Sustavni pregled koji su proveli istraživači sa Sveučilišta u Cambridgeu i Sveučilišta u Exeteru otkrio je da određeni lijekovi, uključujući protuupalne lijekove (NSAID), antibiotike, antivirusne lijekove i cjepiva, mogu biti povezani sa smanjenim rizikom od demencije.

Studija, objavljena u časopisu Alzheimer’s and Dementia: Translational Research & Clinical Interventions, analizirala je podatke 14 studija koje su obuhvatile više od 130 milijuna ljudi i milijun slučajeva demencije.

Istraživači su koristili medicinske i administrativne zapise te velike kliničke baze podataka kako bi identificirali obrasce. Primijetili su da su NSAID, antimikrobni lijekovi i cjepiva povezani s nižim rizikom od demencije.

S druge strane, neki lijekovi, poput vitamina, dodataka prehrani, antipsihotika i lijekova za dijabetes, pokazali su moguću povezanost s povećanim rizikom. Dokazi o antidepresivima i lijekovima za visoki krvni tlak bili su proturječni.

Autori su istaknuli ograničenja studije, uključujući nekonzistentnost između istraživanja i moguće lažno pozitivne rezultate, što otežava utvrđivanje konkretnih lijekova koji značajno mijenjaju rizik od demencije ili Alzheimerove bolesti.

Mogu li lijekovi igrati ulogu u prevenciji demencije?

Dr. Emer MacSweeney, neuroradiologinja, za Medical News Today je napomenula da bi osobe s genetskom predispozicijom za demenciju ili one s rizičnim životnim navikama mogle imati koristi od lijekova koji ciljaju upale ili infekcije.

Međutim, naglasila je kako pregled ne objašnjava koje skupine pacijenata najbolje reagiraju na određene tretmane.

Dr. MacSweeney je istaknula složenost demencije, navodeći da čak i Alzheimerova bolest – njezin najčešći oblik – uključuje razne patološke uvjete i biomarkere. Naglasila je potrebu za velikim, dugoročnim randomiziranim kontroliranim ispitivanjima kako bi se uspostavila uzročno-posljedična veza između rizika od demencije i specifičnih lijekova.

Takva istraživanja trebala bi uzeti u obzir čimbenike poput dobi, spola, komorbiditeta i genetskih podataka te koristiti biomarkere poput razina amiloida ili tau proteina za mjerenje učinka lijekova tijekom vremena.

Skepticizam i važnost životnog stila

Dr. Clifford Segil, neurolog iz Providence Saint John’s Health Centera, za Medical News Today je izrazio skepticizam prema nalazima, ukazujući na široku upotrebu ovih lijekova diljem svijeta. Primijetio je da, iako neke studije povezuju određene lijekove (poput antihistaminika kao što je difenhidramin) s demencijom, takvi navodi često nemaju kliničku potvrdu u praksi.

Dr. Segil je naglasio važnost savjetovanja sa stručnjacima oko pitanja povezanih s demencijom te je izjavio kako su promjene životnog stila i dalje najučinkovitija strategija za smanjenje rizika.

Savjetovao je održavanje zdravog načina života kako bi se smanjila potreba za lijekovima te traženje pomoći od certificiranih neurologa ako su lijekovi nužni.

Trenutni tretmani za Alzheimerovu bolest

Demencija pogađa više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta, a do 70 % tih slučajeva odnosi se na Alzheimerovu bolest. Ovo je stanje obilježeno nakupljanjem proteina amiloida i tau proteina u mozgu.

Nedavni napredak u liječenju uključuje odobrenje monoklonskog antitijela donanemaba u srpnju 2024. od strane FDA za osobe s ranim simptomima Alzheimerove bolesti, uključujući blago kognitivno oštećenje.

Druga monoklonska antitijela, aducanumab i lecanemab, također su dobila ubrzano odobrenje FDA-e 2024. nakon obećavajućih rezultata ispitivanja.

Primjerice, donanemab je u fazi 3 kliničkog ispitivanja usporio kognitivni pad za 35 % kod osoba s niskim do srednjim razinama tau proteina.

Smjerovi za budućnost

Pregled naglašava potrebu za višestrukim pristupima liječenju Alzheimerove bolesti, budući da tretmani koji ciljaju samo jedan mehanizam često nose značajne nuspojave.

Preusmjeravanje postojećih lijekova za liječenje demencije globalni je prioritet, ali stručnjaci ističu da su potrebne dodatne studije kako bi se razumjela složena priroda demencije i Alzheimerove bolesti.

Pročitajte i ove članke:

• Rani simptomi demencije: Osim gubitka pamćenja, ovo je 11 najranijih znakova
• Razlika između Alzheimera i demencije: Često miješamo ove pojmove, ali nisu istoznačnice! Psihologinja otkriva detalje
• Jesu li novi lijekovi za Alzheimerovu bolest učinkoviti?

• alzheimerova bolest
• antibiotici
• antivirusni lijekovi
• cjepiva
• demencija
• istraživanje

Učitaj više izvora