Proljev je jedan od najčešćih zdravstvenih problema diljem svijeta, osobito u područjima s lošim sanitarijama, nedostatkom higijenskih uvjeta i slabijom kontrolom kvalitete hrane i vode.

Uzroci proljeva su različiti, a među najvažnijim su bakterijske infekcije. Bakterije koje uzrokuju proljev mogu izazvati akutne ili kronične simptome, a često su povezane s ozbiljnim dehidracijama i gubitkom tekućine ako se ne liječe pravodobno.

Proljev izazvan bakterijama može biti akutne prirode, trajati od nekoliko dana do tjedan dana, ili može postati dugotrajan, ako se ne liječi ili ako je izazvan bakterijama s tendencijom prema kroničnom proljevu.

Ključni čimbenici za razvoj bakterijskog proljeva uključuju zagađenu hranu i vodu, neadekvatnu higijenu ruku, kontakt s zaraženim osobama ili kontaminiranim površinama te putovanja u područja s lošom higijenom.

Najčešće bakterije povezane s proljevom su:

• Escherichia coli (E. coli) – određene skupine, poput enterotoksične (ETEC), mogu izazvati teški proljev, osobito u područjima s lošijom sanitacijom
• Salmonella spp. – uzrokuje salmonelozu koja se očituje proljevom, groznicom i bolovima u trbuhu.
• Shigella spp. – uzrokuje šigelozu, teški proljev s krvi, sluzi i visokom temperaturom
• Campylobacter jejuni – čest uzročnik bakterijskog proljeva, često povezan s konzumacijom zagađene hrane ili vode
• Vibrio cholerae – uzrokuje koleru, stanje karakterizirano izuzetno teškim, vodenastim proljevom što može dovesti do teške dehidracije
• Clostridium difficile – obično je povezan s antibioticima i izaziva teški proljev, često nakon hospitalizacije ili terapije antibioticima.

Bakterije koje uzrokuju proljev – nastanak i put prijenosa

Nastanak bakterijskog proljeva je složen proces koji uključuje interakciju između patogenih bakterija i crijevne sluznice, uz narušavanje normalnih funkcija gastrointestinalnog sustava.

Nakon unosa zaraženih namirnica ili vode bakterije se pričvršćuju na crijevnu sluznicu pomoću adhezivnih molekula, nakon čega počinje razmnožavanje i stvaranje toksina. Mnoge bakterije, poput enterotoksičnih E. coli (ETEC), oslobađaju toksine koji izazivaju povećanu sekreciju tekućine i elektrolita u crijevima, što dovodi do vodenastog proljeva.

Drugi patogeni, poput Shigelle ili Salmonelle, izazivaju upalni odgovor na sluznici crijeva, što rezultira oštećenjem epitelnih stanica, krvarenjem i sluzavim ili krvavim proljevom.

Clostridium difficile pak proizvodi toksine koji dodatno narušavaju crijevnu barijeru i uzrokuju tešku upalu. Osim toga, bakterije mogu potaknuti imunološki odgovor, što dodatno pogoršava stanje crijeva i doprinosi simptomima poput grčeva, bolova i groznice.

Bakterije koje izazivaju proljev prenose se najčešće putem:

• zagađene hrane i vode (kontaminirani izvori vode, sirova ili nedovoljno termički obrađena hrana)
• direktnog kontakta s zaraženom osobom ili površinama koje su kontaminirane bakterijama
• uporabe zaraženih ruku ili neadekvatne higijene kod pripreme hrane
• putovanjem u područja s lošijom sanitacijom, gdje je rizik od zaraze veći.

Bakterije koje uzrokuju proljev – simptomi i komplikacije

Simptomi proljeva uzrokovanog bakterijama variraju, ali najčešće uključuju:

• vodeni ili sluzavi proljev, ponekad s krvlju
• bolovi i grčevi u trbuhu
• groznica i zimica
• mučnina i povraćanje
• dehidracija, što se očituje suhim ustima, žeđi, smanjenom mokrenju i općem osjećaju slabosti.

U težim slučajevima, posebno kod starijih osoba ili djece, može doći do ozbiljne dehidracije koja zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Moguće komplikacije uslijed bakterijskog proljeva uključuju ozbiljne zdravstvene probleme, osobito ako se bolest ne liječi na vrijeme. Najčešća komplikacija je dehidracija, koja nastaje gubitkom velike količine tekućine, elektrolita i minerala, što može dovesti do poremećaja srčanog ritma, pada krvnog tlaka i zatajenja organa.

Osim toga, kod nekih bakterijskih infekcija može doći do razvoja bakterijske sepse, proširene infekcije koja može ugroziti život.

U težim slučajevima, bakterije poput Salmonelle ili Shigelle mogu izazvati tešku upalu crijevne sluznice, krvarenje ili perforaciju crijeva, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Ako se ne liječi pravodobno, bakterijski proljev može ostaviti trajne posljedice poput kroničnih upala crijeva ili posttraumatskog sindroma, te povećava rizik od ponovne infekcije i razvoja otpornosti na antibiotike.

Bakterije koje uzrokuju proljev – liječenje i prevencija

Liječenje bakterijskih proljeva uključuje:

• rehidraciju – najvažniji korak, putem oralnih rehidracijskih otopina koje nadoknađuju izgubljene tekućine i elektrolite
• antibiotike – u težim slučajevima ili kod infekcija s visokim rizikom komplikacija liječnik može prepisati antibiotike; važno je napomenuti da se ne smiju koristiti bez liječničkog nadzora, jer mogu pogoršati stanje ili izazvati otpornost bakterija
• prestanak uzimanja antibiotika ili lijekova koji iritiraju crijeva – ako su uzrok antibiotici, potrebno je prekinuti terapiju
• simptomatsko liječenje – poput lijekova za smanjenje proljeva ili bolova, ali s oprezom.

Prevencija bakterijskih proljeva uključuje:

• dobru higijenu ruku – često pranje ruku sapunom i vodom, posebno nakon WC-a i prije pripreme hrane.
• sigurnu hranu i vodu – pijenje sigurne, prokuhane ili sterilizirane vode, konzumacija hrane iz pouzdanih izvora, temeljito kuhanje hrane.
• pranje i dezinficiranje voća i povrća – izbjegavanje sirove ili nedovoljno kuhane hrane, posebno u područjima s lošijom sanitacijom.

Pročitajte i ove članke:

• Što to radimo krivo kada imamo crijevnu virozu?
• Neočekivana posljedica ljetovanja: Kako vas putnički proljev može “zarobiti” godinama?
• Proljev od antibiotika: Što učiniti i kada tražiti pomoć?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Piše psihologinja

Cijelu godinu radite zbog godišnjeg, a onda se vratite slomljeni? Evo što radite pogrešno!

• Marija Šimunić
• 5 min čitanja

• bakterije koje uzrokuju proljev