Psihosomatske bolesti postale su sve učestaliji problem kod današnje populacije koja živi u ubrzanim i stresnim životnim okolnostima. Povezanost emocije i bolesti proučava se u brojnim znanstvenim istraživanjima, a nepovoljno djelovanje stresa i drugih psihičkih stanja na tjelesno funkcioniranje organizma nije nepoznanica.

Različite vrste bolesti mogu biti pod utjecajem psihe, a u nastavku saznate kojih 7 psihosomatskih bolesti najbolje objašnjava kako psihološki činitelji djeluju na tjelesne promjene i zdravlje pojedinca.

Kako objasniti psihosomatske bolesti?

U bazičnom shvaćanju primarnih emocija često se govori o tome kako određene emocije vrlo jasno osjećamo u određenom dijelu tijela. Primjerice, kod većine ljudi ljutnja se posebno osjeća u području glave, a kod nekih u području ruku i nogu.

Činjenica je da se u stanju povišene ljutnje i bijesa krvni tlak naglo povisuje, a puls i brzina disanja ubrzavaju. Evolucijski gledano, to osobu priprema na neku akciju i zaštitu od potencijalne opasnosti, odnosno suočavanje s izvorom ljutnje. Kada ljutnja i bijes prođu, navedeni fiziološki procesi se smiruju.

Međutim, kod osoba koje su često ili kronično ljute te tu ljutnju drže u sebi, a ne izbacuju adekvatno van, fiziološki simptomi povezani sa stanjem ljutnje ostaju prisutni u organizmu cijelo vrijeme, iako ih je osoba sve manje svjesna.

S vremenom dolazi do određenih fizioloških disfunkcija, od čestih glavobolja do razvoja hipertenzije i drugih kardiovaskularnih bolesti. Shvaćajući nastanak nove, psihosomatske bolesti, osoba razvija dodatnu tjeskobu i zabrinutost zbog nastalih fizičkih simptoma, ali vrlo često poriče emocije koje su dovele do tog stanja.

Emocionalni stres ne utječe izravno na razvoj određenih bolesti, ali sigurno je da pogoršava simptome postojećih bolesti kod pojedinca.

Pročitajte članak “Emocionalni stres: Osvijestite signale koje vam tijelo šalje! Psihologinja otkriva koji su i kako si pomoći“.

7 psihosomatskih bolesti

Psihosomatske bolesti predstavljaju stanja u kojima je došlo do izrazito nepovoljnog utjecaja psihološkog stresa na fiziološko funkcioniranje pojedinca. Riječ je o stanju disfunkcije i/ili strukturnog oštećenja određenih tjelesnih organa zbog neadekvatne aktivacije živčanog sustava i žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.

Psihosomatskim bolestima je nerijetko teško pronaći medicinsko objašnjenje, a upravo zato osobe s ovim poteškoćama traže brojne stručne preglede, kako bi simptomima koje osjećaju konačno dali naziv i shvatili gdje boli kad duša boli.

Većina ljudi povremeno osjeti određene psihosomatske simptome (povišen krvni tlak, ubrzano disanje, glavobolja, bolovi u mišićima, drhtavica, probavne smetnje i sl.), ali neki ljudi su skloniji tim simptomima od drugih, što ujedno znači da bi učestalom pojavom određenih simptoma mogli razviti ozbiljnija stanja i bolesti.

Sljedećih nekoliko psihosomatskih bolesti predstavlja najčešća fiziološka stanja čiji su simptomi i uzroci pod snažnim utjecajem psihološkog stresa:

• hipertenzija i kardiovaskularne bolesti
• gastrointestinalne smetnje (npr. gastritis, kolitis, ulkus)
• ginekološka oboljenja (npr. endometrioza)
• seksualne disfunkcije (npr. impotencija)
• hipertireoza
• respiratorne bolesti (npr. astma)
• dermatitis.

Kako se liječe psihosomatske bolesti?

Postoje određeni rizični čimbenici koji utječu na razvoj psihosomatskih bolesti, posebno ako iste ili slične već postoje u obitelji ili tijekom prethodnih životnih razdoblja. Usto, osobna sklonost stresu, nepovoljni stilovi suočavanja i negativni emocionalni odgovori na različite životne situacije glavni su prediktori za razvoj fizičkih simptoma povezanih sa psihosomatskim oboljenjima.

Nažalost, kod mnogih psihosomatskih bolesti je teško pronaći jasan fizički uzrok i medicinsko objašnjenje, zbog čega se mnogi osjećaju frustrirano i zabrinuto jer ne znaju na koji način pristupiti sveobuhvatnom liječenju.

Iako su simptomi psihosomatske prirode, treba ih shvatiti ozbiljno i potražiti stručnu pomoć. Učenje strategija za nošenje sa stresom jedan je od glavnih načina ublažavanja simptoma koji otežavaju svakodnevicu pojedinca. Međutim, kod teže oboljelih od psihosomatskih bolesti nužna je terapija lijekovima (kako bi se stabiliziralo fiziološko stanje) u kombinaciji sa psihoterapijom.

U manje teškim slučajevima pokaže se uspješnim učenje adekvatnih obrazaca nošenja sa stresom u kontekstu redovitog psihoterapijskog rada na sebi, ali to ujedno podrazumijeva i promjene u nekim drugim životnim sferama (npr. prehrani, fizičkoj aktivnosti, socijalnim odnosima, samopoštovanju i sl.).

Više o psihosomatskim bolestima, njihovom nastanku i načinima suočavanja sa stresom koji mogu uspješno prevenirati određena psihosomatska oboljenja pročitajte u članku “Psihosomatske bolesti: Ne rješavaju se magičnom društvenom zabludom – “sve je u glavi”! Psihologinja otkriva koje su i kako se liječe“.

Pročitajte i ove članke:

• Posljedice stresa na organizam: Psihologinja otkriva kako nas stres ubija i kako se trgnuti prije nego bude prekasno
• Fizički simptomi stresa: Obratite pozornost! Ovo su upozoravajući znakovi koje vam tijelo šalje
• Bolesti od stresa: Stalno smo u stanju pripravnosti, a to je opasno! Imamo popis bolesti koje se dobivaju od stresa.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pokrovitelj Donat

Pobijedite nadutost: Lagani i osvježavajući ljetni obroci za zdravu probavu

• Nova Studio
• 4 min čitanja

• 7 psihosomatskih bolesti
• gdje boli kad duša boli
• povezanost emocije i bolesti