Proteini (bjelančevine) u urinu spadaju u vrijednosti koje se utvrđuju laboratorijskom pretragom kad je potrebno pogledati cijeli nalaz mokraće ili kod praćenja razvoja bubrežnih bolesti.

Proteini su jako važni za rast i funkcioniranje organizma, ali molekule proteina, zbog svoje veličine, ne mogu proći kroz splet krvnih kapilara (glomerul) u bubrezima pa se zadržavaju u krvi.

Normalno je da se urinom izlučuju male količine proteina, ali povećane količine upućuju na bubrežne ili sistemske bolesti.

Proteinurija se može razlikovati prema:

• količini proteina (bubrežna ili ne-bubrežna),
• vrsti proteina (albuminurija ili nisko molekularna proteinurija) te
• histopatološkoj slici (glomerularna ili ne-glomerularna).

Proteini u mokraći – uzorak

Ovisno o tome što se želi doznati, razlikuju se dvije vrste uzorka:

• prvi jutarnji uzorak – dokazuje jesu li u urinu prisutni proteini ili ne,
• ukupni proteini u 24-satnom urinu – mjeri se ukupna količina proteina tijekom 24 sata, pri skupljanju, bocu treba čuvati na hladnom mjestu.

Radi dobivanja točnih vrijednosti, od izuzetne je važnosti pravilno sakupljanje uzorka, a o tome možete pročitati ovdje.

Proteini u urinu – referentne vrijednosti

Što se tiče prvog jutarnjeg uzorka, normalno je da u 100 ml urina bude 10 mg proteina. S druge strane, u 24-satnom uzorku urina urednom vrijednosti smatra se do 150 mg proteina. 

Srednja vrijednost izlučivanja albumina (albuminurija) jest 5-10 mg/dan, dok je razina iznad 30 mg/dan smatrana abnormalnom.

Uzroci proteina u urinu

Povišene vrijednosti proteina u urinu mogu biti privremene i trajne, a utvrđuju se ponavljanjem testa. Čimbenici koji mogu dovesti do kratkotrajnog povećanja proteina u urinu su:

• dehidracija,
• izlaganje ekstremnim temperaturama,
• stres,
• groznica,
• intenzivan fizički napor,
• neki lijekovi,
• ortostatska proteinurija (kod zdravih adolescenata i ljudi mlađih od 30 godina nakon dužeg stajanja).

Bolesti i stanja koja izazivaju stalno povećanu količinu proteina u urinu, što može ukazati na bolesti bubrega, uključuju:

• amiloidoza (nakupljanje abnormalnih proteina, amiloida u raznim tkivima),
• neki lijekovi,
• kronična bolest bubrega,
• dijabetička hipoglikemija (nenormalno niska razina šećera u krvi),
• glomerulonefritis (upala u stanicama bubrega koje filtriraju otpad iz krvi),
• Goodpastureov sindrom (rijetki autoimuni sindrom mlađih osoba koji uzrokuje krvarenje u plućima i zatajenje bubrega),
• bolest srca,
• visok krvni tlak (hipertenzija),
• Hodgkinov limfom (maligno oboljenje limfnog tkiva),
• Bergerova bolest (upala bubrega u sklopu koje bubrezi ne mogu filtrirati otpad),
• infekcije urinarnog trakta,
• leukemija,
• lupus,
• malarija,
• multipli mijelom (rak plazma stanica),
• tumori,
• trovanje nekim teškim metalom,
• preeklampsija (trudnoćom izazvana hipertenzija s proteinurijom),
• trudnoća,
• reumatoidni artritis,
• sarkoidoza (bolest stvaranja nenormalnih nakupina upalnih stanica u različitim organima),
• anemija srpastih stanica (nedovoljno zdravih eritrocita za prijenos kisika u organizmu).

Povišena razina proteina u mokraći

Svako izlučivanje proteina u urinu veće od 0,3 g/L predstavlja proteinuriju. Povišeni proteini u urinu jedan su od najranijih znakova bubrežnih bolesti i zato je važno dalje ispitati funkciju bubrega.

Dugotrajna proteinurija – komplikacije

Riječ je o poremećaju bez simptoma, ali ako se pravovremeno ne primijeti, javljaju se sljedeće komplikacije:

• oticanje nogu i lica (zbog nakupljanja vode),
• pjenušavi urin,
• bubrežna insuficijencija (nepovratno oštećenje bubrega).

Proteini u mokraći – trudnoća

Mala je količina proteina u trudničkom nivou normalna. Ipak, potreban je oprez kod povišene razine proteina u urinu u drugoj polovici trudnoće, jer može ukazivati na preeklampsiju – trudnoćom izazvana hipertenzija s proteinurijom, nepoznatog uzroka. Povećan krvni tlak utječe na filtraciju bubrega.

Odmah se obratite liječniku ako primijetite sljedeće simptome:

• zamagljivanje ili treperenje vida,
• iznenadna otečenost noge, ruke ili lica,
• jaka glavobolja koja ne prestaje nakon uzimanja lijeka, praćena povraćanjem,
• jaka bol ispod rebara,
• jaka žgaravica koja ne prestaje nakon uzimanja lijeka za neutralizaciju želučane kiseline,
• kratkoća daha,
• slabost.

Navedeni se simptomi javljaju uglavnom u 27. tjednu trudnoće ili nekoliko tjedana nakon poroda.

Proteini u mokraći kod djece

Povišena razina proteina u urinu uobičajena je kod djece. Može biti prolazna (najčešći uzrok je fizička aktivnost) ili u ortostatskom obliku (nakon duljeg stajanja) te rjeđe ukazivati na ozbiljnu bolest bubrega.

Uzimanje 24-satnog urina može biti nepraktično kod djece pa se preporučuje prvi jutarnji uzorak radi utvrđivanja odnosa kreatinina i proteina.

Proteini u urinu – liječenje

Privremene proteinurije nije potrebno liječiti. Kod povišene razine proteina u urinu potrebno je pripaziti na prehranu, tj. smanjiti unos proteina (mesa i sira), ali i soli kako bi se spriječilo nakupljanje viška tekućine u organizmu.

Što se tiče bolesti koje uzrokuju dugotrajnu proteinuriju, važno je provoditi adekvatno medikamentno liječenje, npr. kod hipertenzije će lijek iz grupe ACE inhibitora smanjiti krvni tlak, a time i umanjiti rizik za razvoj proteinurije. Kako bi se utvrdilo rade li bubrezi ispravno, nužne su i stalne kontrole razine proteina u urinu.

• 24-satni urin
• preeklampsija
• proteini
• proteinurija