Meningitis je upala zaštitnih moždanih ovojnica uzrokovana raznim virusima, bakterijama, a nekad i gljivicama. Najčešći oblik je virusni kojeg uzrokuju enterovirusi i virusi herpes (lako prenosivi zrakom). Rizične skupine su one osobe koje imaju oslabljen imunološki sustav.

Virusni meningitis je zapravo upala mekih moždanih ovojnica. Uobičajeni virusni meningitis je blaži i javlja se češće od bakterijskog meningitisa. Zahvaća osobe mlađe od 30 godina.

Kod virusnog meningitisa nema posebnog perioda inkubacije.

U nastavku članka saznajte kako se prenosi virusni meningitis te koliko traje oporavak.

Virusni meningitis – uzroci

Nekad ljudi mogu preboljeti virusni meningitis, a da nisu svjesni da od njega pate. Većina slučajeva virusnog meningitisa razviju se i nestaju, a da se ne definira precizna dijagnoza. Uzrok tome je nedostatak jakih i karakterističnih simptoma koji bi ukazivali na infekciju i tada se ni ne započinju precizni dijagnostički postupci.

Uzročnici virusnog meningitisa su razni virusi:

• enterovirusi – neki od njih su poliovirus i Koksaki virus,
• Herpesviridae virusi – neki od njih su herpes simplex virus, uzročnik vodenih kozica – varicella – zoster virus, Epstein-Barr virus i citomegalovirus,
• arbovirusi – virus Zapadnog Nila.
• virus gripe,
• virus zaušnjaka,
• virus ospica,
• adenovirus,
• HIV uzročnik AIDS-a.

Faktori koji mogu povećati rizik od virusnog meningitisa su:

• dob (djeca mlađa od 5 godina),
• oslabljen imunološki sustav (HIV, transplantacija organa),
• istovremena prisutnost drugih bolesti,
• kirurški zahvati.

Razvoj virusnog meningitisa u tijelu se može podijeliti u nekoliko faza:

1. Na početku virusi uspijevaju probiti zaštitnu barijeru organizma, a to su koža i sluznica.
2. Virusi se najprije razmnožavaju u stanicama sluznice dišnog ili probavnog sustava odakle se šire u krvotok.
3. Naš obrambeni sustav se cijelo vrijeme pokušava obraniti od stranih čestica, ali ako se virusi prebrzo razmnožavaju, obrambene stanice ih neće moći dovoljno brzo uništiti.
4. Virusne čestice se zatim probijaju do središnjeg živčanog sustava tako da probiju moždanu barijeru.

Nekad virusi dospiju do moždanih ovojnica tako da putuju živčanim vlaknima poput njušnog ili trodijelnog živca. To su virusi iz grupe:

• arbovirusa,
• poliovirusa.

Od virusnog meningitisa češće pate ljudi koji:

• su mlađi od pet godina (posebice novorođenčad),
• koji imaju između 16 – 25 godina,
• su stariji od 55 godina,
• imaju oslabljeni imunološki sustav,
• su nedavno imali kirurški zahvat pa su podložniji zarazi,
• trenutno pate od neke druge infekcije ili bolesti.

Cijepljenjem protiv ospica ili zaušnjaka znatno je smanjena proširenost virusnog meningitisa koji inače nastaje širenjem tih bolesti.

Virusni meningitis – prijenos

Poznavajući ostale virusima uzrokovane bolesti, možemo se zapitati je li meningitis zarazan. Virusi su iznimno male čestice koje su na granici žive i nežive prirode. Razmnožavaju se isključivo u živim organizmima koristeći njihov stanični aparat. Stoga možemo reći da je virusni meningitis zarazan jer virusi jedino preživljavaju u organizmu domaćinu.

Prijenos virusa koji mogu uzrokovati virusni meningitis odvija se na više razina:

• prenošenje kapljičnim putem – obuhvaća prijenos kihanjem, kašljanjem, zrakom ili zaraženom slinom,
• prenošenje krvlju – direktni kontakt s krvlju zaražene osobe,
• prenošenje komarčevim ubodom – komarci mogu prenositi krv zaražene osobe i prenijeti viruse u sljedeću “žrtvu”, a tako se najčešće širi virus Zapadnog Nila,
• prenošenje seksualnim kontaktom – tjelesnim tekućinama se najčešće šire virusi herpesa,
• prenošenje mokraćom, stolicom ili povraćanjem – enterovirusi se mogu širiti ovim putem, a to se događa na javnim mjestima, bazenima i dječjim igralištima,
• prenošenje malim glodavcima – štakori ili miševi mogu prenositi viruse tako da mokraćom ili izmetom kontaminiraju vodu, hranu ili prašinu.

Virusni meningitis – simptomi

Početni simptomi imitiraju simptome gripe kao što su:

• glavobolja,
• visoka tjelesna temperatura,
• mučnina i povraćanje,
• umor,
• ukočenost u vratu,
• moguća psihomotorna uznemirenost,
• iritabilnost,
• gubitak apetita,
• fotofobija (osjetljivost na svjetlo),
• smetenost i smanjena svijest, smanjena orijentacija u prostoru i vremenu, pospanost,
• bolovi u mišićima (mialgija), zglobovima (artralgija) – u cijelom tijelu.

Simptomi meningitisa kod djece

Kod djece simptomi mogu biti različiti, posebno kod novorođenčadi i djece koja svoje simptome još uvijek ne mogu izraziti.

Virusni meningitis kod djece pokazuje sljedeće simptome:

• gubitak apetita,
• vrućica,
• pretjerana pospanost,
• ukočeno tijelo ili vrat,
• otežano buđenje,
• uznemirenost,
• plač koji ne prestaje.

Kod novorođenčadi se mogu pojaviti i:

• napetost kože koja prekriva meku točku glave (fontanele),
• povećan tlak i pulsiranje meke točke na glavi,
• u nekim slučajevima, blago povećanje ili oticanje glave.

Virusni meningitis – dijagnoza

Nakon što zamijetite pojavu određenih simptoma koji ne nestaju, javite se liječniku. 

Bolest poput virusnog meningitisa se dijagnosticira sljedećim postupcima:

• laboratorijskim testiranjem krvi,
• testiranjem sline,
• uzimanjem brisa nosa ili grla,
• testiranjem cerebrospinalne tekućine lumbalnom punkcijom – igla se uvede između dva kralješka i izvuče uzorak spinalne tekućine,
• testiranjem mokraće i stolice,
• EEG-om (elektroencefalografijom) – za pacijente koji imaju napadaje epilepsije,
• MR-om (magnetskom rezonancijom) – korisna u detekciji promjena moždanog tkiva.

Virusni meningitis – oporavak

Kod virusnog meningitisa se pretežno liječe simptomi te u većini slučajeva nema specifične terapije.

Kod nekih virusnih uzročnika postoji posebna antivirusna terapija, a to su:

• herpes virusi,
• citomegalovirusi,
• varicella – zoster virus.

Pacijentima se preporučuju odmaranje i hidratacija unošenjem tekućine. Djecu i starije osobe se obično hospitalizira kako ne bi došlo do razvoja opasnih komplikacija poput propadanja moždanog tkiva ili gubljenja živčanih funkcija. Novorođenčad i mala djeca su pod posebnim nadzorom.

Trajanje virusnog meningitisa se procjenjuje na 7 – 10 dana, a nekad može trajati i do dva tjedna.

Virusni meningitis – prevencija

Širenje virusa je nemoguće spriječiti, ali se preporučuje razvijanje dobrih higijenskih i životnih navika. Neke od tih navika su:

• često pranje ruku – nakon obavljanja nužde, nakon dolaska kući, prije jela, nakon kašljanja, kihanja i slično,
• održavanje čistoće životnog prostora,
• briga za kućne ljubimce,
• izbjegavanje zaraženih osoba,
• zdrava prehrana i redovan san – kako bi imunitet ostao snažan.

Protiv nekih virusa, kao što su virus koji uzrokuje ospice ili zaušnjake, možemo se zaštiti i cijepljenjem.

Više informacija o bakterijskom meningitisu možete pročitati ovdje.

• bakterije
• bakterijski meningitis
• cijepljenje
• meningitis
• virusi
• virusni meningitis