
proljev ili zatvor,
pojačano znojenje,
erektilna disfunkcija kod muškaraca,
suhoća vagine kod žena.

Najvažniji način liječenja komplikacija šećerne bolesti je održavanje glukoze u krvi u normalnim rasponima.

Bolesti vena nogu

Vene nogu odvode deoksigeniranu krv iz stopala do srca. S obzirom na to da krv od nogu do srca teče u smjernu suprotnom od gravitacije, tok krvi venama nogu je otežan.

Zbog toga vene nogu imaju posebne venske zaliske koji omogućuju tok krvi u jednom smjeru, prema srcu. Osim zalistaka, mišići nogu svojim kontrakcijama potiskuju krv prema srcu.

Venska insuficijencija

Ako je prisutna inkompetencija valvula, razvija se kronična venska insuficijencija.

Venska insuficijencija stvara karakteristične simptome:

proširene, varikozne vene nogu,
zastoj krvi u venama,
oticanje nogu (edemi potkoljenice),
promjena u boji kože oko gležnja – hiperpigmentacija i zadebljanje kože,
bol u nogama u mirovanju i prilikom kretanja,
bol se pojačava prilikom dugotrajnog stajanja,
pojava ulceracije – ulcus cruris.

Liječenje podrazumijeva kompresivne, elastične čarape i kirurški zahvat.

Duboka venska tromboza

Duboka venska tromboza označava stvaranje krvnog ugruška u dubokim venama nogu. Ovo stanje može biti izrazito opasno ako se ugrušak odvoji i krvlju dođe do pluća pa nastane plućna embolija. Duboka venska tromboza je glavni uzrok plućne embolije.

Duboka venska tromboza češća je u potkoljenici, ali može nastati i u venama natkoljenice.

Rizični faktori za nastanak duboke venske tromboze su:

osobe starije od 60 godina,
ozljeda vena nogu,
pretilost,
duboka venska tromboza u obitelji,
venski kateteri,
oralna kontracepcija,
modulatori estrogenskih receptora (tamoksifen),
pušenje (uključujući pasivno pušenje),
dugotrajno sjedenje i ležanje,
prijelomi i imobilizacija,
trudnoća,
nefrotski sindrom,
anemija srpastih stanica,
intravensko uživanje droga,
operativni zahvat,
maligni tumori,
hiperkoagulabilni poremećaji.

Simptomi duboke venske tromboze su:

otečena noga (više od 3cm razlike u opsegu između desne i lijeve potkoljenice),
tjestasti edem,
bolovi u nogama,
osjetljivost noge duž vena potkoljenice,
osjećaj topline,
blijeda ili crvenkasta boja kože.

Liječenje se provodi lijekovima koji razrjeđuju krv – antikoagulantni lijekovi poput heparina i varfarina kako bi se spriječilo zgrušavanje i stvaranje novih ugrušaka.

Saznajte više: Venska tromboza – uzroci, simptomi, liječenje i prevencija

Najteža moguća posljedica duboke venske tromboze je razvijanje plućne embolije.

Simptomi plućne embolije su:

iznenadan gubitak zraka – zaduha, dispneja,
ubrzano disanje – tahipneja,
bol u prsima koja se pojačava pri udahu ili kašljanju,
ubrzan puls – tahikardija,
iskašljavanje krvi – hemoptiza,
cijanoza,
nemir,
hladno znojenje,
vrtoglavica,
slabost,
glavobolja,
nesvjestica,
grčevi.

Ako primijetite navedene simptome, hitno se obratite liječniku!

Bolest perifernih arterija

Kod bolesti perifernih arterija, zbog suženja jedne ili više arterija, ugrožen je protok krvi. Najčešći razlog nastajanja bolesti perifernih arterija je ateroskleroza arterija. Ateroskleroza je stanje nakupljanja lipida (masnoća) na stijenkama krvnih žila koje postaju krute i sužene.

Rizični čimbenici za nastanak ateroskleroze i bolesti perifernih arterija su:

visok krvni tlak – hipertenzija,
visoke vrijednosti kolesterola,
visoke vrijednosti triglicerida,
povišena razina lipoproteina niske gustoće (LDL),
snižena razina lipoproteina visoke gustoće (HDL)
pušenje,
dijabetes,
prekomjerna tjelesna težila i pretilost,
fizička neaktivnost.

Saznajte više: Ateroskleroza – uzroci, simptomi i liječenje

U početku, simptomi se javljaju pri fizičkom naporu kada je mišićima potrebno više kisika. Bolesnici osjećaju bolove u nozi nakon prijeđene određene udaljenosti. Ta udaljenost naziva se hodna pruga. Bolovi nestaju mirovanjem.

Kada bolest napreduje i arterija se sve više suzi, hodna pruga se smanjuje, tj. smanjuje se udaljenost koju osoba može prijeći bez bolova. U teškim oblicima bolesti javljaju se bolovi u nogama u mirovanju.

Dok problemi s venama često uzrokuju crvenilo ili toplinu u nozi, bolest perifernih arterija uzrokuje osjećaj hladnoće i bljedilo u nozi koja postane posebno osjetljiva na bol.

Ostali simptomi bolesti perifernih arterija su:

gubitak dlakavosti,
sjajna koža,
cijanoza noge,
odsustvo perifernih pulzacija,
bolovi koji su jači pri elevaciji noge (podizanju),
grčevi u nogama,
rane koje ne zarastaju – ulcer,
gangrena noge.

Liječenje se provodi otklanjanjem faktora rizika (prestanak pušenja, pojačana tjelesna aktivnost, pravilna i uravnotežena dijeta, regulacija krvnog tlaka i masnoća u krvi, regulacija šećerne bolesti). Ako takvo liječenje ne uspije izvodi se angioplastika, kirurško premoštenje, a u najgorem slučaju i amputacija uda.

Saznajte više: Začepljenje krvnih žila u nogama – uzroci, simptomi i liječenje

Bolovi u nogama iznad koljena – ostali uzroci

Bol u nozi može biti posljedica drugog zdravstvenog problema. Osobe s fibromialgijom često imaju sindrom nemirnih nogu i bolne grčeve u nogama.

Bol u nogama može se povezati s autoimunim bolestima kao što su reumatoidni artritis i bolesti koje utječu na živčani sustav, kao što su multipla skleroza i dijabetes (dijabetička neuropatija).

Bolovi u bedrenoj kosti

Bolovi u bedrenoj kosti mogu biti uzrokovani i infekcijom ili tumorom.

Infekcija bedrene kosti – osteomijelitis femura

Osteomijelitis je infekcija kosti koja može biti akutna ili kronična.

Do infekcije može doći ako je prisutna ozljeda bedra pa bakterije prodru do kosti ili širenjem infekcije krvotokom.

Osteomijelitis kod djece je češći u dugim kostima noge i nadlaktice, a kod starijih je mjesto infekcije najčešće kralježnica.

Većina osteomijelitisa je uzrokovana bakterijom roda Staphylococcus.

Simptomi osteomijelitisa uključuju:

vrućicu,
razdražljivost,
bolovi u bedrenoj kosti,
oteklina iznad zahvaćenog područja,
crvenilo iznad zahvaćenog područja.

Osteomijelitis se može uspješno liječiti. Kod većine ljudi potrebna je operacija kojom se uklanjaju mrtvi, nekrotizirajući dijelovi kosti. Liječenje uključuje i primjenu jakih antibiotika, često intravenski. Liječenje traje najmanje šest tjedana.

Saznajte više: Osteomijelitis – uzroci, simptomi i liječenje