Nova analiza otkriva alarmantan trend: 6 od 10 žena razvit će ovu bolest u sljedećih 25 godina!

gotovo šest od 10 žena moglo bi razviti neki oblik srčane bolesti u sljedećih 25 godina

Bolesti srca već su godinama vodeći uzrok smrti kod žena, a nova analiza upozorava na to da bi se problem mogao dodatno pogoršati u narednim desetljećima.

Stručnjaci ističu kako sve veća učestalost visokog krvnog tlaka, pretilosti i dijabetesa povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti – i to već od mlađe dobi. Dobra vijest je da se velik dio tih bolesti može spriječiti promjenom životnih navika.

Nova analiza Američkog udruženja za srce pokazuje zabrinjavajući trend – gotovo šest od 10 žena moglo bi razviti neki oblik srčane bolesti u sljedećih 25 godina.

Glavni razlog ovog porasta je sve veća učestalost visokog krvnog tlaka, koji je jedan od najvažnijih čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila.

Prema projekcijama objavljenima u časopisu Circulation, gotovo 60 % žena moglo bi imati visoki krvni tlak do 2050. godine, dok je 2020. taj udio bio oko 50 %.

Profesorica medicine i javnog zdravstva dr. Karen Joynt Maddox ističe kako su posljedice već sada velike. Svaka treća žena umire od kardiovaskularnih bolesti – to može biti vaša baka, majka ili kći, upozorava.

Procjenjuje se da u SAD-u trenutno više od 62 milijuna žena živi s nekom vrstom kardiovaskularne bolesti, a troškovi liječenja premašuju 200 milijardi dolara godišnje. Ako se trendovi nastave, stručnjaci smatraju da će broj oboljelih u sljedećih 25 do 30 godina znatno porasti.

Sve više dijabetesa i pretilosti

Osim visokog krvnog tlaka, stručnjaci očekuju rast i drugih zdravstvenih problema koji povećavaju rizik od bolesti srca.

Procjene pokazuju da bi do 2050. godine:

  • više od 25 % žena moglo imati dijabetes (danas oko 15 %),
  • više od 60 % žena moglo bi imati pretilost (trenutno oko 44 %).

Takva kronična stanja povećavaju rizik od:

Problemi počinju već u djetinjstvu

Stručnjaci upozoravaju da zabrinjavajući trendovi zahvaćaju i mlađe generacije. Procjenjuje se da bi do 2050. gotovo 32 % djevojčica u dobi 2 – 19 godina moglo imati pretilost.

Glavni razlozi su:

  • nedovoljna tjelesna aktivnost – više od 60 % djevojčica ne kreće se dovoljno
  • loše prehrambene navike – više od polovice ima prehranu niske kvalitete.
Procjenjuje se da bi do 2050. gotovo 32 posto djevojčica moglo imati pretilost
FOTO: Shutterstock

Predsjednica Američkog udruženja za srce dr. Stacey Rosen naglašava da mnogi pogrešno misle kako su bolesti srca problem starijih žena.

Čimbenici koji dovode do bolesti srca i moždanog udara počinju djelovati vrlo rano u životu, čak i kod mladih žena i djevojčica, kaže dr. Rosen.

Dodaje kako ovi trendovi znače da bi mnoge žene mogle veći dio života provesti boreći se s kroničnim zdravstvenim problemima.

Razlike među skupinama žena

Analiza je također pokazala značajne razlike među različitim skupinama žena.

Prema projekcijama:

  • visoki krvni tlak najviše će porasti među latinoameričkim ženama (više od 15 %)
  • pretilost će najviše rasti među azijskim ženama (gotovo 26 %)
  • žene tamnije puti i dalje će imati najviše stope:
    • visokog krvnog tlaka (70 %)
    • pretilosti (71 %)
    • dijabetesa (28 %).

Procjenjuje se i da bi oko 40 % tamnoputih djevojčica moglo imati pretilost do 2050. godine.

Stručnjaci naglašavaju da su rizici još veći kod žena koje žive u težim socioekonomskim uvjetima, poput siromaštva, slabijeg obrazovanja ili života u ruralnim područjima.

Postoji i dobra vijest

Ipak, istraživači navode i nekoliko pozitivnih trendova. Očekuje se da će razine visokog kolesterola opadati u gotovo svim skupinama žena. Također se predviđa poboljšanje životnih navika, poput:

Prema procjenama stručnjaka, čak 80 % srčanih bolesti i moždanog udara može se spriječiti zdravim načinom života.

Najučinkovitiji i najisplativiji način smanjenja kardiovaskularnih bolesti je prevencija, naglašava dr. Joynt Maddox za MedicineNet.

No, upozorava da trenutne mjere prevencije još uvijek nisu dovoljno učinkovite, osobito za mlađe žene i žene iz ranjivijih skupina, zbog čega su potrebne dodatne promjene u prevenciji, liječenju i dugoročnoj skrbi.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu