Hemoglobin (Hb ili Hgb) je bjelančevina u crvenim krvnim stanicama ili eritrocitima koje prenose kisik.

Niska razina hemoglobina je ispod prosječna koncentracija hemoglobina, a obično se definira kao manje od 13o grama po litri krvi za muškarce i manje od 120 grama po litri krvi za žene. Kod djece, definicija se razlikuje ovisno o dobi i spolu. Prag se neznatno razlikuje ovisno o medicinskoj praksi. Ako vam je razina hemoglobina niža od navedenih, patite od stanja kojeg nazivamo anemija (slabokrvnost). Anemija je simptom, a ne bolest, zbog čega je nakon nalaza niske razine hemoglobina i/ili niske razine crvenih krvnih stanica potrebno tražiti uzrok tog stanja.

Nizak hemoglobin uobičajeno se može dijagnosticirati nakon analize krvi. U mnogim slučajevima, riječ je o tek nešto nižoj razini hemoglobina od normalne, ne smatra se opasnim stanjem i ne uzrokuje nikakve simptome. Ako se nizak hemoglobin nađe u žena reproduktivne dobi, on je najčešće uzrok obilnijih menstruacija. S druge strane, ako se nizak hemoglobin nađe u muškaraca, svakako se preporuča učiniti test na okultno (skriveno) krvarenje iz crijeva analizom uzorka stolice kako bi se isključio maligni (zloćudni) uzrok niskog hemoglobina, poput karcinoma (raka) debelog crijeva tj.kolona.

Doznajte više o anemiji!

Kako ne bi došlo do zabune razjasnit ćemo što su hemoglobin i željezo. Hemoglobin je krvni pigment, odnosno bjelančevina koja sadrži željezo te služi za prijenos kisika. Željezo je atom koji se u tijelu taloži prehranom, a koji hemoglobin veže za sebe u svojem nastajanju. Raspadom hemoglobina nastaje bilirubin – žuti pigment koji se dalje pretvara u urobilin, pigment odgovoran za žutu boju mokraće i sterkobilin, pigment odgovoran za smeđu boju stolice.

Najčešći uzrok niske razine hemoglobina u krvi je manjak željeza. Bez dovoljno željeza neće se stvarati hemoglobin i tada se radi o sideropeničnoj anemiji. 

Nedostatak rezervi željeza nastaje zbog jednog ili više od tri glavna razloga.

1. U hrani nema dovoljno željeza za nadomještanje količine koja se normalno svakodnevno gubi.
2. U hrani može biti dovoljno željeza, ali ga probavni sustav ne može apsorbirati.
3. Čovjek može imati normalne rezerve željeza, ali ih ne može koristiti zbog posljedica neke dugotrajne (kronične) bolesti. Željezo postaje nedostupno crvenim krvnim stanicama kod infektivnih ili malignih (zloćudnih) bolesti pa dolazi do smanjenog stvaranja hemoglobina. To je stanje poznato kao anemija kronične bolesti.

Nedostatak hemoglobina u krvi – uzroci

Uobičajeno niska razina hemoglobina nije uvijek znak bolesti. To može biti normalno za neke ljude. Žene u trudnoći, primjerice, često imaju nisku razinu hemoglobina u krvi. To je tzv. fiziološka (normalna) anemija trudnoće.

Doznajte više o povišenoj razini hemoglobina u krvi!

Niska razina hemoglobina može biti povezana s mnogim bolestima i stanjima koji uzrokuju smanjenje broja crvenih krvnih stanica. To se može dogoditi ako vaše tijelo proizvodi manje crvenih krvnih stanica nego inače, ako vaše tijelo uništava crvene krvne stanice brže nego što ih može proizvesti ili u slučaju gubitka krvi.

Bolesti koje uzrokuju smanjenu proizvodnju crvenih krvnih stanica su:

• anemija zbog smanjene razine željeza u krvi (sideropenična anemija),
• određeni lijekovi, kao što su anti-retrovirusni lijekovi za HIV infekcijei citotoksični lijekovi (u krugovima pacijenata poznato kao kemoterapija),
• širenje zloćudnih tumora u koštanu srž,
• ciroza,
• hipotireoza  (smanjena razina hormona štitnjače),
• bubrežne bolesti (bubreg proizvodi hormon eritropoetin koji stimulira proizvodnju crvenih krvnih stanica),
• trovanje olovom,
• leukemija,
• multipli mijelom,
• mijelodisplastični sindrom,
• non-Hodgkinov limfom  i Hodgkinov limfom,
•  anemija zbog deficita vitamina B9 i B12 tzv.megaloblastična anemija,
• aplastična anemija.

Bolesti koje uzrokuju da vaše tijelo uništava crvene krvne stanice brže nego što ih može proizvesti su:

• povećana slezena,
• porfirije (rijetka nasljedna bolest kod kojeg se ne stvara dio hemoglobina),
• anemija srpastih stanica,
• talasemija  (nasljedna bolest kod koje se ne stvara proteinski dio hemoglobina),
• vaskulitis tj. upala krvnih žila. Oštećene krvne žile oštećuju i crvene krvne stanice koje kroz njih prolaze.

Niska razina hemoglobina u krvi može biti posljedica gubitka krvi, do kojeg može doći zbog:

• krvarenja iz rane,
• krvarenja u probavnom ili urinarnom traktu,
• čestog darivanja krvi,
• obilnih menstruacija,
• obilnih krvarenja iz nosa.

Nizak hemoglobin – simptomi

Abnormalno niska razina hemoglobina rezultirat će prije ili kasnije anemijom. Hemoglobin je izuzetno važan sastojak krvi. Nedostatak hemoglobina rezultira slabijim prenošenjem kisika od pluća pa sve do centralnih i perifernih organa u tijelu, među kojima su između ostalog srce i mozak.

Bitno je napomenuti da hemoglobin ima ulogu u procesu izbacivanja ugljikovog dioksida iz organizma. Kada hemoglobina ne bi bilo u tijelu, bilo bi nemoguće razmjenjivati plinove koji su neophodni za život, stoga se nizak hemoglobin u krvi manifestira kratkoćom daha. Glavni simptomi niskog hemoglobina u krvi su: 

• vrtoglavica
• osjećaj konstantnog umora čak i kada ste se naspavali,
• smanjena cirkulacija,
• hladnoća ruku i nogu,
• osjećaj mišićne slabosti,
• glavobolja,
• bljedoća sluznica,
• nizak tlak ,
• smanjena radna sposobnost,
• gladak i crven jezik,
• otežano disanje, tj. kratkoća daha (dispnea).

Kada posjetiti liječnika?

Nizak hemoglobin u krvi se često otkriva nakon analize krvi. Ako imate znakove i simptome niske razine hemoglobina u krvi, posjetite liječnika. Znakovi i simptomi mogu uključivati:

• ubrzan rad srca tijekom vježbe ili aktivnosti,
• umor,
• osjećaj kratkog daha,
• nedostatak energije tijekom uobičajenih aktivnosti,
• upale kože i zubnog mesa.

Vaš liječnik može vas uputiti na kompletan test krvi kako bi se utvrdilo imate li nisku razinu hemoglobina u krvi ili su vaši simptomi uzrokovani nekim drugim stanjem. Ponekad je potreban nešto suvremeniji test odnosno ispitivanje koštane srži, kako bi se odredio sadržaj željeza. 

Kako povisiti hemoglobin?

Prekomjerno krvarenje najčešće uzrokuje nizak hemoglobin i željezo – stoga je najprije potrebno zaustaviti izvor krvarenja. Osim toga, većina tableta koje se izdaju na recept mogu vratiti normalne količine željeza u krvi. Tablete željeza se uglavnom uzimaju 30 minuta prije jela. Obično je dovoljna jedna tableta dnevno.

Ako uzimate pripravke željeza nemojte se plašiti jer željezo gotovo uvijek promijeni boju stolice.

Željezo je međutim ponekad potrebno injektirati. Injekcije željeza daju se ljudima koji ne podnose tablete. Neovisno o tome kako se željezo konzumira, vrijeme oporavka je jednako. Razinu željeza pa tako i hemoglobina najlakše se podiže hranom. Sastavite novi jelovnik na kojem će se pronaći:

• crveno meso,
• riba,
• sušeno voće,
• sojini proizvodi,
• crveni i bijeli luk,
• peršin i vlasacgGrah i zeleni grašak,
• sjemenke i korijander,
• iznutrice su izvrstan izvor željeza, bakra i vitamina B, tvari čiji nedostatak dovodi do anemije.

Hrana bogata vitaminom C također će pomoći u apsorpciji željeza stoga uz svaki obrok možete popiti cijeđenu naranču ili limun. Namirnice koje sadrže bakar također su potrebne normaliziranju razine željeza u krvi: 

• sir,
• plodovi mora,
• integralne žitarice,
• žumanjci,
• zeleno povrće,
• marelice,
• trešnje,
• sušene smokve.

Postoje i namirnice koje ne biste trebali konzumirati jer usporavaju apsorpciju željeza u krvi, te samim time uzrokuju nisku razinu hemoglobina u krvi.

Izbjegavati trebate čaj, kavu, gazirana pića te špinat. Hrana bogata rafiniranih šećerima odnosno ugljikohidratima u kombinaciji s namirnicama koje su bogate željezom nažalost nije djelotvorna, jer snižava razinu želučane kiseline koja pomaže pri apsorpciji željeza. 

• anemija
• hemoglobin
• krv