Cerebralna paraliza (moždana kljenut ili CP) je stanje (a ne bolest jer ne napreduje) neprogresivnih, ali često promjenjivih motornih oštećenja do kojih dolazi uslijed oštećenja mozga tijekom trudnoće, za vrijeme i poslije poroda, tj. prije pete godine života.

Očituje se lošom kontrolom mišića, ukočenošću mišića (spazam), paralizom i drugim neurološkim manjkavostima.

Cerebralna paraliza pogađa dvoje – troje na 1.000 djece. Vjerojatnost je 10 puta veća kod nezrele novorođenčadi i kod vrlo male dojenčadi.

Cerebralna paraliza – uzrok

Cerebralnu paralizu mogu uzrokovati brojna oštećenja, ali je najčešće uzrok nepoznat. Nastale ozljede i nedostatak kisika prije, za vrijeme i neposredno nakon poroda uzroci su cerebralne paralize u 10 – 15 % slučajeva. Teška bolest tijekom prve godine života (meningitis, sepsa, trauma, dehidracija) može dovesti do oštećenja mozga i cerebralne paralize.

S obzirom na vrijeme nastanka oštećenja postoje tri vrste uzroka:

• prenatalno razdoblje, tj. oštećenje uzrokovano tijekom trudnoće – infekcija za vrijeme trudnoće, pojava cerebralne paralize u obitelji, kromosomske abnormalnosti, konzumacija alkohola, pušenje, lijekovi
• perinatalno razdoblje, tj. oštećenje uzrokovano tijekom poroda ili neposredno nakon poroda – moždano krvarenje u prostore mozga, nedostatak kisika tijekom poroda, teški oblik perinatalne žutice, konvulzije, meningitis, produljen porod, porod na zadak, edem (oteklina) mozga, mekonij (prva stolica novorođenčeta) u plodnoj vodi, oštećenje pupkovine
• postnatalno razdoblje, tj. oštećenje uzrokovano nakon prvog tjedna od poroda, a prije pete godine života – nedostatak kisika, oštećenje glave traumom, infekcije, tumori, jaka dehidracija, loš nalaz Apgar testa (provjera vitalnosti djeteta u minuti i pet minuta nakon rođenja) može upućivati na probleme.

Cerebralna paraliza – simptomi

Simptomi cerebralne paralize mogu se kretati od jedva primjetljive nezgrapnosti do teške mišićne ukočenosti. Najbolje je obratiti se pedijatru ako se primijete neki od sljedećih simptoma.

Simptomi cerebralne paralize kod beba

Ovi simptomi cerebralne paralize najčešće se javljaju kod beba:

• beba nakon 12. – 15. tjedna starosti i dalje ne pokušava držati glavicu u zraku/uspravnom položaju
• s navršenih osam mjeseci starosti dijete još ne može samostalno sjediti
• dijete se ne smije
• nema proizvodnje ikakvih zvukova osim plača.

Cerebralna paraliza – ostali simptomi

Ostali simptomi cerebralne paralize uključuju:

• slabije korištenje jedne strane tijela
• izrazita mlohavost ili napetost mišića
• bitno zaostajanje u kretnjama i razvoju naspram vršnjaka
• loša koordinacija pokreta
• pretjerano slinjenje
• poremećaji hranjenja
• epileptički napadaji
• usporen razvoj govora i govorne teškoće
• teškoće pri učenju.

Kod vrlo blagih oblika cerebralnu je paralizu teško prepoznati. Najčešće se takva djeca smatraju samo nespretnima. Kod većine djece cerebralna paraliza se otkrije u prvoj godini života.

Cerebralna paraliza – vrste

Klinička praksa razlikuje četiri osnovna tipa cerebralne paralize:

• spazam – loše razvijeni, ukočeni i slabi mišići, razvija se u oko 70 % slučajeva, može zahvatiti sve udove (kvadriplegija), uglavnom samo noge ili samo ruke (diplegija) ili samo ruku i nogu na jednoj strani (hemiplegija)
• koreoatetoza – usporeno i spontano pokretanje mišića, bez kontrole, razvija se u oko 20 % slučajeva, pokreti mogu biti i izbijajući i “crvoliki”, pogoršanje nose jake emocije, a u snu pokreti mogu nestati
• ataksija – loša koordinacija, pokreti popraćeni drhtanjem, javlja se u oko 10 % slučajeva, poteškoće s izvođenjem brzih ili finih kretnji, nestabilnost pri hodu jer su spastične noge jako raširene
• miješana – prisutna dva tipa cerebralne paralize, najčešće kombinacija spastičnog tipa i koreoatetoze.

Česti su i problemi s inteligencijom koji sežu čak i do mentalne retardacije. Ipak, u 40 % slučajeva je inteligencija normalna. U 25 % slučajeva, pogotovo sa spastičnim oblikom, javljaju se konvulzije (epilepsija).

Cerebralna paraliza – dijagnoza

Obično se ne može dijagnosticirati tijekom rane dojenačke dobi. Nekad se specifični tip cerebralne paralize ne može razlikovati prije navršenih 18 mjeseci djetetovog života.

Kada se primijete prvi problemi s mišićima i usporen razvoj, potrebno je pratiti pripadaju li simptomi cerebralnoj paralizi ili nekoj bolesti koja polako napreduje.

Nažalost, u ovom se slučaju dijagnoza ne može ustanoviti laboratorijskim pretragama, ali od pomoći mogu biti:

• krvna slika
• ispitivanje električne aktivnosti mišića
• biopsija mišića i kompjutorizirana tomografija (CT)
• nuklearna magnetska rezonanca mozga (MR).

Cerebralna paraliza – liječenje

Riječ je o neizlječivoj bolesti pa je potrebno raditi na povećanju djetetovih funkcionalnih vještina. Tu od velike koristi mogu biti:

• edukacija
• fizikalna terapija
• radna terapija
• ortopedska pomagala
• ortopedska kirurgija
• govorne vježbe
• medikamentozna terapija (npr. uzimanje antikonvulziva za sprječavanje epileptičkih napadaja)
• itd.

Nužna je i edukacija roditelja kako bi razumjeli stanje svojeg djeteta i pomogli mu. Dobro je i povezati se s udruženjima oboljelih i udruženjima za rehabilitaciju.

Većina djece s cerebralnom paralizom raste normalno i pohađa normalnu školu, ako nemaju težih intelektualnih i psihičkih poteškoća.

Prirodne metode samopomoći kod cerebralne paralize

Postoje prirodni načini koji mogu olakšati cerebralnu paralizu i unaprijediti kvalitetu života:

• kombinacija topline (npr. termofora) i leda – primjena na mišiće smanjuje bolne spastične pokrete, ima kratkotrajni učinak, ali dobro ju je uključiti uz ostale tehnike ublažavanja boli
• slana kupka – smanjuje upalu i reducira stres, sprječava konvulzije, posebno se preporučuje Epsomova mješavina prirodnog magnezija i sulfata
• biljka echinacea – smanjuje bol i smiruje spastične kretnje.

Cerebralna paraliza – životni vijek

Prognoza cerebralne paralize ovisi o obliku i težini stanja. Važno je naglasiti da više od 90 % djece s cerebralnom paralizom doživljava zrelu dob. Samo teško pogođena djeca, ona koja se ne mogu brinuti sama o sebi, imaju bitno skraćen očekivani životni vijek.

Pročitajte i ove članke:

• Williamsov sindrom: Neurorazvojni poremećaj koji otkriva izrazito društvene osobe koje imaju ljubav prema glazbi! Evo kako ga prepoznati
• Infekcije grla i uha kod djece mogu biti znak poznatog neurorazvojnog poremećaja! Evo na što trebate pripaziti
• Spinalna mišićna atrofija: Nasljedna bolest koja utječe hodanje, jedenje i na kraju – disanje! Može nastupiti i u kasnijoj dobi! Evo koji su simptomi.

• cerebralna paraliza
• dijagnoza
• liječenje
• samopomoć
• simptomi cerebralne paralize
• vrste cerebralne paralize
• životni vijek

Učitaj više izvora