Previše neprospavanih noći može povećati rizik od ovoga!
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Nijedna noć lošeg sna ne izgleda bezazleno – često se sutradan osjećate tromo i mentalno umorno.
No, novo istraživanje pokazuje da redoviti problemi sa snom, poput teškoća u uspavljivanju ili čestog buđenja, mogu imati ozbiljnije posljedice po zdravlje mozga i dugoročno povećati rizik od kognitivnih smetnji i demencije.
Što pokazuje novo istraživanje?
Studija objavljena u časopisu Neurology pratila je 2.750 starijih odraslih osoba, prosječne dobi oko 70 godina, tijekom pet godina. Otprilike 16 % sudionika imalo je kroničnu nesanicu – probleme sa snom tri ili više puta tjedno tijekom barem tri mjeseca.
Sudionici su redovito podvrgavani testovima kognitivnih funkcija, a kod nekih su rađene i pretrage mozga kako bi se istražila povezanost nesanice i promjena na mozgu.
Nakon što su istraživači uzeli u obzir dob, korištenje lijekova za spavanje i druge poremećaje sna poput apneje, pokazalo se da osobe s nesanicom imaju 40 % veću vjerojatnost za razvoj kognitivnih problema – što istraživači uspoređuju s dodatnih 3,5 godina starenja mozga.
Rezultati sugeriraju da nesanica može biti promjenjiv čimbenik rizika za lošije zdravlje mozga i demenciju.
Stoga osobe koje imaju problema sa snom trebaju potražiti medicinsku procjenu kako bi smanjile rizik, kaže dr. Diego Carvalho, voditelj studije i stručnjak za neurologiju i medicinu spavanja u Mayo Clinic Centru za medicinu spavanja u SAD-u, za Everyday Health.
Kako loš san utječe na mozak?
San je ključan za mnoge funkcije mozga, uključujući sposobnost razmišljanja, učenja i pamćenja.
Dokazano je da san pomaže uklanjanju toksina iz mozga koji mogu pridonijeti razvoju bolesti poput Alzheimerove. Dr. Carvalho ističe da ovo istraživanje dodatno potvrđuje vezu između nesanice i kognitivnog pada.
Sudionici s nesanicom koji su u prethodna dva tjedna spavali manje od uobičajenog imali su više promjena u bijeloj tvari mozga i naslaga proteina poznatih kao amiloidne plakove te su postizali niže rezultate na kognitivnim testovima.
Suprotno tome, oni koji su spavali više od uobičajenog imali su manje tih promjena, što može ukazivati na manji rizik od kognitivnog pada.
Ograničenja istraživanja
Istraživanje nije pratilo težinu nesanice ni promjene simptoma tijekom vremena, a podaci o spavanju temelje se na samoprijavama sudionika. Također, više od 90 % sudionika bilo je bijele rase, što može ograničiti primjenjivost rezultata na širu populaciju.
Što je nesanica?
Nesanica je najčešći poremećaj sna i može zahvatiti svakoga, osobito starije osobe. Simptomi uključuju teškoće pri uspavljivanju i održavanju sna, buđenje nekoliko puta po noći te jutarnje osjećaje umora, čak i kada su uvjeti za spavanje optimalni.
Kronična nesanica često je posljedica drugih bolesti, lijekova ili poremećaja sna, i razlikuje se od “noćnih ptica” koje prirodno preferiraju kasnije vrijeme za spavanje.
Nesanica je izlječiva
Studije poput ove pokazuju ozbiljne dugoročne posljedice nedostatka sna, ali istovremeno otvaraju mogućnost zaštite zdravlja mozga kroz poboljšanje kvalitete sna, kaže dr. Jennifer Martin, profesorica medicine na UCLA-i i stručnjakinja za medicinu spavanja.
Opcije liječenja uključuju:
- održavanje redovitog rasporeda spavanja
- kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu
- smanjenje izloženosti svijetlu i ekranima prije spavanja
- tehnike opuštanja
- lijekove na recept, obično kratkoročno.
Ako imate nesanicu nekoliko puta tjedno koja traje mjesecima, utječe na vašu svakodnevicu ili raspoloženje, potražite savjet liječnika. Pravovremeno djelovanje može zaštititi vaš mozak i smanjiti rizik od kognitivnih problema u budućnosti.
Pročitajte i ove članke:
- “Muči me nesanica, što da radim?”: Evo odgovora
- 10 vrsta lijekova koji uzrokuju probleme sa spavanjem
- Vrste demencije: Bruce Willis ima frontotemporalnu demenciju! Evo o čemu je riječ i koji su još manje poznati tipovi demencije.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Lijek koji milijuni već uzimaju štiti od dugog COVID-a?
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- Carvalho, D. Z. i sur. (2025). Associations of Chronic Insomnia, Longitudinal Cognitive Outcomes, Amyloid-PET, and White Matter Changes in Cognitively Normal Older Adults. Neurology, 105(7): 214155.
- Mutchler, C. (2025). Too Many Sleepless Nights Could Raise Dementia Risk. Everyday Health.
Saznajte više o nesanici u sljedećim tekstovima:
Nastavite čitati
