Jesu li novi lijekovi za Alzheimerovu bolest učinkoviti?
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Alzheimerova bolest je progresivno neurodegenerativno stanje koje dovodi do postupnog pogoršanja pamćenja, kognitivnih sposobnosti i svakodnevnog funkcioniranja.
Starenje je primarni faktor rizika, zbog čega Alzheimerova bolest postaje globalna zdravstvena kriza zbog sve većeg broja starije populacije.
To naglašava hitnu potrebu za tretmanima koji mogu promijeniti tijek bolesti i usporiti njezino napredovanje. Međutim, dugi niz godina pokušaji da se razviju takvi tretmani uglavnom su propali.
Lekanemab i donanemab
Većina istraživanja Alzheimerove bolesti usredotočena je na beta-amiloidni protein, za koji se vjeruje da igra ključnu ulogu u ovoj bolesti. Prvi veliki napredak dogodio se 2021. s odobrenjem adukanumaba od strane FDA, protutijela koje cilja na beta-amiloid.
Iako je to bio prvi tretman usmjeren na modificiranje bolesti, a ne samo na simptome, nekonzistentne kognitivne prednosti adukanumaba dovele su do njegovog konačnog povlačenja s tržišta.
Nedavno su razvijena druga anti-amiloidna antitijela poput lekanemaba i donanemaba. Ovi lijekovi, odobreni nakon uspješnih ispitivanja faze 3, pokazali su sposobnost usporavanja kognitivnog pada kod pacijenata s ranim stadijem Alzheimerove bolesti, što je značajan napredak u liječenju.
Unatoč uzbuđenju, neki su istraživači izrazili zabrinutost zbog skromnih koristi, sigurnosnih rizika i isplativosti ovih tretmana.
Razvoj ovih lijekova temelji se na hipotezi amiloidne kaskade, koja sugerira da nakupljanje beta-amiloida pokreće niz promjena u mozgu, što dovodi do Alzheimerove bolesti. S vremenom ovo nakupljanje rezultira kognitivnim padom, s beta-amiloidnim monomerima koji tvore veće strukture koje na kraju stvaraju plakove u mozgu.
Noviji tretmani imaju za cilj smanjiti ovo nakupljanje i usporiti napredovanje bolesti.
Unatoč napretku, izazovi ostaju. Antiamiloidni tretmani, kao što su donanemab, lekanemab i adukanumab, imali su ograničen uspjeh zbog nuspojava ili nedosljednih kognitivnih poboljšanja. Dok ovi lijekovi mogu očistiti amiloidne plakove, samo su lekanemab i donanemab pokazali dosljednu korist u usporavanju progresije bolesti, osobito u bolesnika u ranoj fazi.
Skromni učinci ovih lijekova doveli su do tekuće rasprave o valjanosti hipoteze o amiloidnoj kaskadi. Neki vjeruju da je beta-amiloid samo jedan čimbenik u složenoj mreži utjecaja na razvoj Alzheimerove bolesti, uključujući okolišne i genetske čimbenike.
Drugi tvrde da amiloid može biti simptom dubljih problema, poput metaboličke disfunkcije, koji bi također mogli pridonijeti bolesti.
Rizici i nuspojave
Upotreba anti-amiloidnih protutijela povezana je sa značajnim rizicima. Klinička ispitivanja su otkrila visoku pojavu nuspojava, uključujući oticanje mozga i krvarenje, osobito kod pacijenata s genom APOE4.
Nadalje, samo ograničena podskupina pacijenata vjerojatno će imati koristi od ovih tretmana zbog kriterija prihvatljivosti. Dijagnoza i praćenje zahtijevaju značajne medicinske resurse, kao što su MRI skeniranja i genetsko testiranje, zbog čega su pristup i pristupačnost ključni problemi.
Troškovi liječenja su visoki, s godišnjim troškovima za ove terapije u rasponu 26.000 – 32.000 dolara, što isključuje dodatne troškove povezane s dijagnozom i upravljanjem nuspojavama. Unatoč tome, napredak u dijagnostičkim tehnikama i biomarkerima mogao bi s vremenom pomoći u smanjenju ovih troškova i učiniti liječenje dostupnijim.
Dok novi lijekovi predstavljaju napredak nakon desetljeća neuspješnih ispitivanja, budućnost liječenja Alzheimerove bolesti vjerojatno leži u kombinaciji terapija usmjerenih na amiloid s drugim pristupima za rješavanje složene prirode bolesti.
Pročitajte i ove članke:
- Alzheimer se može predvidjeti sedam godina ranije!
- 7 faza Alzheimera: Evo kako prepoznati kognitivni pad i u kojem je stadiju oboljela osoba
- “Izgubila sam podršku za koju sam mislila da je imam!”: Evo kako izgleda život s osobom koja boluje od Alzheimerove bolesti.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Sočni kolač od limuna i sira: 5 laganih i zdravih recepata
- Zrinka Babić
- 5 min čitanja
- Espay, A. J. i sur. (2024). Lecanemab and Donanemab as Therapies for Alzheimer’s Disease: An Illustrated Perspective on the Data. eNeuro, 11(7): ENEURO.0319-23.2024.
- Shukla, D. (2024). Alzheimer’s: Are newly approved drugs making a real-life difference? Medical News Today.