Već smo pisali o najčešćim uzrocima bolova u nogama, kao i njihovom liječenju. Među njima su bolesti krvožilnog sustava, ozljede mišića i kostiju te starenje, odnosno prirodno smanjenje gustoće kostiju i fleksibilnosti mišića (degenerativne promjene – uključuju propadanje stanica i/ili tkiva).

Ako se izvor vaše boli nalazi ispod koljena, ovaj članak namijenjen je upravo vama.

Razmislite pogoršava li se bol u vašim listovima tijekom tjelesnih aktivnosti ili pri promjeni obuće. Ako bolje osjećate neovisno o njima, moguće je da je uzrok problem s krvnim žilama ili živcima.

Bolovi u nogama mogu podrazumijevati od slabijeg osjećaja pa sve do osjećaja “oštrog” probadanja.

Ako su bolovi praćeni grčevima i/ili sličnim neugodnostima, to može predstavljati jasan znak vaskularne bolesti, odnosno upale i slabosti vena i arterija koje uzrokuje nakupljanje masnih naslaga unutar krvnih žila.

U članku ćete pronaći popis najčešćih uzroka bolova u nogama ispod koljena. 

No, imajte na umu da si ne biste trebali sami postavljati dijagnozu.

Za sva pitanja obratite se svome liječniku, osobito ako je bol u nozi iznenadna ili popraćena oteklinama.

Pravilna dijagnoza omogućit će i pravilan tretman te što brži oporavak. 

Bolovi u nogama ispod koljena – sportske ozljede

Sportske ozljede se najčešće događaju ljudima koji su fizički vrlo aktivni. Međutim, ozljeda poput istegnuća mišića se može dogoditi svakome.

Najčešći uzroci boli u području ispod koljena (potkoljenice) su:

• istegnuće mišića,
• proširene vene donjih ekstremiteta,
• upaljene vene donjih ekstremiteta,
• prijelom kosti,
• uklještenje živca (išijas),
• sindrom prednjeg odjeljka potkoljenice,
• sindrom kompresije poplitealne arterije.

Istegnuće mišića

Istegnuće je čest uzrok boli u nozi, odnosno potkoljenici. Ono je posljedica povećane tjelesne aktivnosti.

Istegnuće mišića je česta ozljeda, osobito kod pojedinaca koji nisu fleksibilni ili se nisu dovoljno zagrijali prije određene fizičke aktivnosti. Do istegnuća dolazi kada se mišićno tkivo pasivno izdužuje ili se previše istegne tijekom aktivnog pokreta. 

Istegnuća mišića se mogu podijeliti na:

• blaga (1. stupanj) – lagano istegnut mišić bez oštećenja mišića ili tetivnih vlakana,
• umjerena (2. stupanj) – oštećenje vlakana koje rezultira smanjenjem snage,
• izražena/snažna/jaka (3. stupanj) – puknuće hvatišta tetive uz odvajanje mišićnih vlakana. 

Bol je prvi i osnovni simptom prilikom istegnuća. Iako istegnuće mišića obično uzrokuje blagu bol, osoba može osjetiti grčeve i slabost, a noga može oteći. 

U slučaju blagog istegnuća, mišić postaje osjetljiv i zgrčen, ali ipak je dovoljno pokretljiv. Pri snažnim istegnućima prisutna je velika bol i vrlo je ograničena pokretljivost.

Mišići listova često trpe zbog ozljeda uzrokovanih pretjeranom fizičkom aktivnošću. 

Liječenje istegnuća uključuje:

• odmor – izbjegavanje pokreta koji opterećuju mišić (posebno ako pokret izaziva bol); duže odmaranje može dovesti do slabljenja što produžuje proces rehabilitacije; nakon nekoliko dana odmora može se početi s laganim pokretima koji ne izazivaju bol,
• primjenu leda na bolno područje – hlađenje mišića odmah nakon ozljede smanjuje pojavu otekline; mišić je potrebno hladiti 15 minuta (nije potrebno pretjerivanje),
• kompresija mišića pomoću elastičnog zavoja – kako bi se smanjila oteklina moguća je upotreba kompresivnih zavoja, no ozlijeđeni dio ne smije se stegnuti previše da ne bi došlo do narušavanja cirkulacije u mišiću,
• podizanje donje noge iznad razine srca kako bi se smanjilo oticanje.

Fizikalna terapija pomaže ozlijeđenima da se vrate vježbanju nakon ozbiljnijih ozljeda. 

Oporavak istegnuća ovisi o težini ozljede –  nakon blagih istegnuća možete se oporaviti i vratiti svakodnevnim aktivnostima u roku 3 – 6 tjedana, dok kod težih istegnuća taj period može trajati nekoliko mjeseci.

Kao prevenciju korisno je izbjegavati dugotrajno sjedenje (napraviti kratke pauze i mijenjati položaj tijela), prilikom početka neke nove aktivnosti poželjno je početi polako i postepeno povećavati intenzitet aktivnosti. Redovita fizička aktivnost doprinosi elastičnosti mišića i sprječava pojavu istegnuća.

Trkačka potkoljenica

Riječ je o kolokvijalnom nazivu za stresni prijelom tibije (goljenice), odnosno svakoj boli s prednje, a često i stražnje strane potkoljenice, naročito ako je uzrokovana intenzivnim treningom. Još je jedan uzrok vezan uz pojačanu fizičku aktivnost (vježbanje). Česta je pojava kod trkača i atletičara.

Trkačka potkoljenica zapravo označava bol i patološki proces u donjoj trećini goljenice, s njene unutarnje strane. Bol se osjeća na srednjem i stražnjem dijelu goljenice, tamo gdje se mišići pričvršćuju na kost.

Bolnost na dodir locirana je na samom rubu kosti, u mekim tkivima (odmah do tog ruba).

Različita stanja, kao što su pronacija (uvrtanje) ili supinacija (izvrtanje) stopala, mogu dodatno pogoršati bol u potkoljenici. 

Najčešći uzroci trkačke potkoljenice su:

• pretjerana fizička aktivnost,
• slaba kondicija osobe,
• manjak fleksibilnosti mišića donjih ekstremiteta,
• ozljeda,
• spuštena stopala,
• pomaknute kosti bedara. 

Dobra vijest je da se trkačka potkoljenica može izliječiti ako pratite nekoliko jednostavnih smjernica:

• prestanite s aktivnošću koja je dovela do ozljede,
• zamijenite je blagom vježbom (kao što je plivanje),
• stavljajte led na ranu nekoliko puta dnevno, po 15 minuta – smanjuje bol i oteklinu,
• ako vaša noga otiče, preporučuje se korištenje elastičnih zavoja za kompresiju mišića,
• istezanje mišića listova.

Osim toga, vaš vam liječnik može preporučiti lijekove za ublažavanje boli (analgetike) i smanjenje upale.

Točna dijagnoza se postavlja nakon rendgenskih snimaka, a ukupni oporavak traje 6 – 8 tjedana. 

Sindrom tijesnog mišićnog odjeljka

Ovaj sindrom često prati trkačku potkoljenicu. Naime, tijekom vježbanja mišići se mogu povećati. Povećava se tkivni tlak unutar uskog prostora fascije (ovojnica od elastičnog vezivnog tkiva koje obavija cijelo tijelo), što dovodi do ishemije tkiva. Ako je tanak sloj vezivnog tkiva, koji okružuje jedan ili više mišićnih odjeljaka, previše zbijen da bi omogućio neometani rast ili oticanje mišića, oticanjem se ograničava protok krvi i pritišće veliki nožni živac.

To uzrokuje bol i trnjenje u donjem dijelu noge. 

Atletičari i trkači s kroničnim sindromom tijesnog odjeljka prkose boli do točke kad moraju usporiti ili prekinuti trčanje. Simptomi nestanu ubrzo nakon što trening završi ili se vježbanje prekine. Zbog toga trkačka noga obično izgleda normalno i bez otekline je na fizikalnom pregledu liječnika.

Sindrom odjeljka dijagnosticira se mjerenjem tlaka u svakom od odjeljaka u nogama prije i neposredno nakon trčanja. Trčanje se obično izvodi na traci za trčanje i nastavlja sve dok se ne pojave značajni simptomi.

Liječi se operacijom nakon koje se većina sportaša može vratiti uobičajenim aktivnostima. 

Tendonitis (tendinitis)

Tendonitis (tendinitis) je uobičajena sportska ozljeda koja se može dogoditi bilo kome, neovisno o intenzitetu aktivnosti kojom se bavi. U pitanju je upala tetive i/ili njezine ovojnice. Tetiva je snažna struktura koja podsjeća na konop i pričvršćuje mišić na kost.

Faktori rizika se dijele na unutarnje koji utječu na svojstva tetive koja povećavaju rizik od ozljede i mogućnost cijeljenja i na vanjske koji se odnose na naprezanje tetive.

Spuštena stopala ili povišeni lukovi stopala (pronacija i supinacija) mogu potaknuti tendonitis. Uobičajene vrste uzrokuju bol u donjem dijelu potkoljenice, bliže gležnju nego koljenu.

Najznačajniji faktori su starija dob i naglo povećanje intenziteta treninga, bez vremena za prilagodbu.

Terapija je jednaka kao i kod trkačke potkoljenice ili istegnuća. 

Rehabilitacija tendonitisa se sastoji od:

• odmora,
• stavljanja ledenih obloga,
• kompresije oštećenog područja,
• elevacija (podizanje) noge. 

Bolovi u nogama ispod koljena – ostale ozljede i stanja

Osim sportskih ozljeda, bol u nogama ispod koljena mogu uzrokovati problemi s venama, kralježnicom ili neka stanja, kao što je trudnoća. 

Problemi s venama u nogama

Vene u nogama vraćaju krv natrag u srce. Kada se pojave problemi s venama, može doći do oticanja nogu (edema), a ponekad i boli ili nadraženosti. Uobičajena pojava je venska insuficijencija koja uzrokuje proširenje vena, oticanje nogu i promjene u boji kože oko gležnja.

Liječenje podrazumijeva podizanje nogu i nošenje kompresijskih čarapa. Ozbiljan i potencijalno vrlo opasan uzrok bolnih nogu je duboka venska tromboza. Riječ je o ugrušku u veni koji može otputovati sve do pluća. Drugi simptomi uključuju oticanje, toplinu i/ili crvenilo listova.

Liječnik može potvrditi dijagnozu ultrazvukom i obično propisuje lijekove koji razrjeđuju krv kako bi se spriječilo zgrušavanje ili stvaranje novih ugrušaka.

Bolest perifernih arterija nogu

Kod bolesti perifernih arterija, zbog suženja jedne ili više arterija, ugrožen je protok krvi. Dok problemi s venama često uzrokuju crvenilo ili toplinu u nozi, bolest perifernih arterija može uzrokovati osjećaj hladnoće i bljedilo u nozi koja postane posebno osjetljiva na bol. 

Drugi znakovi bolesti perifernih arterija su rane koje ne zarastaju, sjajna koža i gubitak dlačica u blizini područja koje je pogođeno. Čimbenici koji povećavaju osobne izglede za razvoj ove bolesti su pušenje, bolesti srca i dijabetes.

Liječenje uvelike ovisi o promjeni načina života. Pacijenti bi trebali prestati pušiti, početi vježbati i piti lijekove za snižavanje kolesterola.

Trudnoća 

Grčevi i bol u nogama su čest problem za trudnice, osobito u trećem tromjesečju.

Bolne noge posljedica su povećanja težine i hormonalnih promjena koje uzrokuju blago spuštanje stopala. Ta tendencija prema spuštenim stopalima kasnije uzrokuje slabljenje mišića i dovodi do bolova.  

Nadalje, bolne grčeve u nogama u trudnoći mogu uzrokovati promjene u obujmu krvi te uklještenje velikog živca noge uzrokovano širenjem maternice. Liječenje grčeva u nogama u trudnoći još uvijek nije jasno. Nekad se preporučuje uzimanje magnezija ili kalcija, ali liječnici se češće oslanjaju na:

• masažu,
• istezanje,
• primjenu topline.

Problemi s kralježnicom

Uklještenje nožnih živaca koji izlaze iz kralježnice može uzrokovati jake bolove koji se mogu proširiti sve do stopala. Bol obično počinje na stražnjici i osjeća se na bočnoj i stražnjoj strani nogu. Drugi simptomi su utrnulost, osjećaj peckanja i slabost u nozi. Ovaj tip boli često se naziva išijasom.

Njega uzrokuju hernija diska i iritacija bedrenog mišića do koje dolazi zbog povećane napetosti mišića piriformisa. U teškim slučajevima može se razviti sindrom konjskog repa (cauda equina) s kojim osoba gubi funkciju mokraćnog mjehura i/ili crijeva. Ovo stanje zahtijeva hitnu liječničku pomoć.

Drugi problem kralježnice koji može dovesti do uklještenja živaca u donjem dijelu leđa je spinalna stenoza. U ovom medicinskom stanju se područje oko kralježnične moždine suzi i uzrokuje bol koja se širi na obje noge.

Bol počinje pokretom, ali se ublažuje kada se osoba sagne ili kad sjedne. Liječenje podrazumijeva fizikalnu terapiju s protuupalnim lijekovima ili ubrizgavanje injekcije steroida u donji dio kralježnice. 

Ostalo

Važno je zapamtiti da bol u nozi može biti posljedica nekog drugog zdravstvenog problema. Na primjer, osobe s fibromialgijom često imaju sindrom nemirnih nogu i bolne grčeve u nogama. Bol je glavni znak po kojem se fibromialgija prepoznaje, ali za razliku od ostalih bolnih stanja, kod fibromialgije bol je proširena na cijelo tijelo (trup, noge, ruke).

Bol u nogama može se povezati s autoimunim bolestima kao što su reumatoidni artritis i bolesti koje utječu na živčani sustav (multipla skleroza) i dijabetes (dijabetička neuropatija).

Neki lijekovi, diuretici ili statini (koji se koriste za smanjenje “loših” razina kolesterola) mogu uzrokovati grčeve u nogama.

Više o boli u stopalu, u gležnju i u peti pročitajte na linkovima.

• ahilova tetiva
• bolovi u gležnju
• bolovi u nogama
• bolovi u peti
• bolovi u stopalu
• dijabetes
• fibromialgija
• gležanj
• gustoća kostiju
• istegnuće
• istegnuće mišića
• krvožilni sustav
• prijelom kosti
• sindrom tijesnog mišićnog odjeljka
• varikozne vene
• venska tromboza
• zdravlje kostiju

Učitaj više izvora